Predsjednik Vlade Milanović za Jutarnji list: Priča s Linićem je zatvorena. Pred nama je važan posao!

Premijer Zoran Milanović došao je ravno sa zatvorenog dijela sjednice Vlade. Bili su upravo razriješili dužnosti pomoćnika ministra financija Branka Šegona. Sjeo je sa mnom za stol, u svom premijerskom uredu u Banskim dvorima, i odmah mi dao do znanja kako je tema Šegon za njega završena, da ne očekujem da će o tome reći više nego što je već rekao. Korištenje kredita HBOR-a stajalo je Šegona fotelje jer je premijer smatrao da je tako ušao u “sivu zonu”.

Budući da je Šegonov neposredni šef, ministar financija Slavko Linić, danima šutio, Milanović je odlučio putem televizije natjerati ga da smijeni pomoćnika. Na kraju je to i zatražio od Vlade, ali njegov ulog bio je puno veći: Linić je stavio i svoj mandat na rasplaganje. O tome nije obavijestio javnost, nije ni premijer. Ovaj intervju bio je prva prilika da premijera pitamo o toj situaciji.

Vlada je razriješila dužnosti pomoćnika ministra financija Branka Šegona kao što ste vi i tražili. Zajedno sa zahtjevom za razrješenje svog pomoćnika, ministar financija Slavko Linić napisao je da vam stavlja i svoj mandat na raspolaganje. Što ste vi odgovorili Liniću?

- Rekao sam već sve što sam imao o tome, za mene je ta priča zatvorena. Ministar niti je dao ostavku, niti sam ja tražio ostavku od njega. Niti je to uopće bila tema u ovom slučaju. Dakle, idemo raditi dalje.

Ministar Linić, znači, definitivno ostaje na svojoj dužnosti?

- Rekao sam vam, za mene je ta priča zatvorena.

Ministar je zatražio razrješenje pomoćnika Šegona tek nakon što ste to vi zahtijevali. Zašto ste vi morali intervenirati, zašto to nije sam predložio?

- I o tome sam sve rekao. Na žalost, na kraju mi je preostalo jedino to da od ministra zatražim da obavi svoju dužnost.

Ima li ministar Linić i dalje vaše povjerenje?

- Vlada je tim, svi radimo zajedno. Ponavljam, ministar niti je dao ostavku, niti sam ja tražio ostavku od njega. Pred nama je važan posao i ova priča je zatvorena za mene.

Jeste li očekivali ostavku ministra Linića?

- Rekao sam sve o tome.

Hoće li biti još kadrovskih promjena u resoru ministra financija?

- Bavim se puno ozbiljnijim problemima od kadrovskih promjena u Ministarstvu financija. U tri godine moramo svesti proračunski manjak na ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posti BDP-a. I to moramo napraviti, jer je to u našem, a tek onda i u europskom interesu.

Mislite li da bi ministar Linić trebao smijeniti neke suradnike?

- Odgovorio sam.

Je li istina da se dio SDP-ovih dužnosnika usprotivio smjeni Linićevih suradnika?

- To mi nije poznato pa ne mogu o tome govoriti.

Na početku mandata ste dali slobodne ruke svojim ministrima da biraju suradnike. Je li to bilo pogrešno jer sada pojedina kadrovska rješenja ministara idu i vama na teret?

- Nije to baš točno. Od ministra do ministra bila je drugačija situcija. Kolege ministri iz HNS-a imali su praktički potpunu slobodu u biranju suradnika, unutar SDP-a smo se dogovarali o tome. Ali, veliku autonomiju su dobili, to da. I tako ću nastaviti.

Je li ministar Linić imao veliku autonomiju u izboru svojih suradnika?

- Kao i svi drugi ministri. To što se dogodilo s njegovim pomoćnikom nije se trebalo dogoditi.

Rekonstrukcije Vlade neće biti?

- Vlada je već nakon dva mjeseca imala prvu rekonstrukciju, kad je otišao ministar pomorstva i prometa. To je proces, to se događa, ali sigurno ne pod pritiskom i ucjenom interesnih grupa ili zbog histerije dijela medija. Tako Vlada neće funkcionirati niti birati članove.

