Predsjednica Vlade u Skoplju razgovarala o gospodarskim odnosima

SKOPLJE, 10. studenog 2009. (Hina) - Svjetska gospodarska kriza nepovoljno se odrazila i na gospodarsku suradnju između Hrvatske i Makedonije, naglasila je predsjednica Hrvatske vlade Jadranka Kosor u utorak na makedonsko-hrvatskom gospodarskom forumu u Skoplju gdje je boravila na poziv svoga makedonskog kolege Nikole Gruevskog.

Sudjelujući na gospodarskom forumu, Kosor i Gruevski su govorili o mjerama što su ih obje vlade poduzele u cilju jačanja gospodarske suradnje i suprotstavljanja gospodarskoj krizi, zbog koje je robna razmjena između Hrvatske i Makedonije u devet mjeseci ove godine smanjena za više od 30 posto.

Prošle godine, razmjena je iznosila gotovo 300 milijuna dolara.

U Makedoniji djeluje oko 50 hrvatskih ili hrvatsko makedonskih tvrtki.

Svjetska kriza, koja je pogodila i Hrvatsku i Makedoniju, nepovoljno se odrazila na gospodarsku suradnju a gospodarstvenici obiju zemalja trebaju se potruditi kako bi se ona popravila, naglasila je Kosor.

"Želim sve vas ohrabriti da i s hrvatske i s makedonske strane pronalazitee putove za jačanje suradnje, u čemu ćete imati punu potporu Hrvatske vlade", rekla je Kosor.

Uz poboljašanje kvalitete proizvoda i usluga, Kosor je pozvala i na okupljanje oko zajedničkih projekata koji bi omogućili povećanje broja radnih mjesta. Hrvatska je vlada, naglasila je Kosor, i sama poduzela mjere za ublažavanje krize koje su usmjerene na očuvanju što više radnih mjesta.

Mogućnosti za suradnju predsjednica hrvatske vlade vidi ponajprije u građevinarstvu, prehrambenoj industriji i poljoprivredi te u turizmu, za koji je naglasila da je za Hrvatsku važna grana koja je i u ovoj godini krize ostvarila solidne rezultate.

"Broj turista iz Makedonije ove godine povećan za tri posto u prvih osam mjeseci, a očekujemo da ih iduće godine bude još više", istaknula je Kosor.

Predsjednica hrvatske vlade naglasila je da će Hrvatska kao članica NATO-a i zemlja koja će uskoro ući u Europsku uniju dati punu potporu Makedoniji na njenom putu prema europskim integracijama.

Dvoje predsjednika vlada na susretu ranije tijekom dana zaključili su da su hrvatsko-makedonski politički i gospodarski odnosi odlični, da im je put prema europskim integracijama sličan te će dvije države i dalje jačati sve oblike suradnje uz razmjenu iskustava.

Na kraju boravka u Makedoniji, Kosor se sastala i s predsjednikom Makedonije Đorgeom Ivanovim i predsjednikom Sobranja, makedonskog parlamenta, Trajkom Veljanovskim te s predstavnicima Hrvata u Makedoniji.

Europska komisija preporučila je 14. listopada otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom, koja kandidatski status ima od prosinca 2005. godine, no nije u preporuci spomenula datum kada bi se pregovori trebali otvoriti.

Osim političke nestabilnosti u samoj zemlji i umora od proširenja u EU-u, jedan od glavnih problema na makedonskom putu predstavlja problem njezina ustavnog imena koje osporava Grčka i otvoreno je već 18 godina te se pokušava riješiti u pregovorima pod okriljem UN-a.

Hrvatska je 9. listopada priznala Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom i izrazila nadu da će se spor zbog imena između Makedonije i Grčke uskoro riješiti.

Albanija, Hrvatska i Makedonija, članice Američko-jadranske povelje, zajedno su se pripremale za ulazak u NATO, no samo su prve dvije postale članice 2009. godine, a Makedoniji je pozivnica izostala zbog protivljenja susjedne Grčke koja joj osporava pravo na korištenje imena Makedonija.

Prema podatcima iz prošlog popisa pučanstva, u Makedoniji živi 2.600 Hrvata, od kojih je 1.300 učlanjeno u Zajednicu Hrvata u Makedoniji. Hrvati u Makedoniji uspješno su integrirani u makedonsko društvo, ali njihove udruge još ne dobivaju dostatnu novčanu potporu makedonskih vlasti.



Pisane vijesti