Predsjednik Vlade Milanović: Moramo nastaviti s poslom koji smo započeli, fiskalna konsolidacija mora ići dalje

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/predsjednik_vlade_milanovic_moramo_nastaviti_s_poslom_koji_smo_zapoceli_fiskalna_konsolidacija_mora_ici_dalje.jpg

Na početku sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović komentirao je prvu procjenu kretanja bruto društvenog proizvoda za prvo tromjesečje 2013. godine, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku. „Procjena je pad od 1.5 posto što je manje nego u proteklom kvartalu, ali i dalje je pad i s tim ne možemo biti zadovoljni. Moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske. Dakle, fiskalna konsolidacija mora ići dalje, ne možemo trošiti više nego što imamo, ne možemo ulaziti u dugove“, kazao je premijer Milanović.

Osvrnuo se na kritike i komentare dijela sindikata prema kojima Vlada gleda javni sektor i državnu upravu kao ljude koji ne proizvode i ne rade ništa. „To nije istina i to nitko od nas nije ni pomislio, a kamoli rekao. Molim da se time ne manipulira i ne izmišlja“, kazao je. Dodao je kako je u Vladi puno više ljudi koji su svoju karijeru potpunosti ili u najvećem dijelu proveli u javnoj službi. „Mi nismo zemljoposjednici, rentijeri, tajkuni, ni vlasnici financijskog kapitala. Mi jako dobro razumijemo svijet o kojem se ovdje radi i imamo senzibilitet za to, ali postoji realno i nerealno. Prema tome, liječnici, profesori, učitelji, sve su to jako korisni ljudi u ovom društvu, ali mi u ovom trenutku nemamo malo manje od 2 milijarde kuna i nećemo se zaduživati“, dodao je.

Predsjednik Vlade Milanović osvanuo se i na presudu šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata u BiH pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjenje na području bivše Jugoslavije u Haagu, rekavši da o individualnoj odgovornosti ne može govoriti, podsjetivši da su i odvjetnici obrane rekli da je bilo zločina bilo. „Za njih na kraju netko mora odgovarati. Naravno, pitanje je tko i koliko. Međutim, i ovdje se kao i u prethodnim optužnicama, provlači navod tužiteljstva o udruženom zločinačkom poduhvatu, ovog puta s namjerom da se BiH podijeli i da se dio priključi Hrvatskoj“, dodao je i nastavio: „Nije nam svejedno što u tim presudama stoji. Nadamo se i vjerujemo da je u drugostupanjskom suđenju moguće tu odluku preispitati i da će drugostupanjsko vijeće uzeti u obzir sve ono što mi smatramo da postoji, jer mislimo da takva kvalifikacija ne odgovara stvarnosti“. Naglasio je da je Hrvatska imala pogrešaka u BiH, ali je bila partner i saveznik te je jako puno pomagala. „Ako možemo dijeliti BiH na državu tri naroda, kako piše u ustavu te države, onda bez glasova hrvatskog naroda u BiH na referendumu u proljeće 1992. godine, BiH kao samostalne države ne bi ni bilo. Prema tome, puno je tu argumenata koji, vjerujem, svima nam govore jedno, ali sud je sud. A pokazalo se da su u drugom stupnju promjene moguće, katkad i neočekivane“, zaključio je premijer Milanović.

Obrazlažući Prijedlog zakona o zaštiti okoliša, ministar zaštite okoliša i prirode Mihalel Zmajlović istaknuo je da su u novi zakon o zaštiti okoliša unesena značajna poboljšanja i novine. Pojasnio je da će poboljšanja koje donosi novi zakon omogućiti da sustav ishođenja okolišne dozvole postane fleksibilniji za investitora, a da se pri tom ni u kojem trenutku ne dovodi u pitanje razina zaštita okoliša. Novi zakon omogućit će skraćenje trajanja postupka procjene utjecaja na okoliš i na samom početku postupka dati investitoru jasne smjernice kuda projekt može ići. „Treće važno poboljšanje donosi set mjera čiji je cilj podizanje kvaliteta studija utjecaja na okoliš i unaprjeđenje sustava obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša čime se u konačnici želi vratiti povjerenje u studiju utjecaja na okoliš i cjeloviti sustav“, kazao je ministar Zmajlović.

Ministar financija Slavko Linić predstavio je Konačni prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost. „Definiramo za dnevne novine najnižu stopu od pet posto, kao što imamo i za prehrambene artikle za građane, zbog teške situacije u štampanim medijima. Sniženi PDV vrijedi samo za informativne tiskovine koje objavljuju novinarske, autorske tekstove u opsegu od najmanje od 25.000 riječi koja su svakodnevno izdanje. To ne vrijedi za tiskovine koje služe za oglašavanje jer su to komercijalna izdanja na koja se plaća puni iznos PDV-a“, pojasnio jer ministar Linić. Izvijestio je i da više nema oslobođenja PDV-a pri uvozu za vjerske zajednice i za branitelje, dok će od PDV-a biti oslobođene ustanove u kulturi, bolnice i slične ustanove koje djeluju bez namjere ostvarivanja dobiti.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnost. „Ministarstvo turizma predlaže izmjene i dopune ovog zakona po hitnom postupku radi uklanjanja prepreka i ograničenja za obavljanje ove djelatnosti prije glavne turističke sezone“, kazao je ministar turizma Darko Lorencin. Pojasnio je da će predložene izmjene omogućiti građanima koji raspolažu smještajnim kapacitetima privremeno rješenje na temelju kojeg će moći pružati uslugu smještaja, uz uvjet da su predali zahtjev za legalizaciju te da se briše obveza dokazivanja poslovne sposobnosti za iznajmljivača.

Raspravljalo se, između ostalog, o Prijedlogu zakona o građevnim proizvodima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a donesena je i Odluka o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava za provedbu lokalnih izbora te Odluka o imenovanju predstavnika Vlade Republike Hrvatske u postupku mirenja sa dijelom sindikata javnih i državnih službi.



Pisane vijesti