Šegon je smijenjen zbog kredita koji je dobio od državne banke za obnovu i razvoj, HBOR-a. Hoće li zbog toga biti promjene na čelu HBOR-a? Odlazi li Anton Kovačev?

- Nismo još o tome razgovarali, to je uostalom sporedno pitanje. Ako je sustav u takvoj banci uredan i funkcionira, onda nije važno tko je vodi.

U HBOR-u očito nije tako, inače ne bi bilo slučaja Šegon.

- To je siva zona u kojoj nama nije mjesto. Ali ne može se to uspoređivati s onima koji liježu i bude se u crnoj zoni.

Dakle, smijenit ćete Kovačeva?

- Odgovorio sam vam. Na proljeće istječe mandat postojeće Uprave HBOR-a i odluka će se donijeti na vrijeme.

Hoćete li ministru Liniću prepustiti da riješi to?

- Odluku donosi Vlada.

Zbog HBOR-a su se posvadili i vaši ministri, Slavko Linić i Gordan Maras, koji je zatražio kontrolu dijela odobrenih kredita. Jeste li upoznati s rezultatima?

- To nije tema kojom se bavim. Ono što me zanima kod HBOR-a jest da ta banka stavi naglasak na projekte usmjerene prema izvozu. Ubuduće će HBOR funkcionirati u tom smjeru. Da smo htjeli u HBOR-u politički arbitrirati, prije dvije godine mogli smo promijeniti upravu.

Ministar Maras je očito vidio problem?

- Ponavljam, to nije tema kojom se ja bavim.

Postoji li u Vladi sukob između ministara iz tzv. stare SDP-ove garde i ambicioznih ministara nove generacije?

- Što znači ambiciozni? Svi smo mi dio iste Vlade i tima, o našem zajedničkom radu ovisi i naš uspjeh u provođenju zacrtanih reformi i projekata. Ne vidim nikakav generacijski sukob. Priča je puno benignija nego što se želi plasirati.

Je li vama lakše surađivati s ministrima koji su se afirmirali skupa s vama ili s iskusnijim kolegama?

- Tu nema nikakvog pravila. Uvijek se sve svodi na osobu, njen karakter i radne navike.

SDP je ovih dana na udaru i zbog slučaja županice Marine Lovrić Merzel. Je li Predsjedništvo SDP-a raspravljalo o toj temi?

- U ovom trenutku ni vi ni ja ne znamo ni jednu činjenicu. Jedina je činjenica što znamo tko je županica Merzel i tko je osoba koja je optužuje. I to je sve. Pričekajmo.

Znamo da DORH ispituje jedan drugi slučaj vezan uz županicu Lovrić, prodaju zemljišta za zgradu hitne pomoći.

- O tome pitajte DORH, ja ne znam o tome ništa jer ne upravljam DORH-om. Ali ako u hrvatskoj politici, koja je kao septička jama koja curi, želite nešto očistiti, naprosto morate biti zaprljani jer će vas zaprljati oni koji su domicilni u toj septičkoj jami. To je cijena koju moramo platiti. Dakle, pokušaj da se opljačkani milijuni izjednače s navodnom vrećom graha. Politika je danas septička jama i to protupropisno građena, zna se zahvaljujući kome.

Ali i sami ste upozorili da će županica Lovrić biti u velikim problemima ako se i dio optužbi pokaže točnima?

- To bi rekao za svakoga. To nije prva optužba na njezin račun i sve su se pokazale lažnima. Možda je ovaj put prava, ali to još ne znamo. Netko će biti u problemima, ili Marina ili osoba koja nju optužuje.

Kako to da se baš uz županicu Lovrić svako malo povezuju afere?

