Predsjednik Vlade u Brezovici: Zalažemo se da svi imaju jednaka prava i ne pitamo koliko to politički košta

  • Slika /Vijesti/2014/Lipanj/22 lipanj/brezovica nova 2.jpg

„Po prvi puta u našoj povijesti mi imamo sve faktore, sve instrumente svog uspjeha u svojim rukama. Više nema izgovora, imamo nacionalnu državu i to je naš najsnažniji instrument. To je moja centralna poruka ovdje: poruka ne prkosa i ponosa, nego samopoštovanja i samosvijesti Hrvata.“

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u šumi Brezovica sudjelovao je danas na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe i čestitao ga okupljenima.

Podsjetio je da su se prije 73 godine u šumi Brezovica, okupili mladi ljudi koji su iz relativnog mira u kojem su živjeli, prepoznali zlo i odlučili mu se suprotstaviti. Mnogi od njih nisu se vratili, poginuli su, ubijeni su, nestali su. U isto vrijeme, naglasio je premijer, i u drugim dijelovima Hrvatske, u Dalmaciji, samo nekoliko tjedana nakon ovog slavnog i časnog događaja, okupljali su se mladi ljudi, ne znajući jedni za druge. Iako nije bilo komunikacije među njima, bio im je zajednički otpor i prkos nečemu što se osjetilo da ne valja i da je loše, prema čemu uvijek moramo držati distancu.

Predsjednik Vlade podsjetio je i da su to prepoznali i oni koji su stvarali novu hrvatsku državu i pisali Ustav u kojem nema tzv. nezavisne države. „To nije slučajno“ naglasio je predsjednik Vlade, „to je nešto što se dogodilo, u čemu je sudjelovao jedan broj Hrvata, ali to je nešto prema čemu uvijek trebamo držati distancu. To je greška koja se dogodila, to nije dobro, to ne valja i upravo s tim osjećajem su mnogi Hrvati krenuli u borbu. Taj je pokret bio patriotski i slobodarski i nacionalni, naročito u Dalmaciji, prije svega je bio ljudski. Ono što se počelo događati ovdje u Hrvatskoj, s prvim danima osnutka NDH,  do tada porobljena Europa nije vidjela. To su bila masovna ubojstva i likvidacije ljudi koji su se drukčije križali, imali drukčiju vjeru, nacionalnost. Toga u Europi, do napada na Sovjetski savez, u tim razmjerima nije bilo“.

„Kad spominjem Dalmaciju, nastavio je predsjednik Vlade Milanović, jedan ogromni patriotski pokret, ne komunistički, ne ideologiziran, nego naprosto ljudski, pokret prkosa, otpora, zbog prodaje fašističkoj italiji, doveo je do toga da se u tim istim danima toga ljeta 1941, okupe mnogi mladi ljudi, u Dalmaciji, u Splitu... Ti momci koji su otišli iz svojih kuća, radnici, škverani, težaci, studenti iz siromašnih i manje siromašnih obitelji, nisu se vratili. Ubili su ih Hrvati u Dalmatinskoj Zagori. To je ono što je dalmatinske Hrvate također organiziralo i potjeralo na obranu. To su stvari koje moramo cijelo vrijeme osvješćivati i njima učiti svoju djecu, ali tako da nam se svojim razmišljanjima i suprotstave ako treba, a ne ih indoktrinirati.

Hrvatski put je bio stoljećima, godinama težak, ništa nam nije dato, sve smo morali izboriti, i to po cijeni za koju smo nekad mislili da je previsoka. I sada je Hrvatska tu sama sa sobom i sama pred sobom. Treba nam  sada mira, stabilnosti, predvidivosti tako da se više nikad, ni pod kakvim okolnostima mladići ili djevojke ne moraju okupljati u šumi kao što je Brezovica, u nekoj drugoj šumi ili nekoj drugoj dolini“.

„Po prvi puta u našoj povijesti mi imamo sve faktore, sve instrumente svog uspjeha u svojim rukama. Više nema izgovora, imamo nacionalnu državu i to je naš najsnažniji instrument. To je moja centralna poruka ovdje: poruka ne prkosa i ponosa, nego samopoštovanja i samosvijesti Hrvata. A hrvatski građani, svi koji ovdje žive,  imaju jednaka prava i za to se borimo svaki dan i ne pitamo politički koliko košta, jer to je ljudski kapital, to je kultura ljudskog srca da onome tko je,  ako ne slabiji, a ono malobrojniji,  pomogneš -  ne na svoju štetu jer to nikada nije na štetu, i uvijek je na dobro. 

Pozivam vas da izaberemo teži put koji stvara kompletnog čovjeka, koji odgaja djecu tako da od njih traži da misle,  da se nasilju misli suprotstavljaju  i da budu slobodni  u tome. To je za mene bit slobode“, zaključio je predsjednik Vlade.
 

Pisane vijesti