Potpredsjednik Branko Grčić za Jutarnji list: Tražimo srednji put, tražimo dobru i održivu mjeru između potrošnje i štednje

U ozračju 1. svibnja, sindikati navode 21 razlog, a pri tome nedovoljno precizno i uvjerljivo, kao i nepotpuno adresirano u odnosu na krivce za stanje u državi i gospodarstvu koje nije nastalo u zadnjih godinu, dvije već je odraz dugo nagomilavanih problema. Bez namjere da se posebno polemizira, nužno je spomenuti niz činjenica koje pokazuju da je ova Vlada u samo nešto više od godinu dana adresirala sve te probleme te poduzela čitav niz mjera u suzbijanju negativnih utjecaja krize koja traje sa sličnim intenzitetom već četiri godine, te što je još važnije Vlada stvara pretpostavke za otvaranje nove perspektive za Hrvatsku i njen gospodarski uzlet.

1. Jedna od ključnih stvari svakako je činjenica da smo zatekli teško stanje u gospodarstvu. Gotovo 70.000 ljudi je radilo a nije primalo plaću, 210.000 zaposlenih su primali neto plaće ali im nije uplaćivan doprinos za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Dakle, gotovo 300.000 ugroženih radnih mjesta u tvrtkama čija je budućnost dovedena u pitanje... Prije toga, više od 100.000 radnika izgubilo je posao u industriji, građevinarstvu i trgovini... Bio je to znak da se Vlada mora najizravnije uključiti u pomoć restrukturiranju posrnulog gospodarstva kako bi spriječili daljnji ekspanzivni rast nezaposlenosti i očuvali što veći broj radnim mjesta.

2. Donijet je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Danas je već 3.951 prijavljena tvrtka s više od 36 milijardi kuna prijavljenih dugovanja ili više od 80% ukupno registriranih nepodmirenih dugova, ali i sa više od 30.000 zaposlenih. Vlada, odnosno Ministarstvo financija i Porezna uprava rade iznimno težak posao pokušavajući naći rješenja, zajedno s bankama i drugih vjerovnicima, za te tvrtke, slučaj po slučaj. A to se već godinama u ovoj državi odgađalo i tako pogoršavalo ukupno stanje. Imam osjećaj da se često ne razumije težina problema. Regulirali smo proboj pravne osobnosti kako bi se spriječilo neodgovorne među poduzetnicima da osnivanjem novih tvrtki i prijenosom svega onoga što vrijedi spašavaju sami sebe, a da radnike ostavljaju na cjedilu sa svih dugovima koji staru tvrtku vode u stečaj i likvidaciju. Donijeli smo Uredbu kojom se onemogućuje isplata plaća bez uplate doprinosa. U Kaznenom zakonu su neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine. Potvrda o dospjeloj, a neisplaćenoj plaći, postala je ovršna isprava. Ne zaboravimo da je neuplata doprinosa dovela zdravstveni i mirovinski sustav u debeli minus.

3. Vlada se odlučila posebno podržati najslabije plaćene radnike i povećala je iznos minimalne plaće. To je odlučila upravo ova Vlada, vodeći računa o minimumu poštovanja prema najslabije plaćenim radnicima.

4. Vlada pokreće restrukturiranje i privatizaciju tvrtki u vlasništvu države. Najveći rezultat svakako je privatizacija brodogradnje što je za sada osiguralo opstanak gotovo kompletne brodograđevne industrije, što nije pošlo za rukom niti jednoj drugoj zemlji članici EU i nijednoj prethodnoj hrvatskoj vladi, a otvorilo je šansu za budućnost gotovo 10.000 zaposlenih u toj industriji i za još desetke tisuća koji su indirektno vezani na taj sektor. Naslijeđeni trošak neznanja i neodgovornosti prema rješavanju pitanja brodogradnje mjeri se u desecima milijardi kuna koje je ova Vlada morala preuzeti u javni dug, a što će porezni obveznici vraćati godinama.

