Predsjednik Vlade na svečanoj sjednici Nadzornog odbora HBOR-a

Predsjednik Vlade dr. sc.Ivo Sanader najznačajnijom je HBOR-ovom kvalitetom označio osluškivanje potreba tržišta, pa je HBOR, kaže, postizao dobre rezultate za vrijeme svih dosadašnjih hrvatskih vlada.Sanader se osvrnuo i na prijedloge o uvođenju kapitalne dobiti, ponovivši kako to u ovom trenutku ne dolazi u obzir, jer je Hrvatska tek pokrenula financijsko tržište.

Zagreb, 12. lipnja 2007. – Povodom proslave 15 godina poslovanja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana je svečana sjednica Nadzornog odbora kojoj je nazočio predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader.

Svečana sjednica Nadzornog odbora HBOR-a održana je upravo na dan kada je prije 15 godina osnovana banka. Današnjoj sjednici prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader, predsjednik NO HBOR-a ministar Ivan Šuker, članovi NO te državna tajnica Martina Dalić.

Tom je prigodom istaknuta važnost uloge HBOR-a kao državne razvojne i izvozne banke. Banka je osnovana prvenstveno s ciljem obnove ratom razrušene infrastrukture i gospodarskih objekata, no već u prvoj godini poslovanja odobravani su krediti za poticanje i razvitak poduzetništva. Na 15-godišnjem putu od Hrvatske kreditne banke za obnovu, kako se banka zvala 1992. godine do danas, HBOR je financijski podržao oko 35 tisuća gospodarskih projekata s iznosom od 57 milijardi kuna. Izgradnja infrastrukture, poticanje izvoza, podrška malom i srednjem poduzetništvu, kreditiranje poljoprivrednih programa, pronalazaka, zaštite okoliša, samo su dio aktivnosti kojima HBOR prati i usmjerava tijekove hrvatskog gospodarstva.

Osvrnuvši se na najznačajnije doprinose HBOR-a razvitku hrvatskog gospodarstva, predsjednik Uprave, Anton Kovačev istaknuo je kako je za potrebe malog i srednjeg poduzetništva odobreno oko 11 tisuća kredita u iznosu od preko 13 milijardi kuna. Najveći broj kredita, odnosno oko 70 posto, odobren je poduzetnicima na području posebne državne skrbi i otocima te za razvitak poljoprivrede. Tijekom 2006. godine HBOR je putem programa financiranja i osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika podržao hrvatske izvoznike s preko 3,5 milijardi kuna. Ukupno je do sada za financiranje izvoza odobreno oko 13 milijardi kuna i osigurano preko 4 milijarde kuna izvoznih poslova.

«Svi naši dosadašnji programi rezultat su uvažavanja primjedbi i prijedloga hrvatskih gospodarstvenika na temelju kojih smo uvodili nove programe i prilagođavali postojeće, a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge. Naša usmjerenost prema korisnicima vodila nas je tijekom prošlih petnaest godina i uvjeren sam kako ćemo tu našu zadaću jednako uspješno obavljati i ubuduće.“ izjavio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a koji je tom prigodom predstavio novi program - Financiranje podređenim dugom. Program je namijenjen poticanju ulaganja u projekte velikih razvojnih mogućnosti. Sa stajališta procjene rizika, ovakav način financiranja pripada rizičnijoj skupini i upravo je to jedan od razloga iz kojih se HBOR, vodeći se svojom razvojnom ulogom u hrvatskom gospodarstvu, odlučio na uvođenje ovog programa.

ZAGREB, 12. lipnja 2007. (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u petnaest godina rada poduprla je hrvatsko gospodarstvo sa ukupno 57 milijardi kuna, od čega se 31,7 milijardi odnosi na kredite, 17,2 milijarde kuna bila je vrijednost jamstava, a 8 milijardi kuna odnosi se na mandatnu aktivnost.
Te podatke iznio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjoj svečanoj sjednici Nadzornog odbora u povodu 15. godišnjice osnutka te banke, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Ivo Sanader. Za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, rekao je Kovačev, odobreno je po svim kreditnim programima 11 tisuća kredita u ukupnom iznosu većem od 13 milijardi kuna. Pritom je više od dvije trećine (68 posto) tih sredstava plasirano na područja posebne državne skrbi.Samo u prošloj godini, dodao je, potpore izvozu u obliku osiguranja i financiranja, iznosile su 3,57 milijardi kuna.
U provedbi operativnih programa Vlade HBOR, ističe Kovačev, sudjeluje s ukupno 1,4 milijarde kuna, od čega se najviše, 608 milijuna kuna, odnosi se na potporu programu Poticaj za uspjeh. Od novih programa, istaknuo je program kreditiranja podređenim dugom koji se realizira u suradnji s poslovnim bankama.Kovačev je naglasio da HBOR ne želi biti konkurencija poslovnim bankama te da je njegova uloga u budućnosti određena trojnom ulogom razvojne i izvozne banke te izvozne osiguravajuće agencije.
S njim se složio i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Ivan Šuker koji je rekao da bez HBOR-a mnogi gospodarski projekti ne bi bili realizirani, te da će težište budućeg rada biti osiguranje i pomoć izvozu. Komentirajući prijedloge za osnivanje agro banke, Šuker je rekao da je to rizičan projekt za malo hrvatsko tržište te da potrebe poljoprivrede mogu pokriti HBOR i Hrvatska poštanska banka.
Premijer Sanader najznačajnijom je HBOR-ovom kvalitetom označio osluškivanje potreba tržišta, pa je HBOR, kaže, postizao dobre rezultate za vrijeme svih dosadašnjih hrvatskih vlada.Sanader se osvrnuo i na prijedloge o uvođenju kapitalne dobiti, ponovivši kako to u ovom trenutku ne dolazi u obzir, jer je Hrvatska tek pokrenula financijsko tržište.
Uvođenjem tih poreza ne bi se postigao cilj onih koji ih zagovaraju, a to je oporezivanje bogatijih, već suprotno, ti bi porezi zahvatili većinu građana, vlasnika nekretnina, kao i one koji su sudjelovali ili će sudjelovati u velikim privatizacijskim projektima poput privatizacije Ine, rekao je.
Osvrćući se na koncepcije koje zagovaraju državno asistiranu reindustrijalizaciju Hrvatske, Sanader je ocijenio da su takvi koncepti zastarjeli te da je nova uloga države stvaranje poticajnih uvjeta za gospodarski razvoj i izgradnja infrastrukture, dok je gospodarska dinamika uvjetovana tržišnim zakonitostima.




Pisane vijesti