Predsjednik Vlade Milanović: Vladi je najvažnije zadržati rafinerijski kapacitet u INA-i

Predsjednik Vlade Milanović, upitan u razgovoru za Mediaservis kada će Vlada raspisati predsjedničke izbore, kazao je da će se odluka o tome vjerojatno donijeti ovaj tjedan. 

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u emisiji „Na Markovu trgu“ Mediaservisa, upitan kada će Vlada raspisati predsjedničke izbore, kazao je da će se odluka o tome vjerojatno donijeti ovaj tjedan. Na pitanje je li zadovoljan predsjedničkim kandidatom Ivom Josipovićem, predsjednik Vlade je rekao: „On je bolji od svojih protukandidata i suparnika, i građani će to, siguran sam, prepoznati.“

Za optužbe glavnog tajnika HDZ-a da se našao s čelnim ljudima PNUSKOK-a dva dana prije uhićenja zagrebačkog gradonačelnika, predsjednik Vlade ustvrdio je da se radi o prizemnoj provokaciji. „To je prizemna provokacija koja ide za tim da me uvuče u raspravu s nekakvim tajnikom HDZ-a. Ništa od toga“.

Što se tiče navoda bivšeg ravnatelja policije Olivera Grbića, koji je optužio predsjednika Republike Hrvatske i bivšeg glavnog državnog odvjetnika da su stopirali istragu protiv Ninoslava Pavića u slučaju Kamensko, na pitanje misli li da se to događa u svrhu predizborne kampanje, premijer Milanović ustvrdio je da će se to morati zaključiti bez njega. „Malo je interesantan tajming i to jednog bivšeg policajca. Naime, moja Vlada s policajcima komunicira i radi na jedan profesionalan i distanciran način, zakonit način, i nikoga ne uvlačimo u politiku. To ne želimo i tako funkcioniram sa svim službama, jer polazim od toga da su to ljudi koji svoj posao moraju nastaviti raditi i nakon što se, jednog dana, kao što je u demokracijama normalno, promijeni vlast. A ovo je zanimljiva jedna izjava. Tu bih volio vidjeti nekakve dokaze“. Nadalje, premijer je kazao kako je istragama nemoguće upravljati. „Da i imam žarku želju, to ne mogu. Postoje sudovi koji određuju mjere ako ih DORH zatraži, postoji DORH koji je autonoman. I to nije samo na papiru. Ako netko misli da u DORH-u još postoje ljudi koji su spremni toliko osobno riskirati, toliko se izblamirati, da ne kažem nešto gore, da bi ispunili neku moju navodnu želju, neka si postave još jednom to pitanje. Nema više takvih. U tom smislu smo kao država sa svojim institucijama napredniji nego što smo bili u vrijeme HDZ-a. U stvari, najveće promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj u ove tri godine su upravo institucionalne, u pogledu funkcioniranja i neovisnosti institucija“. Premijer je kazao kako je čudno da bivši profesionalni policajac, tri godine nakon što je smijenjen, optužuje predsjednika Republike i bivšeg državnog odvjetnika da su kriminalci. „Tri godine nakon što je smijenjen, a  ne znam je li još uvijek u sustavu, on se sjetio da su tadašnji državni odvjetnik, na čiji rad sam ja imao prigovora, i to ne jedan, i predsjednik Republike - kriminalci. Za to ih je optužio. Da su štitili jednog novinskog izdavača. To je ogromna optužba“, rekao je.

Govoreći o proračunu, predsjednik Vlade ja istaknuo: „Građani mogu biti sigurni da se mirovine neće dirati“. Što se tiče plaća, naglasio je da manji dio građana radi u javnom sektoru, te da oni imaju povlasticu i u ovoj krizi biti manje dodirljivi od privatnog sektora. Kazao je da mogućnost racionalizacije, kao prvo, postoji na dodacima na plaću. „Nama je trebalo i više od dvije godine da utvrdimo i u svakom trenutku imamo informaciju koliko tko u javnom sektoru utroši na plaće. To je bilo nedostupno kada smo došli na vlast. Nevjerojatno, ali istinito, očito je netko želio taj nered“, kazao je premijer. Također je kazao da se prirodnim odljevom, znači odlaskom u mirovinu, gubi jedan dio zaposlenih, a istovremeno ih se zapošljava dvostruko manje. „To je politika, ljudi s te strane mogu biti mirni, ali moraju znati da to sve košta i da je država pretjerano zadužena da bi mogla pretjerano izdvajati, a ona velika većina ljudi koja ne radi u javnom sektoru to vidi i to zna“.

