Povoljna epidemiološka situacija ostvarena u Hrvatskoj omogućila da se među prvima otvorimo prema stranim turistima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom je uvodnom obraćanju na današnjoj, 237. sjednici Vlade podsjetio da je virus Covid-19, nakon uspješne borbe u prvom valu, ponovno tu. Kazao je i da je Vlada u proteklih nekoliko mjeseci osigurala ogromna sredstva za normalno funkcioniranje hrvatske države i očuvanje gospodarstva.

Napomenuo je da je Vlada,  nakon što se virus pojavio u veljači, zahvaljujući pravodobnim mjerama i odgovornom ponašanju svih sugrađana, uspjela obuzdati širenje u ožujku i travnju, te se nakon toga racionalno i  s obzirom na brojeve, započelo s postupnim popuštanjem u tri faze: 27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja.

Ostvarili smo povoljnu epidemiološku situaciju u zemlji i omogućili otvaranje stranim turistima

"To se pokazalo ispravnim i učinkovitim jer smo od 23. svibnja do 16. lipnja, dakle, punih 25 dana zabilježili svega 12 novooboljelih. To  je u tom trenutku bio drugi najbolji rezultat u cijeloj Europi. Usporedbe radi, Slovenija je u tom istom razdoblju imala  31, Slovačka 49, Malta 56, Grčka 273, Mađarska 398 slučajeva,  od zemalja koje su imale mali broj novooboljelih. U susjednoj BiH i u Austriji, bili ih je više od 700, u Bugarskoj više od tisuću, u Srbiji preko 1400, a u Sjevernoj Makedoniji gotovo 2400.  Italija, Njemačka, Španjolska, Poljska Francuska su imale od 8 do 13 tisuća ljudi. Važno je da shvatimo kontekst", svoje je tvrdnje premijer potkrijepio brojkama.

Dodao je da nam je takva, izuzetno povoljna epidemiološka situacija ostvarena u Hrvatskoj, omogućila da se među prvima otvorimo prema stranim turistima, tim više što je turizam vitalna grana hrvatskoga gospodarstva.

Poduzeli smo potrebne mjere da boravak turista u Hrvatskoj bude siguran

"Bili smo svjesni da to istodobno predstavlja i potencijalni rizik. Zbog toga smo se otvorili prema desetak europskih država koje su također imale povoljnu epidemiološku sliku, a iz kojih tradicionalno dolazi najveći broj gostiju u Republiku Hrvatsku. Poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia, kako bismo omogućili turizam u sigurnim uvjetima. To se pokazalo uspješnim, jer za sada, kad gledamo podatke, imamo više od 200.000 turista koji trenutno borave u Hrvatskoj,  unatoč ovakvim okolnostima. Posljednjih dana ponovno smo zabilježili porast broja zaraženh, riječ je uglavnom o našim građanima koji su se došli iz nekih susjednih zemalja i to treba poslužiti kao upozorenje da se i dalje moramo pridržavati mjera", upozorio je Plenković.

Rekao je da je razumljivo što je, nakon dva mjeseca zatvaranja na gotovo četiri tjedna, došlo do određenog opuštanja.

S izborima u srpnju, do mogućeg drugog vala imat ćemo stabilnu vlast i institucije

"Iako se očito virus širi nešto sporije u ljetnim mjesecima, to je vrlo bitno i  temeljni razlog činjenice da se na izbore ide u ljetnim mjesecima, jer je intenzitet ovakve respiratorne zarazne bolesti najniži u ljetnim mjesecima. Željeli smo doći u poziciju da na jesen, kada  brojni strani epidemiolozi smatraju da bi mogli biti i drugoga vala i da će, u konačnici, cijela ova pandemija trajati dulje s obzirom da u ovom trenutku nema ni lijeka ni cjepiva, da je najbolje da u tom trenutku  imamo legitimitet stabilnu vlast i institucije za suočavanje s ovim problemom i pitanjem što ranijega gospodarskog oporavka", pojasnio je Plenković, dodajući da moramo biti svjesni da se naš suživot s virusom nastavlja, da se na to moramo naviknuti i prilagoditi se.

"Mi ćemo učiniti sve da ga održavamo na što nižoj razini. U tom pogledu moramo biti spremni na izbijanje pojedinih žarišta, kao što bilježimo proteklih dana, no moramo također voditi računa da održimo gospodarstvo i turizam, jer smo samo popuštanjem onih restriktivnih mjera mogli reaktivirati gospodarstvo", naglasio je.

Balansiranje između samodiscipline, odgovornosti i normalnog funkcioniranja države i gospodarstva

"Na tom tragu ćemo nastaviti voditi našu politiku. Ovo je sada ne samo za Hrvatsku svojevrsni ples, balansiranje između samodiscipline, odgovornosti, restriktivnih mjera i zajedničkih nastojanja da, vodeći računa o preporukama epidemiologa, pazimo na higijenu, dezinfekciju i na distanciranje. To su poruke koje su važne: moramo štititi i sebe i druge", rekao je premijer.

Naveo je da je Stožer već jučer donio određene mjere, te da je jasno da će borba protiv virusa trajati.

"Ovo sigurno nije sprint, nadam se da nije maraton, ali je očito borba na srednje pruge i s te strane moramo imati nove reflekse", istaknuo je.

"U svakom slučaju, Vlada i sva nadležna tijela učinit će maksimum da i dalje štitimo javnozdravstveni sustav. Najbitnije mi se čini da pošaljemo poruku da je od trenutno aktivnih 117 slučajeva svega 18  hospitalizacija, da nema nijednog bolesnika u kritičnom stanju i da nitko nije na respiratoru. To je bitno drugačija okolnost nego što je to bilo na početku epidemije i  o tome moramo voditi računa." poručio je, napominjući da od eksperata očekuje savjet u pogledu razvoja virusa, o tome je li doista blaži ili je mutirao.

