Predsjednik Vlade na Fakultetu političkih znanosti

ZAGREB, 9. siječnja 2009. (Hina) - Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u petak u Zagrebu da je slovenska blokada pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om presedan u europskim okvirima, dodajući kako vjeruje da će se ona riješiti idućih tjedana i mjeseci, pri čemu je istaknuo kako se Hrvatska neće odreći svojih dokumenata.

"Naravno da nas je slovenska blokada usporila. To nije dobro, to je presedan u pregovorima između EU-a i neke buduće članice", rekao je Sanader na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je bio na predavanju Josepha Daula, predsjednika Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu (EP).

Hrvatski premijer ipak vjeruje da će se blokada riješiti idućih "tjedana i mjeseci" i da će Hrvatska ostvariti zadani cilj - dovršiti pristupne pregovore 2009. godine.

Sanader je dodao da službeni Zagreb i dalje ustrajava da se granični spor riješi na Međunarodnome sudu pravde u Den Haagu, o čemu se svojedobno dogovorio s bivšim slovenskim premijerom Janezom Janšom, što su poduprle oporbe obiju zemalja.

No, ne možemo prihvatiti odricanje od naših pregovaračkih dokumenata, istaknuo je hrvatski premijer.

Slovenija je zatražila da se Hrvatska u pristupnoj dokumentaciji i mogućem arbitražnom postupku ne koristi dokumentima koji navodno prejudiciraju granicu dviju zemalja. Obraćajući se Daulu, francuskom zastupniku u Europskome parlamentu, Sanader je zahvalio francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju, koji je predsjedao Europskim vijećem kada je prošlog mjeseca postignut dogovor da će se u ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji ugraditi kompromis koji je Unija ponudila Irskoj. "To znači da bi u ugovoru bilo ono što EU nudi Irskoj, što pak jamči da ne bi bile dvije odvojene ratifikacije i da bi ishod pristupnih pregovora sigurno bio ulazak u EU", istaknuo je Sanader.

Na zadnjem sastanku na vrhu Unije pronađeno je kompromisno rješenje koje uključuje da će Irska do kraja listopada ove godine raspisati novi referendum, a zauzvrat će dobiti pravno obvezujuća jamstva za ona pitanja koja su zabrinjavala irske građane, a koja će naknadno biti uključena u pristupni ugovor s Hrvatskom.

Prema analizama provedenim u Irskoj nakon referenduma, birači su odbili Lisabonski ugovor zbog pitanja tradicionalne irske vojne neutralnosti, zabrinutosti zbog širenja ovlasti Bruxellesa na nacionalnu jurisdikciju te zbog prava na zaštitu nerođene djece, spornog pitanja porezne suverenosti i broja povjerenika u Europskoj komisiji.



Pisane vijesti