Predsjednik Vlade: Priča o ulasku migranata na dubrovačko primorje je podvala onih koji šire paniku u Hrvatskoj

Predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjelovao je danas svečanom otvorenju Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije „BIOCentar“, na znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Tom je prigodom rekao kako je ta institucija dokaz koliko Vlada radi na tome da kreativni ljudi ostanu u Hrvatskoj i da se u nju vrate.

„Ljudi koji vode ovo su kreativni ljudi s najprestižnijih svjetskih institucija, i akademski i u biznisu, i to je poruka svima onima koji šire paniku u Hrvatskoj, kao da se Hrvatska raspada, kao da svi odlaze iz Hrvatske. Odlaze i vraćaju se, a uskoro će se vraćati u većoj mjeri nego što odlaze. Mjerama za mlade, garancijama za mlade, smanjili smo nezaposlenost, koja je bila visoka, a sada je opipljivo niža. To su sve mjere koje su promišljene i namjerne su. To nije slučajnost“, kazao je predsjednik Vlade dodajući da je uvijek potrebna i „mrvica sreće“. „Ali, ako ne radite ništa, nego samo sijete paniku i histeriju onda nećete ništa ni napraviti. Mi smo djelatna Vlada“.  

Predsjednik Vlade odgovarao je i na novinarska pitanja. Upitan je li Srbija napokon rasteretila hrvatske granične prijelaze, odnosno jesu li konačno počeli usmjeravati izbjeglice i na granični prijelaz Horgoš, premijer Milanović rekao je da nisu. 

„Vidjeli ste i sami koje su to teze. Dođe mi da kažem da svoje protivnike i oponente nosim kao ordenje, da se vidi koji su. Možda je to dobro. I u Hrvatskoj i u inozemstvu istočno od Hrvatske. A s drugima, poput Austrijanaca, Nijemaca i Slovenaca razgovaram svaki dan i jako lučim, između Austrije koja je vrlo, vrlo pogođena zemlja, jer ljudi tamo ostaju, Njemačke, koja je puno veća od Austrije, pa to lakše trpi“. Što se tiče Srbije, premijer je istaknuo: „Vidite da imate posla s državom koja bi to mogla biti, ali vlast koja je vodi ne želi. Dakle, ne govore istinu, ne drže se dogovora. Ne možete reći: pustite Hrvatsku ili Srbiju na miru. Kako bi bilo da ja kažem Mađarskoj ili Austriji: pustite Hrvatsku na miru? Što to znači? Da nisam država, da se sa mnom uopće ne računa? Nemojte da to shvatim kao takvu poruku“, rekao je premijer Milanović. 

Dodao je da su ljudi pola godine išli prema mađarskoj granici jer ne Mađarska u Schengenu. „Ali, to je bila čista stihija, samo na puno manjoj skali nego danas. Ovo danas iziskuje organizaciju. Otiđite u Opatovac, pogledajte kako vaša država funkcionira, kako su stvari postavili Ranko Ostojić i Ante Kotromanović, a kako to rade drugi“. 

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na priču o ulasku migranata na dubrovačko primorje. „To je podvala onih koji šire paniku u Hrvatskoj. Namjerno to rade i vidimo koji su to ljudi i kako su koordinirani pred izbore. Oni, ustvari, priželjkuju da se tako nešto dogodi. A moja poruka, prije svega UNHCR-u koji ipak vodi te ljude, jest da to ne rade. Jer to bi, u tom slučaju, bilo mrcvarenje tih ljudi. Morali bi prijeći više granica, preko planina, a Hrvatska ima pravo reći: naša vrata su otvorena, ali tamo gdje mi kažemo. To je na sjeveru. Dolje, u Dubrovnik, neka se ne dolazi. Onaj tko tamo vodi ljude, a ovdje se radi o organiziranom dovođenju, radi zlo tim ljudima“, rekao je predsjednik Vlade. Ponovio je da problem potrebno riješiti u Grčkoj, dok Turska, koja nije članica Europske unije i kojoj treba prije svega financijski pomoći, nije problem.
 
