Predstavljene Smjernice ekonomske i fiskalne politike: Reformskim mjerama do smanjenja proračunskog deficita

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.

Smjernice su pripremljene u gospodarski prijelomnom trenutku kada se nakon petogodišnje recesije očekuje preokret u trendu ekonomskog rasta. S obzirom da je Republika Hrvatska u Europske uniju ušla u gospodarski nepovoljnom trenutku, pozitivni učinci članstva sporije će se realizirati nego što je to bio slučaj u prethodna dva kruga proširenja. Do sada provedene aktivnosti, prvenstveno usmjerene na povećanje porezne discipline, promjenu strukture poreznog opterećenja s proizvodnje na potrošnju te restrukturiranje gospodarstva, nastavit će se i u idućem razdoblju.

Prioritet Vladine politike bit će bitka za smanjenje javnog duga i njegova troška financiranja (kamata), što se planira postići daljnjim reformama usmjerenim na dodatnu fiskalnu konsolidaciju. Pripremljene dodatne mjere fiskalne konsolidacije, čiji će učinak u potpunosti biti uključen prilikom donošenja plana proračuna za 2014., trebale bi rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna. Te mjere nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod 3% BDP-a u idućih nekoliko godina. Najznačajnije reforme provodit će se u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama. Osnovni je cilj reformskim - dugoročnim i drugim uglavnom kratkoročnim mjerama fiskalne konsolidacije smanjiti projicirani proračunski manjak.

Na konferenciji za medije smjernice su predstavili potpredsjednici Vlade Milanka Opačić i prof.dr.sc. Branko Grčić i ministar financija Slavko Linić.
„Smjernice jasno pokazuju da očekujemo promjene u dijelu gospodarskog rasta te da ćemo, vjerojatno, s 2013. godinom završiti s recesijom, i da će u 2014. biti ipak stvarni rast“, rekao je ministar Slavko Linić posebno ističući da Vlada Republike Hrvatske u smjernicama ostaje na dosadašnjim politikama. „Prije svega ostajemo na politici potpora prema gospodarstvu, na smanjivanju opterećenja gospodarstva, dok ćemo istovremeno potrošnju i nadalje morati kako-tako opteretiti u korist konkurentnijeg gospodarstva“. Dodao je da Vlada diže fiskalnu odgovornost i poreznu disciplinu, što su razlozi zbog kojih Vlada očekuje stabilne prihode u 2014. Vlada ovim smjernicama pokušava riješiti nagomilane dugove i dobiti bitku za smanjenje tih dugova i kamata. „No, ti dugovi su nastali i zbog reformskih poteza Vlade u 2012 .i 2013. godini“, kazao je ministar Linić podsjetivši da je dovršeno pitanje brodogradnje i željeznice te da se rješava, između ostalog, i reforma zdravstva, a trošak tih reformi je dizanje javnog duga. Privatizacijom nekih trgovačkih društava i koncesioniranjem imovine doći će se do novih prihoda. Kazao je da i članstvo u Europskoj uniji donosi nove rashode, kao što su izdaci za članske uloge i hrvatski udio u sredstvima za korištenje europske fondova. „Udarna godina za reforme je 2014., dok će se u 2015. vidjeti efekti, a manji troškovi“, naglasio je ministar Linić.


„Težimo da u iduće tri godine postignemo punu fiskalnu konsolidaciju i da deficit opće države, a ne samo centralnog proračuna, svedemo ispod 3% BDP-a, što neće biti nimalo lak zadatak, “ kazao je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić. „Bez oporavka prihodne strane proračuna, mi možemo rezati do iznemoglosti, ali problem nećemo riješiti“ objasnio je i naglasio: „ Moramo omogućiti da oporavak gospodarstva i gospodarski rast pridonesu oživljavanju prihodne strane proračuna, a da kontrolom rashodne strane proračuna omogućimo da deficit iz godine u godinu bude sve manji“. Kao drugi veliki zadatak Vlade istaknuo je zaustavljane rasta javnoga duga. Upravo se stoga moraju poduzeti i predložene mjere kao što su, primjerice, privatizacija portfelja koji počinje s Croatia osiguranjem i HPB-om, ali i monetizacija i koncesioniranje određenih projekata kao što je najavljena monetizacija autocesta. „To je uvjet da javni dug bude dijelom bude otplaćen, “ rekao je potpredsjednik.
Nadalje, naglasio je da deficit konsolidirane države treba svesti ispod 3 %, a ova Vlada to će učiniti eksplicitno i transparentno. Do proljeća 2014. godine s Europskom će se komisijom utvrditi pravila i dinamika konsolidacije, a hrvatska će vlada sama složiti paket mjera koje će omogućiti fiskalnu konsolidaciju. Mnoge su mjere već odrađene, neke su u tijeku, a ovo je samo nastavak tih reformi.


„Cijeli je model postavljen tako da računamo s dugoročnim reformama koje bi u tri godine dale efekte i kratkoročnim interventnim mjerama koje će od 1. siječnja 2014. početi davati efekte na proračun“, rekao je potpredsjednik i pojasnio da su kratkoročne mjere više orijentirane prihodnoj strani, a dugoročne mjere ka smanjenju rashodne strane proračuna. Model „outsourcing“ usluga u nekim će institucijama biti primjenjivan već od početka 2014. i tako će se postupno smanjivati javni sektor. “Sama činjenica da dio poslova transferirate prema tržištu, prema privatnom sektoru, smanjuje omjer privatnog i državnog sektora i to je već efekt“ rekao je Grčić i zaključio: „Nije samo pitanje štednje, pitanje je proizvođenja i popratnih efekata koji su vrlo važni za ovo društvo, za našu zajednicu u ovom trenutku, poput zapošljavanja mladih ljudi sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će donijeti jednu novu energiju koja je sigurno nužna i u javnom sektoru radi modernizacije i implementacije ovih i drugih reformi o kojima danas govorimo.“

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić je prilikom predstavljanja mjera naglasila da su neke od navedenih reformi pokrenute još prije dvije godine, ali sustav nije bio spreman za njih. „Sustav smo morali sanirati i pripremiti, inače bismo ga u potpunosti urušili. Danas su stvoreni svi preduvjeti da s ovim reformama možemo krenuti“, kazala je. Pojasnila je da je državna uprava neuređena i da se još uvijek neki podaci ne nalaze na jednom mjestu već„ podatke još uvijek tražimo kao u 19. stoljeću, pisanim izvješćima“. To je ogroman posao, rekla je, ali Vlada ne odustaje od toga da nađe zakonska rješenja kojima će se doći do rasterećenja sustava. U vezi s tim, napomenula je da su „svi za reforme načelno, dok ne dođu pred njihova vrata“. Ponovila je da stanje u državi ne može ostati po starom te da „se stvari moraju mijenjati i mijenjat će se, bez obzira na to koliko tko dizao buku ili galamu“.
Potpredsjednik Grčić posebno je naglasio da prema najvećem broju građana ove zemlje u ovim mjerama nema dodatnih nameta, već da se one odnose na neke dohotke koji su najveći te na sivu ekonomiju, o kojoj je rekao da je „to prostor gdje još uvijek tražimo izvore prihoda, a ne opterećujemo najveći broj i posebno ne one koji su najmanje plaćeni i imaju najmanje dohotke“. Zaključio je da je to socijalna politika Vlade te da u svakom paketu mjera vodi računa o toj socijalnoj dimenziji.




Pisane vijesti