- Ne znam. Ako vam kažem da je to zato što je u Sisačko-moslavačkoj županiji devastirala HDZ, reći ćete da sam pristran kao predsjednik SDP-a. Ako vam kažem da se iz istog razloga takve stvari rade Željku Sabou, opet ćete reći da sam pristran. Da, pristran sam. Zato me nemojte to ni pitati. Glavno je da se ne uplićem u rad onih čiji je posao to ispitati.

Mladenu Bajiću uskoro istječe treći mandat na čelu DORH-a. Hoće li ga SDP podržati i za novi, četvrti mandat?

- Još o tome nismo razmišljali, ta tema može čekati. Na vrijeme i u skladu sa zakonom ćemo donijeti odluku.

Zaslužuje li po vama Bajić još jedan mandat?

- Kada dođe vrijeme, odlučit ćemo. To je delikatna odluka koja ne smije biti stranački motivirana.

Slučaj Perković je završio njegovim izručenjem Njemačkoj. Sudovi su odobrili provođenje europskog uhidbenog naloga uz obrazloženje da zastara nije zapreka za izručenje. Kako to komentirate?

- Sada je taj slučaj gotov. Reći ću kratko i jasno. Zastara je apsolutna zapreka za izručenje za sva kaznena djela. To piše u zakonu. To znam jer je Vlada predložila zakon i to nije pitanje interpretacije, nego striktne primjene zakona. Upravo kao i u Njemačkoj. Nekim sucima je to potpuno jasno, a zašto neki drugi suci odbijaju primijeniti hrvatski zakon ne znam i ne mogu im ništa. to pitanje uputite njih.

Zdravstvo je opet stvorilo probleme državnom proračunu. Bolnicama je u siječnju isplaćen više novca nego što je planirano. Kako se to moglo dogoditi u situaciji kada Vlada mora smanjiti rashode zbog procedure prekomjernog deficita?

- Ministar zdravlja kaže da će se kroz dva-tri mjeseca sve izbalansirati i da će financijski učinak novog kolektivnog ugovora biti neutralan kao što je i napisano. Nemam druge nego vjerovati ministru zdravlja.

Ne vidite problem u tome?

- Možda smo morali izvijestiti javnost o toj situaciji. Bitno je da financijski učinak kolektivnog ugovor u zdravstvu u konačnici bude neutralan za državne financije. A rečeno je da će biti. Naš cilj je troškove svesti na razumnu mjeru, a prioritet završetak sanacije i reforme zdravstvenog, posebice bolničkog sustava. To su jasne smjernice.

U zdravstvu nije samo isplata većih plaća problem. Usprkos tome što je Vlada lani sanirala gubitke bolnica sa 3,3 milijarde kuna, već do sada su stvoreni novi gubici od preko 1,5 milijarde kuna. Zar to ne pokazuje da reforma zdravstva ne ide dobro?

- Kasnimo, istina je, ali radimo više od prethodnika koji nisu ni pokušali nešto napraviti. U skoro vrijeme će HZZO postati pravi ugovaratelj zdravstvenih usluga koji će u okviru sredstava kojima raspolaže, a koja su velika, imati mogućnost da sklapa dugoročnije ugovore, što sada ne može. Zato idu van iz Državne riznice. Ako me pitate jesmo li to trebali napraviti prije godinu dana, reći ću vam – da. Ako me pitate je li sada kasno - nije. Ako me pitate je li to trebalo napraviti prije pet ili deset godina – da. Neke stvari smo trebali napraviti ranije, ali mi ih barem radimo, za razliku od onih prije nas.

Definitivno je odlučeno da HZZO ide van iz riznice?

- Da, bit će samostalni fond u državnom vlasništvu, ali s većom autonomijom u interesu financija i pacijenata.

Je li izdvajanje HZZO-a i poruka ministru zdravstva da niste zadovoljni njegovim radom?

- Ne. Sustav ne valja, dugo već o tome razgovaramo. HZZO naprosto u ovim okolnostima ne može poslovati onako kako bi trebao i mogao. Uvodimo model koji postoji u mnogim državama. Reforma zdravstva je najzahtjevnija od svih, to je posao cijele Vlade, zato imam više razumijevanja za taj problem nego za neke druge.