5. Žrtva je naravno gubitak broja neodrživih radnih mjesta, ali ono što nas veseli su prve naznake da raste broj novozaposlenih. Tako je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2012. broj novozaposlenih sa HZZ-a porastao za 36% ili za oko 12.000 zaposlenih.

6. U javnosti se pojavljuju različiti, često kontradiktorni i netočni podaci o učincima krize na zaposlenost i registriranu nezaposlenost u posljednje četiri godine. Točno je da se broj zaposlenih od studenog 2008. do kraja 2012. smanjio za 177 tisuća radnim mjesta ili cca 12%, od toga u mandatu ove Vlade za nešto više od 30 tisuća radnih mjesta (prosinac 2011. 1,367 mil, veljača 2013. 1,336 mil). Broj nezaposlenih u istom se razdoblju povećao za oko 120.000, od čega u mandatu ove vlade, za 30-tak tisuća (siječanj 2012. 334.000, danas 359.287). Kada se uzme u obzir težina krize, ozbiljan proces restrukturiranja privatnih i javnih tvrtki koje je u tijeku, ta je brojka - za razliku od gubitka radnih mjesta u prethodnim godinama - očekivana.

7. Uz rješavanje dugova tvrtki kojima prijeti stečaj Vlada je pripremila okvir za financijsku konsolidaciju građana, posebno bivših i sadašnjih obrtnika i to u dijelu poreznih dugovanja prema državi. Dovoljno je reći da je čak 616 tisuća građana dužno državi 13 mlrd kuna, od čega 106 tisuća bivših obrtnika s dugom od 9 mlrd kuna.Dakle, omogućen je reprogram poreznog duga u relativno duljem vremenskom razdoblju, ali i mogućnost otplate u kraćem roku s otpisom kompletnih kamata.

8. Dakle, Vlada se s jedne strane trudi uvesti reda u fiskalni sustav i smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza, a s druge strane pronaći odgovarajuće modele za pomoć onima koji su uredno plaćali poreze dok su to mogli i dok ih kriza nije onemogućila u tome. Držimo da je to pravedno i na tome ćemo pristupu i dalje inzistirati. Pokrenut je projekt fiskalizacije, najprije za ugostiteljstvo kojem je paralelno smanjen PDV na 10%. Prvi rezultati su povećanje prometa za 30-tak posto. Uspostavili smo porezni „stup srama“ koji treba sve porezne obveznike staviti u istu poziciju, a ne da imamo „jednake“ i „jednakije“.

9. Uvodimo nove, kraće zakonske rokove plaćanja kako bismo u razumnom roku uveli veću financijsku disciplinu i smanjili ukupan iznos nepodmirenih potraživanja; kada ovaj proces završi i kada se uspostavi disciplina postat će i relevantno da li se PDV plaća po fakturiranoj ili naplaćenoj realizaciji.

10. Generalno, Vlada je uspješno odradila prvu fazu fiskalne konsolidacije, smanjila deficit u 2012. za 5 milijardi. Izostanak gospodarskog rasta znatno je otežao nastavak konsolidacije u 2013. u kojoj imamo 5 milijardi potpuno novih troškova na rashodnoj strani koje nismo mi stvorili, ali i ne možemo izbjeći: od 3 mlrd kn kamata, preko uplate u EU proračun od 1,7 mlrd kn, do novih troškova restrukturiranja brodogradnje i zdravstvenog sustava čiji dugovi sakriveni iz prethodnih godina prelaze 5 mlrd kn.