Na upit o ulasku prihoda sveučilišta u proračun, predsjednik Vlade rekao je da se uvijek postavlja pitanje koliko država ulaže u znanje, infrastrukturu i ljude, istovremeno i plaća sveučilišne nastavnike novcem koji se porezima uzima od svih građana, „pa valjda javnost ima onda pravo znati podatak o tome koliki se prihodi ostvaruju kroz sustav koji financiraju građani. To nije privatni novac“, rekao je premijer i dodao da nitko ne dira autonomiju sveučilišta, ali je pošteno i transparentno da građani vide koliko država daje, koliko sveučilišta zarađuju i na što se troši taj novac. „To je sve transparentnost i ja sam uvjeren da nijedan rektor ne može biti protiv toga“, zaključio je premijer. 
„Okruženje je grozno, susjedne države su na rubu recesije. Sjeverna Italija je još uvijek u dugačkoj krizi i to sve skupa rezultira da se mi vrtimo cijelo vrijeme oko nekakve iritantne nule“, objasnio je premijer negativni gospodarski trend u zemlji. „Naše posrtanje i poniranje od 2008. godine do danas nije bilo dramatično kao u nekim državama, ali oporavak nikako da se pretvori u rast“, kazao je i dodao da Vlada ne želi otpustiti ogroman broj ljudi samo da bi došlo do rasta:  „To je divljačko ponašanje i to nitko nije predložio“. 
Predsjednik Vlade komentirao je i slučaj preseljenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kazavši da se ministri ubuduće neće baviti takvim stvarima, već će se time isključivo baviti Državni ured za upravljanje državnom imovinom. A što se tiče tog konkretnog slučaja preseljenja, kazao je da ne vidi išta sporno u preseljenju Ministarstva koje je dosad bilo na 12 lokacija na jednu objedinjenu lokaciju, za isti ili čak manji iznos, a istovremeno će u iseljeni prostor Državni ured za upravljanje državnom  imovinom useliti nekoga iz javnog sektora tko trenutno plaća najamninu.

Predsjednik Vlade je, odgovarajući na upit smatra li da je javnost previše kritična prema njegovoj Vladi u odnosu na HDZ-ovu,  komentirao i današnju predaju potpisa za referendum o monetizaciji autocesta. „ Javnost mora biti kritična. No, neposredno prije ovog intervjua, saznao sam da je protiv jednog od najviših dužnosnika, zvijezde jedne stranke, pokrenuta istraga za teško kazneno djelo. Ljudi su sluđeni, traumatizirani su, vide pokušaj pljačke države u monetizaciji. Ako narod tako hoće, u redu, ali za mjesec dana ćemo postaviti dugačko pitanje -  ne jeste li za monetizaciju, što je mnogima bilo nejasno, nego jeste li za monetizaciju u kojoj bi sudjelovali hrvatski mirovinski fondovi, koji bi na taj način štedjeli za vašu buduću mirovinu, a vi ste mlađi od 52 godine. Kakav bi onda odgovor bio? Govorili smo o tome godinu dana. Onog trenutka kad je netko krenuo skupljati potpise i lagati ljudima, tek tada smo se mogli uključiti s istinom. Uvjeren sam da je ta istina smanjila broj tih potpisa za par stotina tisuća. Ljudi moraju znati da se ovdje po prvi puta radi o nekom našem vidljivom, materijalnom interesu, o novcu. To nije pitanje definicije braka, to nije intimno pitanje, nego pitanje ušteđevine, moje, vaše ušteđevine za mirovine. Pouka je: plaćat ćemo kamatu bankarima koji su nam u određenom trenutku pozajmili novac, nećemo se razdužiti…Ovo je došlo kao naručeno, da na jednoj materijalnoj, interesnoj temi koja se tiče milijun i 800.000 Hrvata koji štede u mirovinskim fondovima, da se suočimo sami sa sobom, da se pitamo što mi to potpisujemo. Da 400.000 ljudi, jer je tako u našem Ustavu, odlučuje u ime skoro  dva milijuna koji su tu pasivni, jer ne razmišljaju na takav način. To su sve zamke i stranputice demokracije. Referendum je narodna volja, ja ću ga svakako poštivati, ali se neću predati, borit ćemo se.