Tko je kriv što bolnice nisu ušle u Centralni obračun plaća?

- Evo vidite, opet razgovaramo o promjenama kojih ranije nije bilo, o njima se prije zapravo uopće nije razmišljalo. To nisu laki procesi, ne očekujem neku empatiju ili veliko razumijevanje. Ali, da, mi smo prvi puta sada uveli COP. Zašto ga nije bilo 2005. ili 2008., a tehnološki je to bilo moguće? Ovo što smo do sada napravili već je puno. I provest ćemo ga do kraja. Svi koji rade na tome, imaju moju potporu. Naravno, vrijeme istječe, ali imam razumijevanja za proces i ljude koji u njemu sudjeluju. Red i rad smo obećali u kampanji.

U Fini kažu da se neka ministarstva protive ulasku u COP?

- Sigurno postoje otpori. Svaka promjena starih navika i načina rada donosi otpore. Upravo je posao ministara da takve otpore slome, baš da ih slome.

Zašto ste bili protiv smjene uprave Fine?

- Tko je želio smijeniti upravu Fine?

Ministar financija je pripremio prijedlog, ali ga je povukao kad ste vi rekli da podržavate rad Fine.

- O svemu se može razgovarati, pa i o tome, ali ljudima se mora dati vremena i prostora da nešto učine. Ako ne naprave, onda mogu biti smijenjeni, ali ne šutnuti.

Pred Vladom je priprema rebalansa proračuna u skladu s procedurom prekomjernog deficita. Hoće li ministar financija moći kvalitetno obaviti svoj posao u ovoj situaciji?

- Siguran sam da hoće, pogotovo što to nije samo njegov posao, već i posao užeg kabineta, pa i moj osobno. Predstavljene smjernice za izradu rebalansa proračuna utvrdio je uži kabinet koji je aktivno sudjelovao u izradi prijedloga i rješenja. Konkretno, rješenje s povlačenjem novca za beneficirani staž iz drugog stupa je moj prijedlog. Radi se o političkoj odluci, a ne knjigovodstvenoj. Moramo sve učiniti da zaustavimo život na dug, da počnemo živjeti od rasta i izvoza. To je bit priče. Prema tome rebalans proračuna je politički proces. Europska komisija nam je hladno, birokratski rekla što trebamo učiniti, ali to nam je isto mogao reći svaki malo bistriji ekonomist. To nije ekonomska odluka, već politička. Neće Europska komisija utjerivati provođenje takve odluke, ono što kaže nije sveto pismo, ali neprovođenje utječe na naš rejting i status na tržištima kapitala koja rezoniraju vrlo često površinski. Države poput Hrvatske to može koštati.

Je li izdvajanje beneficiranih ušteda iz drugog stupa prvi korak prema njegovom ukidanju?

- Ne. Ovo što sada radimo je kao «srebreni metak», i to zadnji. Ljudima s beneficiranim radnim stažom nije mjesto u drugom stupu, njima država jamči mirovine.

Europska komisija bi mogla osporiti vladin plan jer je novac iz drugog stupa jednokratni, a ne trajni prihod za pokrivanje deficita.

- Sigurno će imati primjedbe jer je više puta mijenjala stavove o korištenju novca iz drugo stupa. Mađarska i Poljska su kompletnu štednju iz drugog stupa prebacile u prvi stup, a ovo što mi radimo je tek mala korekcija. Nama ne treba dozvola Europske komisije. Kako će ona to tumačiti to je drugo pitanje. Istina, to jest jednokratni prihod, ali zato ćemo pokazati na rashodnoj strani da smo spremni na prilagodbe i promjene. Rashodi su bit priče, mi trošimo ono što ne zarađujemo.

A što ako EK ne prihvati vaše argumente?

- To su pregovori, ne plac. Preporuka EK je važna, ali nije sveto pismo. Dobili smo tri godine umjesto dvije za prilagodbu i tu je EK pokazala fleksibilnost, pa možda treba očekivati manju popustljivost u drugim pitanjima. Ali od rješenja s drugim stupom nećemo odustati.