11. Moram se osvrnuti i na teze da bi Vlada trebala razmišljati o većoj potrošnji koja će, eto, probuditi gospodarski rast. S druge strane, naši politički oponenata zalažu se da odmah odsječemo 20 mlrd iz proračuna i smanjimo poreze, a pritom ne kažu da je to moguće samo ako se dira u mirovine, socijalne davanja, zdravstvo.... Tu moramo biti posve jasni. Potrošnja daleko iznad naših mogućnosti prethodnih HDZ-ovih Vlada dovela je Hrvatsku, među ostalim, u ovu situaciju i to ne možemo obrisati preko noći, ali smo morali zaustaviti. U uvjetima još uvijek prisutnog deficita i javnog duga koji se u samo četiri godine krize gotovo udvostručio, odnosno povećao sa 100 na 175 mlrd kuna, nema prostora za nekontroliranu potrošnju. Jednako tako, jasno kažem i da ne dolazi u obzir nikakva šok terapija i radikalni rezovi u javnom sektoru koji bi doista mogli ugroziti stopu rasta u uvjetima kada privatni sektor još uvijek ne pokazuje dovoljnuspremnost za značajnija nova ulaganja. Dakle, mi tražimo srednji put, tražimo dobru i održivu mjeru između potrošnje i štednje. I tako ćemo i nastaviti sve dok provodimo reforme koje bi trebale doprinijeti trajnijoj stabilizaciji javnih financija. Ali za to treba nešto više vremena. Sve ostalo su obmane.

12. Sve prethodno navedeno mogli bismo nazvati nužnim, ali ne i dovoljnim uvjetom za stabilizaciju gospodarstva i stvaranje uvjeta za novi rast i zapošljavanje. Bez novih ulaganja neće biti niti novih radnih mjesta. Bez rasta industrije, bez oporavka građevinarstva, bez razvoja novih sektora s višom dodanom vrijednosti niti možemo zaposliti ljude niti stabilizirati javne financije, niti osigurati uvjete za oporavak i rast životnog standarda.... U četiri godine krize investicije u Hrvatskoj pale su za više od 40%. To je ključni uzrok krize ali to je i ključ oporavka. Zato smo sve svoje snage usmjerili prema stvaranju uvjeta za nove investicije, a posebno za poticaje privatnom sektoru svjesni da država sa svojih 16-tak milijardi ulaganja ne može dovoljno doprinijeti kao što to može privatni sektor sa svojih više od 50 milijardi kuna ulaganja.

13. Naša velika šansa je ulazak u EU. Iskustva drugih zemalja govore da bi se mogli intenzivirati tokovi kapitala i to kroz tri ključna mehanizma: izravna strana ulaganja, transfere iz fondova EU te djelomično kroz buđenje tržišta kapitala, novim privatizacijskim projektima, koncesijama i slično. Nažalost, to je jedina alternativa nepovoljnih trendovima u zemlji gdje je bankarski sektor kada je riječ o financiranju gospodarstva u godini dana smanjio kreditnu aktivnost za gotovo 15 mlrd. kn ili više od 12% ukupne aktive. To je teško nadoknadivo i o tome ozbiljno razgovaramo s bankarima. Država se već uključila u podjeli rizika s bankama i poduzećima, povećala ulogu HBOR-a i HAMAS-INVESTA no izvjesno je da ćemo u tom dijelu morati napraviti daljnje iskorake.

14. Organizirali smo se na drugačiji način. Radimo na tri ključna pravca: javne investicije, jačanje poslovne klime i rušenje barijera privatnim investitorima, te u sve to pokušavamo uklopiti bespovratne izvore financiranja iz EU fondova. Ima već naznaka za dozu optimizma. Svaki dan pojavljuju se nove ideje i projekti, a za neke smo ovih dana imali prilike i obilježiti početak rada, kao što je automobilska industrija u Slavonskom Brodu ili obnova rada u pogonu čeličane unutar bivše Željezare Sisak. Sve strani ulagači koji šalju poruku da se u Hrvatskoj može poslovati i da će otvaranje tržišta i granica prema EU povećati mobilnost kapitala i rezultirati očekivanim buđenjem stranih ulaganja.

