Potrebno je otvoriti mostove suradnje i zajedničkog rješavanja globalnih problema

Na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum predsjednik Vlade Plenković istaknuo je potrebu suradnje i zajedničkog rješavanja brojnih globalnih problema, osvrnuvši se na razdoblje pandemije COVIDA-19, kada smo svi zajedno nastojali pronalaziti rješenja u kratkom roku. Sve negativne efekte pandemije produljila je ruska agresija na Ukrajinu, koja je, kako je kazao, obezvrijedila sva temeljna načela na kojima počiva globalno upravljanje. Komentirajući usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini, Plenković je poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku svog govora na 17. Dubrovnik Forumu, istaknuo je kako je ovaj međunarodni skup ključna točka međunarodnih aktivnosti Hrvatske i prigoda za rezime globalnih odnosa, problema koje imamo na međunarodnoj razini i zajedničkog načina rješavanja.

Ove godine nazvali smo ovu konferenciju "Opasni tjesnaci i sigurni prolazi", podsjetio je premijer, pojasnivši kako je ideja ovakvog naslova konferencije ukazati na dijalog između sjevera i juga, odnosno otvoriti mostove suradnje i zajedničkog rješavanja brojnih globalnih, prije svega sigurnosnih, ali s njima usko povezanih gospodarskih, energetskih i ekonomskih problema.
 
Europska unija i svijet već su dvije i pol godine suočeni s produljenim nastavkom globalne krize, koju je uzrokovala pandemija COVIDA-19, rekao je Plenković, dodavši kako mu je iz toga razloga drago da na ovoj konferenciji sudjeluje i glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreysus.

   

U tom kontekstu, premijer Plenković se osvrnuo na prethodno razdoblje pandemije, koja je uzrokovala brojne negativne posljedice i ugrozila zdravstvenu sigurnost čovječanstva, istaknuvši kako smo svi zajedno nastojali pronalaziti rješenja u kratkom roku i sa što većom učinkovitosti.
 
Ponudit ćemo Ukrajini naše jedinstveno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
 
Upravo te prve negativne, ekonomske i socijalne efekte koje smo imali, dodao je, produljila je ruska agresija na Ukrajinu, koja traje već skoro dvije godine i četiri mjeseca, i koja je obezvrijedila značaj međunarodnoga prava, kao i sva temeljna načela na kojima počiva globalno upravljanje, i na kojima gradimo odnose međusobnoga poštovanja između država, i načina kako da čuvamo mir.
 
Dogodilo se sve suprotno, rekao je Plenković, te nastavno na to, još jedan put uime hrvatske Vlade izrazio potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu, predsjedniku i cijeloj vladi, zahvalivši ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi na dolasku u Dubrovnik, unatoč brojnim i zahtjevnim obavezama.
 
Predsjednik Vlade je podsjetio kako je Hrvatska svo ovo vrijeme pomagala Ukrajini, politički, diplomatski, tehnički, humanitarno i ekonomski, a isto tako i vojno, te će nastaviti sa svim oblicima podrške, posebno vodeći računa o našim specifičnim iskustvima u procesuiranju ratnih zločina, kao i u procesu humanitarnog razminiranja, s kojim smo suočeni već 30 godina, i koji ćemo dovršiti tek u ožujku 2026. godine.
 
Kraj razminiranja će se poklopiti s članstvom u OECD-u, kazao je premijer, i dodao da to pokazuje koliko vremena treba da se tako veliki problem riješi.
 
Ponudit ćemo i naše jedinstveno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, tada provedeno posredovanjem Ujedinjenih naroda i angažmanom ključnih globalnih aktera, osobito Sjedinjenih Američkih Država, naglasio je Plenković, a taj proces je omogućio Hrvatskoj da, ne u istoj, ali približno sličnoj situaciji, ali na puno manjem teritoriju, provede dosada najuspješniju operaciju Ujedinjenih naroda na europskom kontinentu nakon 1945., od kada oni i postoje.
 
Zajedničkim naporima i sredstvima uspjeli smo održati socijalnu koheziju na europskom kontinentu
 
Premijer se osvrnuo na Europu danas, spomenuvši nedavno održan sastanak Europskog vijeća, na kojem je usvojen strateški plan i program djelovanja Europske unije za idućih pet godina.
 
Smatra kako je ovaj dokument dobra politička poruka europskih lidera u ovako zahtjevnim okolnostima, jer adresira sve ono što je bitno za europski kontinent, ali i za odnose s drugim dijelovima svijeta.
 
„U tom kontekstu mislim da smo, koristeći zajedničke napore, sredstva, pravne i političke okvire i financijske instrumente, uspjeli održati ono što je bilo najvažnije za kontinent u ovim okolnostima, a to je socijalna kohezija“, poručio je, i napomenuo kako, dok čuvamo socijalnu koheziju na europskom kontinentu, do tada ćemo moći biti čvrsti i konzistentni u podršci Ukrajini, ili pak traženju mirnoga rješenja za plamteći sukob na Bliskom istoku.
 
Sve ovo se događa dva tjedna prije 75. obljetnice osnivanja Sjeveroatlanskog saveza, čiji će samit biti u Washingtonu, podsjetio je premijer, i gdje će glavne teme biti daljnja podrška Ukrajini i daljnja suradnja među državama članicama, jačanje obrambenih sposobnosti, kao i veća izdvajanja za obranu, a da pritom održimo temeljne postulate naše fiskalne odgovornosti, i da ta izdvajanja za obranu budu uklopljena u širu proračunsku disciplinu.
 
Hrvatska je vodila računa o tome zadnjih nekoliko godina jer smo, unatoč svi krizama koje smo imali, i energetsku i ekonomsku krizu, i socijalne tenzije i inflatorne pritiske, uspjeli ispuniti kriterije za ulazak u europodručje i Schengenski prostor, istaknuo je Plenković, a još pri tome napraviti najveće investicije ikada u domeni obrane, gdje smo povećali naš proračun, koji je sada veći za 125 posto, u odnosu na prije osam godina, kada je postao premijer.

   
 
Cilj rezolucije o Jasenovcu je narušavanje odnosa Hrvatske i Crne Gore
 
„Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje, te je riječ o instrumentalizaciji jedne druge države u regiji“, kazao je Plenković, komentirajući jučerašnje usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskoj skupštini glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.
 
Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori, stoga je u tom kontekstu Plenković poručio kako ova rezolucija šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore, a još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima.
Dodao je kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju, a da se nikad dosad nije bavila temom Jasenovca, te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici.
 
Poručio je, također, kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze instrumentalizacije parlamentarne većine s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice, podsjetivši kako je upravo Dubrovnik doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je, nažalost, tada sudjelovala i Crna Gora.
 
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je predsjednik Vlade, naglasivši kako oni koji žele ići prema članstvu u Europskoj uniji moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.





Pisane vijesti