Taj novac neće biti dovoljan za pokrivanje deficita, pa ćete uzeti i dobit javnih i državnih poduzeća. Kako će onda ona osigurati investicije koje također očekujete?

- Tražit ćemo kompromis, srednje rješenje. Dobar je već znak da imaju dobit, jer je to rezultat mjera ove vlade. Sigurno ih nećemo opustošiti. Ali ćemo se i jasno voditi kriterijima poslovnih rezultata i planova, uspješnosti u restrukturiranju i investicijskim planovima za 2014.

Nećete uzeti svu dobit?

- U tom smjeru razmišljamo. Dio dobiti mora ostati za razvoj i investicije, ali prema jasnim kriterijima

Kada će biti gotov rebalans proračuna?

- Što prije. Naš je plan do kraja veljače.

Nakon sastanka Putina i Orbana, opet se spominju Rusi kao mogući kupac MOL-ovog udjela u Ini. Ima li vlada novih informacija o tome?

- Ne. MOL može prodati svoje dionice, on će uvijek na prvom mjestu štititi interese svojih dioničara. Pregovori Vlade s MOL-om do sada nisu bili baš uspješni, ali nema mjesta za dramu. Tko god želi ulagati u Inu više nego što je to bilo do sada, pa bio to i MOL, dobrodošao je. Upravljačka prava nisu sporedna, ali za mene to nije glavno pitanje. Glavno pitanje su investicije u infrastrukturu, u razvoj i u rafinerije, što je trebalo činiti u zadnjih deset godina.

Niste zadovoljni hrvatskim pregovaračkim timom?

- Zašto me to uopće pitate. U stalnom sam kontaktu s njima, nemam im što zamjeriti.

Za razliku od vas, ministar Vrdoljak stalno tvrdi da su baš upravljačka prava ključna u pregovorima s MOL-om?

- U ovim pregovorima jesu, ali strateški nisu ključna. Za Inu je ključno da se razvija, da se širi i da od toga koristi ima i država kao dioničar, kroz dobit imaju i država kao i dioničar, kroz dobit, ali i ukupno hrvatsko gospodarstvo Ina nas ne zanima samo kao suvlasnika, zanima nas njena uloga za cijelo gospodarstvo.

I MOL bi, ali i ruski investitori, vjerojatno ugasili barem jednu rafineriju. Da li bi Vlada to dopustila?

- Ne bi.

Ide li Kukuriku koalicija zajedno na europske izbore?

- Razgovarao sam s ostalim predsjednicima stranaka i dogovorili smo zajednički izlazak na europske izbore. Predsjedništvo SDP-a je to podržalo, još želim čuti stav Glavnog odbora. Na zajedničkoj listi za europske izbore će biti i Milorad Pupovac.

Znači li to da se Kukuriku koalicija širi na SDSS?

- Milorad Pupovac će na listi biti kao ugledan građanin.

Politička scena se preslaguje zadnjih mjeseci. Traži li SDP nove partnere ili će sa sadašnjima i na iduće izbore?

- Vjerojatno hoće. A to preslagivanje je posve normalno, čini mi se da ga ima puno više na desnici nego na ljevici.

Zašto ste se odlučili odreći prava da sami sastavljate liste za izbore, pa ćete tu privilegiju podijelile s Predsjedništvom? Kao da želite unaprijed podijeliti i odgovornost za mogući gubitak izbora?

- SDP je po demokratskim procedurama svjetlosne godine ispred drugih, neka se nitko ne uvrijedi. HDZ je bajao o izborima po principu «jedan član jedan glas», ali je brzo podvio rep i odustao jer oni uopće nisu demokratska stranka. Predlaganje liste nije privilegij, nego oruđe za vođenje stranke. Tu mnogima širom otvorite vrata, a mnogi su prirodno nezadovoljni, katkada i ogorčeni.Smatram da imam dovoljno ovlasti i prostora za vođenje Stranke i Vlade. Neovisno o tome tko i kako je predlagao liste.



Vijesti iz medija