15. Osigurali smo maksimalnu transparentnost procesa, nema prečica i rješavanja stvari „ispod stola“. Svi projekti i svi problemi dolaze pred 30-tak ljudi na radnoj skupini koja se bavi poticanjem ulaganja i rušenjem barijera, a tu su i vanjski članovi, predstavnici HOK-a, HUP-a i HGK. Niko ne može reći da nije bio upoznat s konkretnim projektom i problemima. U Agenciji za investicije trenutno je više od 60 registriranih projekata vrijednosti preko 6 mlrd. eura, i to u različitim fazama pripremljenosti. Najviše ih je u turizmu, više od 50%, a slijede industrija i energetika. Do kraja godine u planu nam je otkočiti cca 15 projekata vrijednih gotovo milijardu eura, koji bi trebali zaposliti 2.000 radnika. U ovom trenutku riješili smo četiri projekata vrijedna 160 mil. eura koji će zaposliti oko 800 ljudi.

16. Naši oponenti kritiziraju projekt ProInvesta. Kada sam kreirao taj projekt ključno mi je bilo da ostvarimo izravnu komunikaciju s poduzetnicima i predstavnicima JLS u svim našim regijama. Bez živog razgovora i komunikacije nastaje šum u kanalu, a odmah iza toga problemi. Nastavit ćemo s tom komunikacijom jer je pokazala glad za ključnim informacijama, jer nažalost mediji nisu dovoljni u prijenosu i tumačenju stvarnih namjera, ciljeva i mjera Vlade. Isto tako, više od 90% investicija u Hrvatskoj potiče od naših, domaćih poduzetnika i obrtnika. Zato je potpuno promašena teza da bismo se trebali okrenuti samo inozemnim ulagačima, a zaobići domaće i projekte poput Proinvesta. Uostalom, neka pitaju ljude koji su sudjelovali na tim skupovima s kolikom pozornošću su proveli s nama po pet sati u svakom gradu. Kao pomoć domaćim investicijama ojačali smo HBOR i povećali sredstva za Poduzetnički impuls.

17. Sada imamo jedan od najpoticajnijih zakona za nove investicije, s posebno izdvojenim potporama za novo zapošljavanje od 3 do 9 tisuća eura, a veći iznos je za ulaganja u najmanje razvijenim regijama. Potpuno je promašena priča da bi Vlada sa Zakonom o strateškim investicijama pogodovala rasprodaji nacionalnih resursa, voda, šuma i slično. Nema nikakve rasprodaje. Ovaj zakon je nužan da bi se ubrzale procedure u pripremi projekata što je jedan od najvažnijih faktora atrakcije novih ulaganja u zemljama oko nas. Drugo, postoje objektivne prepreke na lokalnoj i regionalnoj razini na koje država ne može izravno utjecati. Nova strategija prostornog uređenja i zakon o strateškim ulaganjima mogli bi stvoriti okvir da se i takvi problemi lakše rješavaju.

18. Sada je sasvim izvjesno da će se nakon tridesetak godina dogoditi novi veliki energetski projekti poput Plomina C, najvjerojatnije Omble, a u pripremi su još neki veliki projekti termo i hidroelektrana. Na sjeveru Hrvatske i u Slavoniji pripremljena su i dva velika projekta kogeneracija, odnosno elektrana na biomasu vrijedna gotovo 200 mil. eura. Pripremamo projekte obnove željezničkih koridora Vb od Rijeke do granice sa Mađarskom i X od Zagreba prema granici sa Srbijom vrijedne nekoliko milijardi eura što će u slijedećih nekoliko godina dovesti do novog velikog investicijskog ciklusa u građevinarstvu i vezanim industrijama. Tu su veliki projekti regionalnih odlagališta otpada, vodoopskrbni sustavi i sustavi odvodnje u najvećim hrvatskim gradovima i ruralnim područjima. Većinu ćemo financirat iz bespovratnih EU fondova. Trenutno se već provode EU-projekti vrijedni 250 milijuna eura. Tu su još i veliki projekti poput Zračne luke Zagreb, LNG terminala i mnoštvo manjih projekata koji će promijeniti gospodarsku i ukupnu sliku Hrvatske i približiti je razvijenim zemljama Europe. Moram priznati da sam optimist. To je definitivno hrvatski NewDeal. On bi se dogodio i brže i ranije da je prošla Vlada na vrijeme i sustavno započela pripremati velike projekte za povlačenje sredstava iz EU fondova. Ovako trebamo dodatno vrijeme jer ništa nije moguće pokrenuti i promijeniti preko noći i bez velikih ulaganja u pripremu projekata. I to je jedina istina. Zato sustavno radimo da osiguramo uvjete da se stvari pokrenu u što kraćem roku. Nismo uskogrudni niti razmišljamo „poslije nas potop“.

