Predsjednik Vlade Milanović u Bruxellesu o fondovima EU: Ugovorili smo preko 90%, to je realan i važan rezultat

Predsjednik Vlade: Naš prvi plan je da iskoristimo fondove koje imamo na raspolaganju, koji već stvarno postoje, strukturne fondove. Što više toga iskoristimo, to bolje.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom sastanku Europskog vijeća komentirao je hrvatska očekivanja u svezi s investicijama kandidiranim u Junckerovom planu.
 
„Naš prvi plan je da iskoristimo fondove koje imamo na raspolaganju, koji već stvarno postoje, strukturne fondove. Što više toga iskoristimo, to bolje“, rekao je premijer i nastavio: „Kandidirat ćemo, recimo, LNG na Krku, kao jedan od velikih projekata. Dali smo taj popis u listu želja, kao i mnoge druge države, ali treba tek vidjeti što će od toga biti, da se ne bismo zanosili unaprijed“. Dodao je da na to ne treba gledati kao na „čarobni štapić“.
 
Predsjednik Vlade ponovio je da je projekt LNG na Krku dobar po svim kriterijima koji su postavljeni kao relevantni za ovaj paket te da treba pričekati i vidjeti što će od toga novca na kraju stvarno biti. „U međuvremenu, mi imamo europske fondove i tu smo, barem kad je ugovaranje posrijedi, ugovorili preko 90%“, što je zasad ocijenio dobrim, realnim i važnim rezultatom.
                                                                                                                                                                               
Novinari su premijera upitali je li požalio odluku o neodlasku na summit u Beogradu, s obzirom na najave kineskih investicija u Mađarskoj i Srbiji, na što je predsjednik Vlade Milanović odgovorio: „Ja sam hrvatski premijer, nisam ni srpski, ni mađarski, tako da imam određene moralne obaveze i očekivanja, i žao mi je što je do toga došlo. Naglasio je da je riječ o političkim razgovorima, koje poštuje i u koje je uložio svoje vrijeme i energiju svojih suradnika na prethodna dva sastanka. Što se tiče Kine, dodao je da njihovi investitori imaju problem da ne sudjeluju na natječajima, rekavši da je Hrvatska članica Europske unije „tako da na silu ne ide, zato projekata i nema, financira ih njihova razvojna banka pod uvjetima koji postoje u Europi, i da budem potpuno iskren, ja to više vidim kao oblik političkog dijaloga, koji se sada već pomalo vrti u krug, treći put zaredom. Zaključio je: „Ovoga puta nisam mogao, bude li opet, vjerojatno ćemo otići.“
 
Premijer Milanović zanijekao je i mogućnost da bi ulaganje u željeznicu Beograd-Budimpešta moglo ugroziti šanse Luke Rijeka, to jest dionicu željeznice od Rijeke do mađarske granice.„To je istovremeno konkurirajuće i komplementarno“, odgovorio je, pojasnivši: „Naime, da biste došli do Beograda, morate se vjerojatno iskrcati u Solunu pa se onda voziti jako puno kilometara. A ovdje, kad dođete u Rijeku, na jednom ste od najdubljih pristaništa u Europi. Dakle, plovite malo duže, dublje ste u Europi.“ Dodao je da Rijeka ima prirodni dar i prednosti, a sada se u nju i ulaže. „Rijeka je i dublja luka od svojih izravnih konkurenata Kopra i Trsta. To su tri luke koje su već u srcu Europe, a Beograd i Solun baš i nisu, ali im želim sve najbolje. Što više posla za sve, to bolje.“
 
Na upit o održivosti hrvatskog proračuna u 2015. godini vezano uz pad cijena nafte, predsjednik Vlade rekao je: „Ako bude manje novca od trošarina zbog nižih cijena po barelu nafte, značit će da je gorivo na stanicama jeftinije. Građani će ga vjerojatno kupovati više ili će zbog toga što će im ostati više novca za istu količinu goriva kupiti nešto drugo, pa će iz toga biti više PDV-a. Dobro je za ekonomiju da cijene goriva padaju, naročito za našu jer mi nismo proizvođači nafte“, zaključio je premijer Milanović.

 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Zoran Milanović