„Grčka ne radi apsolutno ništa, a članica je Schengena. U takvom Schengenu, kako sada funkcionira, za Republiku Hrvatsku je rizik biti. To je za nas riskantno, a ja neću Hrvate izvrgavati tom riziku dok se stvari ne raščiste“, rekao je predsjednik Vlade.

Ponovio je da je poslao jasnu poruku oko Dubrovnika i panike koju šire „lokalni HDZ-ovci i njihov predsjednik stranke“. „Oni zemlju žele uvući u nered, obi bi htjeli da se to dogodi“. Što se tiče UNHCR-a, oni to čine iz najplemenitijih pobuda, ali možda ne znaju. „Neka ne rade to, to je loše za ljude, to je duži put, to je put preko više granica, preko lošijeg terena, a na kraju Hrvatska ima pravo i zatvoriti tu granicu. Nemojte nas dovoditi u takvu situaciju, naročito kad vam kažemo da su vrata otvorena gore“. Premijer je kazao kako tamo neće biti nikakvog prihvatnog centra, ponovivši da se radi o podmetanjima lokalnih političara koji žele stvoriti nered. 

Upitan za komentar na sadržaju priopćenje, koje je stiglo iz Ureda predsjednika Republike Srbije, u kojem se navodi da je razgovarao u New Yorku s hrvatskom predsjednicom te da je zaključeno da je „hrvatska Vlada odgovorna za hrvatsko-srpski sukob na granici“, premijer Milanović kazao je kako ne zna to se događalo u New Yorku. 

„Ne mogu vjerovati onome što dolazi kao priopćenje iz Ureda Tomislava Nikolića. Prema tome, neka se gospođa Kitarović o tome očituje, ako hoće i ako smatra da je potrebno. Oni su se našli na prijemu koji je organizirala Angela Merkel za sve koji su bili u tom trenutku u New Yorku. Meni je žao što predsjednica nije razgovarala više sa pravim zapadnim liderima, nego nažalost samo s Tomislavom Nikolićem. Ali, na njoj je da se o tome očituje, ne na meni“. 
Osvrnuo se i na kritike šefa oporbe Tomislava Karamarka. „Bezobrazno hrvatsku javnost cijelo vrijeme tretira kao ljude koji ništa ne razumiju. Iza nas su četiri godine rada i rezultata. Sljedeće četiri godine je nastavak ovoga što smo počeli. To je vrlo jasna trasa. Naš program je napisan, moramo ga uskladiti s koalicijskim partnerima. A HDZ-ov program je dolina suza, bolni rezovi, i to je jedna „žicoljubna“ koalicija, kao što vidimo“. Upitan koja bi mu nedjelja u studenom odgovarala za izbore, premijer Milanović je odgovorio: „Svaka“. 

Što se tiče štrajka prosvjetara, premijer Milanović kazao je kako četiri posto povećanja za te ljude nije „mizerno“. „Ja to znam jer je moja majka bila učiteljica i ta plaća je uvijek bila skromna. Plaće nastavnika i učitelja i profesora u srednjim školama u punom radnom vremenu sa 20-ak godina iskustva su za mene i dalje preniske, ali nisu onakve kao što govore“. Dodao je kako, nažalost, u ovom trenutku nema pravo povećati te plaće. „Jer ne mogu preuzimati proračunske obaveze“.

 Kazao je kako s jedne strane postoji Ustavno pravo djece na obrazovanje, a s druge strane na sindikalno organiziranje i štrajk. „To su dva prava koja Ustav priznaje. U svakom trenutku je pitanje političke pameti, razuma i pristojnosti, kojem od ta dva prava dati prioritet. Ne možete oduzeti pravo ljudima da se sindikalno organiziraju i da traže ono što smatraju da je njihovo pravo, ali tu su i djeca, koja imaju pravo na obrazovanje. Tu su i roditelji, koji rade, koji tu djecu moraju zbrinuti, a nemaju guvernante i nemaju kuće od 500 kvadrata. Dakle, djeca mlađa od jedanaest godina nemaju gdje, ako ih se ne pošalje u školu. Konfliktno društvo, što ne znači loše društvo, društvo u kojem se mnogo interesa susreće i treba ih, na neki način, pomiriti“. 

Foto: Hina 
 

Pisane vijesti | Zoran Milanović