- Objavljeno: 23.07.2007.
Potpredsjednica Vlade na seminaru za predstavnike udruga Roma u Republici Hrvatskoj
Potpredsjednica Vlade, predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade RH i koordinatorica provedbe Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma Jadranka Kosor predstavila je danas izvješća i zaključke Vlade o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2004., 2005. i 2006. godinu, te provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2005. i 2006. godinu, na seminaru za predstavnike udruga Roma u Republici Hrvatskoj koji je organizirao Ured za nacionalne manjine Vlade RH.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je u posljednje tri godine provođenja Nacionalnog programa za Rome, te u dvije godine provođenja Akcijskog plana Desetljeća uključivanja Roma 2005.-2015. godine, postignut znatan napredak i poduzet niz mjera kojima se osiguravaju bolji uvjeti života Roma u svim područjima. Rekla je kako se sustavno radilo na rješavanju statusnih pitanja Roma, što je preduvjet za ostvarivanje ostalih prava - uspostavljeni su mobilni timovi u kojima su, pored predstavnika nadležnog ministarstva, sudjelovali i predstavnici Roma, koji su obilazili romska naselja, utvrđivali stanje, te pomagali u rješavanju statusnih pitanja, a također je uvedena besplatna pravna pomoć putem odvjetnika, financiranjem iz državnog proračuna, koju je u protekle dvije godine koristilo 456 Roma.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je za provođenje Nacionalnog programa za Rome u 2004. godini izdvojeno 934.000,00 kuna, u 2005. godini 2.756.000,00 kuna, a u 2006. godini 11.886.000,00 kuna. Ukupno je u navedenom razdoblju za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća uključivanje Roma utrošeno 38.479.463,00 kuna. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako se različitim aktivnostima koje su poduzimane, kako od državnih tijela, tako i romskih udruga, vijeća i predstavnika, djelovalo se na promoviranje prava Roma, njihove kulture, tradicije i jezika. Podsjetila je da je iz Državnog proračuna za programe udruga romske nacionalne manjine, za pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije, te za tradicionalnu romsku kulturu u protekle tri godine ukupno izdvojeno više od 5 milijuna kuna. Romske udruge izdaju četiri časopisa, financira se iz državnog proračuna tridesetak kulturno-umjetničkih društava i romskih udruga, što sve doprinosi afirmiranju romske kulture i tradicije.
. Također je napomenula kako je u posljednje dvije godine porastao broj djece uključene u programe predškolskog odgoja s 345 na 707 romske djece. Broj romske djece u osnovnom školstvu utrostručen je u posljednje dvije školske godine s 1013 na 3010 djece, a sustavno se radi na što većem uključivanju romske djece u redovni obrazovni sustav, te stipendijama i na drugi način potiče nastavak studija i usavršavanja. Potpredsjednica Kosor osvrnula se i na mjere poduzete za osiguravanje većeg zapošljavanja Roma kojima je provedeno individualno savjetovanje za oko 8 tisuća osoba, grupno informiranje za oko 7 tisuća osoba, te radionice za više od 800 osoba. Zaposleno je i upućeno na osposobljavanje ukupno 220 osoba, od toga najviše na javnim radovima. Istaknula je kako se rad intenzivirao i u području zdravstva na cijepljenju romske djece pa je potpuno cijepljeno 85% djece predškolske dobi, a djelomično oko 4 %.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako se sustavno radi i na rješavanju teškoća u stanovanju pripadnika romske nacionalne manjine, što je jedan od bitnih preduvjeta za osiguranje primjerenih uvjeta življenja Roma. U tom smislu poduzete su mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje je to moguće - od 14 županija u kojima postoje romska naselja, 12 ih je izradilo prostorne planove što je preduvjet za njihovu legalizaciju, a u preostale dvije županije izrada je u tijeku. U Međimurskoj županiji legalizirano je 9 naselja, a kao pozitivan primjer rješavanja stambenog zbirnjavanja Roma navela je naselje Donja Dubrava u Međimurskoj županiji koje zbog stalnih poplava nije bilo pogodno za život te je zbog toga srušeno, a sve su romske obitelji stambeno integrirane u zidanim kućama.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako su Romi uključeni i u proces odlučivanja: po prvi puta su 3 Roma izabrana u predstavnička tijela na lokalnoj razini, izabrano je 20 vijeća i 7 predstavnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini. U Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome 8 je predstavnika Roma, a u radnoj skupini za Akcijski plan Desetljeća 4 je predstavnika Roma, kako bi se romskoj nacionalnoj manjini omogućilo sudjelovanje i nadzor nad praćenjem provođenja oba dokumenta.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako svi izneseni podaci govore o mjerama koje su poduzete i o napretku koji je postignut u poboljšanju uvjeta življenja pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a kako bi se ubrzalo provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana, te kako bi se osiguralo ujednačeno i učinkovito provođenje na državnoj i na lokalnoj razini, Vlada Republike Hrvatske je prihvaćajući oba izvješća donijela i posebne zaključke. Vlada je zadužila sva ministarstva i druga državna tijela koji su nositelji određenih mjera da osnuju stručno tijelo koje će obavljati i koordinirati stručne poslove kako bi se osigurala učinkovitija povezanost između pojedinih resora, te stalna veza sa stručnom službom Povjerenstva. Istovremeno sva su državna tijela dužna tromjesečno izvještavati Povjerenstvo o provođenju mjera, kako bi se kontinuirano pratilo provođenje oba dokumenta. Kako bi se osiguralo učinkovitije provođenje mjera u općinama, gradovima i županijama, Vlada poziva da se na tim razinama razini zaduže odgovarajuće prateće službe za stalnu vezu s nadležnim ministarstvima i stručnom službom Povjerenstva. Vlada je time poduzela dodatne mjera kako bi se osiguralo učinkovito sudjelovanje svih nositelja mjera u provođenju oba dokumenta, te omogućilo stalno praćenje provođenja.