Angažirali smo ogromna financijska sredstva i spasili 600.000 radnih mjesta

"Mi smo, još jednom moram naglasiti, napravili ogromne mjere da bismo zadržali radna mjesta. Zahvaljujući tim mjerama spasili smo praktički 600 tisuća radnih mjesta, i oko 103 tisuće poduzeća, tj. društava koja su koristila naše mjere za ožujak  travanj i svibanj" podsjetio je premijer.

"Kad se uzme i ono što je učinjeno kroz davanje naknada za plaće radnicima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,  odnosno njihovih poslodavaca, kad se računa da smo otpisali i izravne poreze i doprinose, kad se uzme u obzir i nabava nužne  medicinske opreme koju smo učinili tako da nijedna ustanova, bilo zdravstvena bilo socijalna ili koja druga, ne manjka opremom, zahvaljujući angažmanu Vlade,  možemo kazati da smo dali ogroman iznos sredstava u proteklih nekoliko mjeseci, a da smo pritom, zahvaljujući reputaciji koju uživamo među financijskim institucijama, financijskim tržištima osigurali financiranje, likvidnost, isplatu plaća mirovina i normalno funkcioniranja države," napomenuo je, dometnuvši da se Vlada tu pokazala na visini zadatka koji se pred nju postavio.

"U ožujku smo isplatili 1,6 milijardi kuna, naknadu je primilo 85.000 poslodavaca za 503.000 radnika; u travnju, 2,2 milijarde kuna za 99.000 poslodavaca i 569.000 radnika te u svibnju, 1,5 milijardi kuna za 94.000 poslodavaca i 375.000 radnika", kazao je Plenković dajući primjer grada Zagreba u kojem ze za više od 27.000 poduzeća i obrta te za 185.000 zaposlenih, isplaćeno 1,6 milijardi kuna.

"Ujedno smo se, danas kada  gledamo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,  doveli u situaciju da smo na razini zaposlenosti prije krize. Imamo isti broj zaposlenih kao i prije krize, ima nešto više nezaposlenih, za 17,5 tisuća ljudi, ali činjenica je da oni nisu angažirani sezonski što bi sigurno bili u ovom trenutku, ne samo oni, nego i brojni drugi  te bi broj nezaposlenosti danas bio manji", kazao je.

Naveo je da se čine novi iskoraci te najavio da će HZZZ i MInistarstvo rada, nakon konzultacija na Vladi i resora, donijeti sve ostale mjere koje se tiču skraćenog radnog vremena. Ono će omogućiti dodatna sredstva brojnim poduzećima da zadrže svoje radnike u okolnostima kada, prije svega proizvodnja i prerađivačka industrija trebaju potporu s obzirom na eventualni nedostatak potražnje.

Osigurali smo Hrvatskoj 22 milijarde eura u idućih sedam godina

"Istodobno, prošli tjedan je održano Europsko vijeće", nastavio je Plenković.

"Mi se na tom zadnjem Europskom vijeću održanom za vrijeme našeg predsjedanja, snažno zalažemo da Hrvatska u idućih sedam godina ima na raspolaganju skoro 22 milijarde eura, dakle više od 11,5 milijardi eura kroz sedmogodišnji proračun, što je veći novac nego što smo imali u proteklih sedam godina, te da pritom još iz Programa EU iduće generacije tj. programa za gospodarski oporavak, dobijemo više od deset milijardi, od čega bi tri četvrtine bila bespovratna sredstva", ponovio je.

"Na tom tragu nastavljamo razgovore i sa predsjednikom Europskog vijeća, sa predsjednicom Komisije idućega tjedna i s drugim kolegama, s obzirom da će idući sastanak na vrhu biti sredinom srpnja", najavio je.

Konferencija o budućnosti Europe bit će okvir novim rješenjima za europske politike

Osvrnuo se i na prije dva dana održan Tripartitni socijalni sastanak na vrhu.

"Mislim da smo s te strane, da spomenem i jučerašnji sastanak na razini veleposlanika u Bruxellesu, dogovorili mandat za pregovore o Konferenciji o budućnosti Europe. Jedan od naših ciljeva, gdje smo nakon više mjeseci teških pregovora s državama članicama, usuglasili dokument i sada slijede pregovori s Europskim parlamentom i Komisijom. Želimo da upravo ta konferencija, pogotovo nakon iskustva sa ovom krizom za cijelu Europu zadnjih šest mjeseci, bude forum u okviru kojeg ćemo nalaziti nova rješenja za europske politike i uopće, za ulogu EU prema državama članicama i njezinim građanima", naglasio je.

Zahvalio je ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, koji je u ime Vlade bio na komemoraciji u spomen-parku Brezovica povodom Dana antifašističke borbe.

"To je također bitan i važan dan za hrvatsku povijest", podvukao je Plenković.

Na kraju, istaknuo je da je danas  spomendan, Dan neovisnosti 25. lipnja i podsjetio da je na taj dan donesena povijesna odluka Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika,  a slijedom referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine.

"To je jedna od najvažnijih odluka Hrvatskoga sabora", kazao je, napominjući da treba podsjetiti i na moratorij zbog kojeg je odluka stupila na snagu tek 8. listopada, najavivši da ćemo ove godine toga dana obilježiti i  Dan Hrvatskoga sabora.

Pisane vijesti