19. Iz EU fondova imat ćemo prilike povući oko 650 mil. eura u drugoj polovici 2013, te gotovo 12 mlrd eura u razdoblju od 2014-2020. Samo iz strukturnih i kohezijskog fonda više od 8 milijardi eura u 7 godina. Ključno je pripremiti dovoljno dobrih projekata na svim razinama, od državne do lokalne, ali i u poduzećima, obrtima i nevladinim udrugama. Već za drugu polovicu 2013. pripremili smo 7-8 velikih projekata vrijednih 600 milijuna eura, a pojedinačno preko 10 mil eura a neki, poput dionice pruge Dugo Selo-Križevci vrijedni su i do 200 mil. Eura. Tu je još 4-5 vodoopskrbnih sustava, dionice regionalne pruge Sv.Ivan-Žabno – Gradec te Podsused-Samobor, ali i investicije u znanost kao što je opremanje laboratorija na Riječkom sveučilištu.

20. U kontekstu ukupnog stanja u javnom sektoru moram naglasiti da, protivno kritikama, ova Vlada uspijeva odrediti što joj je prioritet te unutar oskudnih proračunskih sredstava osigurati financiranje tih prioriteta. Tu želim posebno istaknuti položaj obrazovanja, te posebno znanosti i visokog obrazovanja. Vlada je osigurala sredstva za kompletno financiranje projekta besplatnog studiranja za sve uspješne studente, a usprkos teškoj proračunskoj situaciji osigurana su i sredstva za financiranje prijevoza srednjoškolskih učenika u cijeloj Hrvatskoj. Zadnjim rebalansom povećan je iznos financiranja znanstveno-istraživačkog rada za 40-tak milijuna kuna, od čega dio ide za očuvanje radnih mjesta znanstvenih novaka. Drugi veliki zadatak je sanacija zdravstvenog sustava s preko 5 mlrd kuna.

21. Niti jedna dosadašnja izmjena Zakona o radu nije u tako kratkom vremenu naišla na konsenzus zainteresiranih strana, sindikata, poslodavaca i Vlade. Mijenjaju se odredbe o radu na određeno vrijeme tako da će poslodavac moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti. Rješavaju se organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva.. Zakonom se ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati, dok se i dalje zadržava ograničenje broja prekovremenih sati na tjednoj (8 sati) i godišnjoj razini (180 sati). Pojednostavljuje se postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika i na trideset dana se skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja koju može naložiti HZZ. Time će se omogućiti brže restrukturiranje tvrtki i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu. Radnici iz Hrvatske sudjelovat će u radničkim vijećima EU multinacionalnih kompanija i obratno. Agencijama za privremeno zapošljavanje će biti omogućeni i poslovi posredovanja pri zapošljavanju, pri čemu agencija neće smjeti radniku naplaćivati naknadu za njegovo ustupanje korisniku.

Sve prethodno čini mozaik velikih napora ove Vlade da sustavno mijenja teško zatečeno stanje i otvori perspektivu za skori gospodarski oporavak, rast, novo zapošljavanje i oporavak standarda naših građana.



Vijesti iz medija