Predsjednik Vlade Milanović: Ne nasjedajte na priče da će Hrvatska rasprodati autoceste. Ne može i neće

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/predsjednik_vlade_milanovic_ne_nasjedajte_na_price_da_ce_hrvatska_rasprodati_autoceste_ne_moze_i_nece.jpg

Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o pitanju monetizacije hrvatskih autocesta. Bude li je, građani će se po autocestama voziti, u najgorem slučaju, pod istim uvjetima kao do sada. Upozorio je da prosvjede protiv monetizacije organiziraju različite interesne grupe koje imaju svoje legitimne, ali posebne i ograničene interese, kojima je cilj ništa ne mijenjati, dok Vlada odgovorno radi u javnom interesu i interesu državnih financija. Monetizacija se neće provoditi pod svaku cijenu i ne ultimativno, naglasio je, a interesne grupe ne govore istinu građanima. „Ne nasjedajte na priče da će Hrvatska rasprodati autoceste. Ne može i neće“, zaključio je premijer Milanović.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da je u 2008. godini bilo je pet posto nenaplaćenih kredita, a 2012. ih je bilo 12 posto. „Trenutno je 300.000 blokiranih računa i nužna je zaštita potrošača te promjena zakona“, kazao je, istaknuvši da novi zakon štiti građane u odnosu s bankama. Govoreći o izmjenama, ministar Linić pojasnio je da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu te se propisuje da će ministar financija pravilnikom podrobnije definirati pitanja vezana uz naknade. Time se izbjegava mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Uvodi se obveza sukladno kojoj je vjerovnik dužan pisanim putem potrošača upozoriti na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača. Isto tako, uvode se maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite i ostale potrošačke kredite, dok se kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa egzaktno definiraju parametri koji se mogu iskoristiti kao osnova za promjenu ugovorenih kamatnih stopa. „Definirali smo da nakon potpisivanja ugovora nije moguće dodatnim naknadama opteretiti korisnika koji je potpisao ugovor“, kazao je ministar. U pogledu dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa), decidirano se navodi kako je vjerovnik dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja te se uvodi obveza banke omogućiti potrošaču, bez ikakvog dopunskog troška, otplatu iznosa za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa. „Ovaj zakon nema veze s presudom u slučaju Franak, jer je u pripremi već duže vrijeme“, dodao je predsjednik Vlade Milanović.

Ministar financija Slavko Linić predstavio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala te Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva, kojima se omogućava izravna primjena Uredbe Europske unije, a određuje se Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao tijelo nadležno za nadzor nad provedbom Uredbe. Cilj navedene Uredbe je poticanje rasta malih i srednjih poduzeća poboljšanjem njihova pristupa financiranju posebice u početnim fazama njihovog razvoja.

Donesena je Odluka o posebnom načinu raspolaganja dionicama Hrvatske poštanske banke d.d., kojom se predlaže prodaja 871.142 dionice društva Hrvatske poštanske banke d.d. pojedinačne nominalne vrijednosti 1.100,00 kuna, ukupne nominalne vrijednosti 958.256.200,00 kuna, što čini 99,13% temeljnog kapitala banke. Prodaja će se provesti modelom strukturiranog javnog prikupljanja ponuda strateških investitora. „Ocijenili smo da nema potrebe da Vlada ostane ni sa jednim dijelom u banci kojoj treba dodatno dokapitalizirati pa je naš prijedlog da prodamo svih 99 posto kapitala i tako ćemo moći birati partnera koji će moći ulagati u banku i njen razvoj“, rekao je ministar Linić.

Vlada je donijela i Odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama Croatia osiguranja d.d. iz portfelja Republike Hrvatske, kojom se predlaže se prodaja dijela postojećeg vlasničkog udjela Republike Hrvatske u društvu Croatia osiguranje d.d. i kapitalno osnaženje društva modelom strukturiranog javnog prikupljanja ponuda, na način da nakon dovršetka procesa prodaje Republika Hrvatska ostane u vlasništvu. Namjera Republike Hrvatske je prodaja dijela postojećeg vlasničkog udjela države do 50% udjela u kapitalu Društva te odgovarajuća dokapitalizacija Društva kroz novu emisiju dionica. Ministar Linić pojasnio je da je proces privatizacije i dokapitalizacije Društva potrebno provesti na način da nakon dovršetka procesa prodaje Republika Hrvatska ostane u vlasništvu najviše 30% dionica, odnosno najmanje 25%+1 dionica kapitalno osnaženog Društva.

Također, donesena je Uredba o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Povećanje visine trošarine predlaže se obzirom na okolnost stabiliziranja cijena motornog benzina, te plinskog ulja i kerozina za pogon na ukupnom tržištu nafte što izravno utječe na maloprodajne cijene naftnih derivata, a time i na proračunske prihode. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da Hrvatska ima najniže trošarine na goriva u EU. „To je razlog da u želji da povećamo državni proračun povećamo te trošarine. Zato predlažemo povećanje za olovni benzin za 19 lipa, a bezolovni za 20 lipa“, zaključio je ministar.

Obrazlažući Prijedlog uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2014. godinu, ministar turizma Darko Lorencin pojasnio je da se njime utvrđuje visina boravišne pristojbe za 2014. godinu, visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaćaju građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu te visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaća vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji („vikendaši“). Nadalje, uređuje se iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koji se koristi namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima te paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari). „Predlaže se visina boravišne pristojbe za 2014. godinu na način da ista ostaje na razini kako je to bilo utvrđeno i za 2013. godinu. Procjene su da će se prikupiti sredstava u visini od 390 milijuna kuna i 2014. godine, isto kao i 2013.“, kazao je ministar Lorencin.



Pisane vijesti