Na pitanje o mogućoj kupnji dionica INA-e od MOL-a, premijer je rekao da su rezultati jedne ankete pokazali kako je 80 posto anketiranih izrazilo želju da Vlada to učini po svaku cijenu. Što se tiče MOL-a, to bi iznosilo tri milijarde eura. „Odakle toliki novac? Da založimo svu državnu imovinu? Plaće, ušteđevine? Je li nam važnije imati INA-u koja je sve više mreža trgovina, a sve manje istraživanja ili je važnije da imamo takve firme kao što je ACI ili JANAF, Luku Rijeka koja može biti tvornica novca…Nama je u INA-i najvažnije zadržati rafinerijski kapacitet, modernu rafineriju i to će biti politički stav“. Medijaciju koju je Vlada prihvatila, premijer je nazvao pokušajem da se smire tenzije. „Vidjet ćemo kamo to vodi. Lošijem sigurno ne, pokušavamo smiriti ono što je zakuhalo posljednjih godinu dana. Rafinerija u Sisku radi, radit će još nekoliko godina, a nakon 2018. u nju će trebati uložiti jako puno da bi u opće mogla raditi u Europskoj uniji. Tu je i riječka rafinerija koja je nešto naprednija, dakle rafinerijski kapacitet, uz zadržavanje radnih mjesta, prelazak u Sisku na neke nove tehnologije, neke nove djelatnosti koje će zapošljavati ljude, ali kao političar i kao nekakav strateg, kažem da Hrvatska bez rafinerije neće biti. To kolege iz MOL-a znaju vrlo dobro.“

Na pitanje pregovara li s MOL-om, premijer je upozorio da on ne pregovara ni s kim, s MOL-om pregovara pregovarački odbor na čelu s ministrom gospodarstva Vrdoljakom i on ga o tome redovno obavještava. Podsjetio je kako je to izgledalo kad su premijeri izravno pregovarali – što također nije nemoguće, možda bi to i on sam napravio, ali s drugom namjerom, da ljudi nisu toliko traumatizirani i zato je bolje držati se procedure.

Na upit Mediaservisa o jučerašnjem ponašanju dijela hrvatskih navijača u Milanu, rekao je: To je sve na neki način transplantirano iz Hrvatske.  Ljudi koji su došli tamo, obračunavaju se s nekim ljudima u Hrvatskoj, na štetu svih nas.  Ja neću upotrijebiti čak ni riječi koje je jučer upotrijebio komentator, niti ću ih pozvati da te obračune rješavaju u Hrvatskoj  na takav isti način, to se više ne radi, ali i u ovoj sramoti je dobro što nije bilo klasičnog nasilja, kakvog smo gledali prije petnaestak godina. Početkom 2000-tih, gledali smo krvave obračune navijača iz Nizozemske, Velike Britanije, Njemačke, u toj istoj Zapadnoj Europi. Ovo što se jučer dogodilo, vjerujem da se više neće događati. To nije slika hrvatskih navijača, to je bila jedna grupa koja rješava neke svoje obračune odavde iz Zagreba,  s nekim ljudima koji su opet u politici, nisu oni samo u nogometu, to su dečki iz politike, u kombinaciji s HDZ- om, s gradskom upravom  Grada Zagreba. Nisu to dečki koji se bave samo filozofijom nogometa, oni imaju druge ambicije i to se onda vraća kao šaka u nos svima nama -  u Milanu gdje je hrvatska reprezentacija igrala dobro i naštetili su joj jer je je imala jedan momentum, zamah, i trebali su dobiti utakmicu. Ne vjerujem da su to htjeli,  ali su na kraju to napravili.“

Pisane vijesti | Zoran Milanović