Pisane vijesti
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je u posljednje tri godine provođenja Nacionalnog programa za Rome, te u dvije godine provođenja Akcijskog plana Desetljeća uključivanja Roma 2005.-2015. godine, postignut znatan napredak i poduzet niz mjera kojima se osiguravaju bolji uvjeti života Roma u svim područjima. Rekla je kako se sustavno radilo na rješavanju statusnih pitanja Roma, što je preduvjet za ostvarivanje ostalih prava - uspostavljeni su mobilni timovi u kojima su, pored predstavnika nadležnog ministarstva, sudjelovali i predstavnici Roma, koji su obilazili romska naselja, utvrđivali stanje, te pomagali u rješavanju statusnih pitanja, a također je uvedena besplatna pravna pomoć putem odvjetnika, financiranjem iz državnog proračuna, koju je u protekle dvije godine koristilo 456 Roma.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je za provođenje Nacionalnog programa za Rome u 2004. godini izdvojeno 934.000,00 kuna, u 2005. godini 2.756.000,00 kuna, a u 2006. godini 11.886.000,00 kuna. Ukupno je u navedenom razdoblju za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća uključivanje Roma utrošeno 38.479.463,00 kuna. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako se različitim aktivnostima koje su poduzimane, kako od državnih tijela, tako i romskih udruga, vijeća i predstavnika, djelovalo se na promoviranje prava Roma, njihove kulture, tradicije i jezika. Podsjetila je da je iz Državnog proračuna za programe udruga romske nacionalne manjine, za pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije, te za tradicionalnu romsku kulturu u protekle tri godine ukupno izdvojeno više od 5 milijuna kuna. Romske udruge izdaju četiri časopisa, financira se iz državnog proračuna tridesetak kulturno-umjetničkih društava i romskih udruga, što sve doprinosi afirmiranju romske kulture i tradicije.
. Također je napomenula kako je u posljednje dvije godine porastao broj djece uključene u programe predškolskog odgoja s 345 na 707 romske djece. Broj romske djece u osnovnom školstvu utrostručen je u posljednje dvije školske godine s 1013 na 3010 djece, a sustavno se radi na što većem uključivanju romske djece u redovni obrazovni sustav, te stipendijama i na drugi način potiče nastavak studija i usavršavanja. Potpredsjednica Kosor osvrnula se i na mjere poduzete za osiguravanje većeg zapošljavanja Roma kojima je provedeno individualno savjetovanje za oko 8 tisuća osoba, grupno informiranje za oko 7 tisuća osoba, te radionice za više od 800 osoba. Zaposleno je i upućeno na osposobljavanje ukupno 220 osoba, od toga najviše na javnim radovima. Istaknula je kako se rad intenzivirao i u području zdravstva na cijepljenju romske djece pa je potpuno cijepljeno 85% djece predškolske dobi, a djelomično oko 4 %.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako se sustavno radi i na rješavanju teškoća u stanovanju pripadnika romske nacionalne manjine, što je jedan od bitnih preduvjeta za osiguranje primjerenih uvjeta življenja Roma. U tom smislu poduzete su mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje je to moguće - od 14 županija u kojima postoje romska naselja, 12 ih je izradilo prostorne planove što je preduvjet za njihovu legalizaciju, a u preostale dvije županije izrada je u tijeku. U Međimurskoj županiji legalizirano je 9 naselja, a kao pozitivan primjer rješavanja stambenog zbirnjavanja Roma navela je naselje Donja Dubrava u Međimurskoj županiji koje zbog stalnih poplava nije bilo pogodno za život te je zbog toga srušeno, a sve su romske obitelji stambeno integrirane u zidanim kućama.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako su Romi uključeni i u proces odlučivanja: po prvi puta su 3 Roma izabrana u predstavnička tijela na lokalnoj razini, izabrano je 20 vijeća i 7 predstavnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini. U Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome 8 je predstavnika Roma, a u radnoj skupini za Akcijski plan Desetljeća 4 je predstavnika Roma, kako bi se romskoj nacionalnoj manjini omogućilo sudjelovanje i nadzor nad praćenjem provođenja oba dokumenta.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako svi izneseni podaci govore o mjerama koje su poduzete i o napretku koji je postignut u poboljšanju uvjeta življenja pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a kako bi se ubrzalo provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana, te kako bi se osiguralo ujednačeno i učinkovito provođenje na državnoj i na lokalnoj razini, Vlada Republike Hrvatske je prihvaćajući oba izvješća donijela i posebne zaključke. Vlada je zadužila sva ministarstva i druga državna tijela koji su nositelji određenih mjera da osnuju stručno tijelo koje će obavljati i koordinirati stručne poslove kako bi se osigurala učinkovitija povezanost između pojedinih resora, te stalna veza sa stručnom službom Povjerenstva. Istovremeno sva su državna tijela dužna tromjesečno izvještavati Povjerenstvo o provođenju mjera, kako bi se kontinuirano pratilo provođenje oba dokumenta. Kako bi se osiguralo učinkovitije provođenje mjera u općinama, gradovima i županijama, Vlada poziva da se na tim razinama razini zaduže odgovarajuće prateće službe za stalnu vezu s nadležnim ministarstvima i stručnom službom Povjerenstva. Vlada je time poduzela dodatne mjera kako bi se osiguralo učinkovito sudjelovanje svih nositelja mjera u provođenju oba dokumenta, te omogućilo stalno praćenje provođenja.