- Objavljeno: 12.06.2024.
Premijer i ministri na Aktualnom prijepodnevu: I u trećem mandatu snažno i odgovorno za Hrvatsku
Premijer Andrej Plenković na Aktualnom prijepodnevu istaknuo je najnižu stopu inflacije u svibnju od rujna 2021. te ulaganja u predškolske i školske institucije. Kazao je i kako će se naći rješenje za odgojiteljice u Biogradu. Ministar Davor Božinović naveo je kako smo ove godine zabilježili 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata dok susjedna BiH ima povećanje od 20 posto, što, naglasio je, govori o veličini angažmana koji ostvaruje hrvatska policija. Ministar Šime Erlić istaknuo je da je Hrvatska potrošila i opravdala sva sredstva koja su joj bila na raspolaganju iz kohezijskih fondova.
Hrvatski sabor započeo je novu sjednicu prvim aktualnim prijepodnevom u ovom sazivu tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 41 pitanje zastupnika.Zastupnica Ivana Marković upitala je premijera Plenkovića kakvu Hrvatsku vidi - "za sve ili samo za članove HDZ-a, za one drugačije ili samo one ukalupljene…".
Vi ste jataci kršitelja Ustava i licemjeri
Premijer je odgovorio da mu postavlja „neka dječja pitanja“ i proziva HDZ dok istovremeno ona i njena stranka ne poštuju hrvatski Ustav već kršitelja Ustava.
„Vi ste jataci kršitelja Ustava i licemjeri. Ostali ste u oporbi 12 godina, to je vaš rezime“, kazao je premijer i naglasio da SDP, kada je riječ o politici jednakosti prema ženama, njegovoj Vladi nema što zamjeriti.
„Dolazite iz stranke koja nije imala hrabrost ratificirati Istanbulsku konvenciju. Bavite se vi svojom strankom i svojom većom plaćom kao zastupnice, koju ste zamijenili umjesto one niže kao načelnica“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Marković kao načelnica Supetra svojim sugrađanima podigla i porez na dohodak na maksimalan iznos kada je Vlada ukinula prirez.
Neuspjeli skeč
Marković je upitala i za premijerovo mišljenje o Stephenu Bartulici i njegovu dolasku u izborni stožer u crvenom Ferrariju, što je on ocijenio neuspjelim skečom.
„Očito nije navikao na pritisak na kakav smo mi drugi navikli. Išao je odgovoriti u stilu koji je, po meni, potpuno promašen“, dodao je Plenković.
Ubrzat ćemo raspolaganje državnim zemljištem
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, odgovarajući na pitanje zastupnice Dragane Jeckov o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljište, rekao je kako su pojedine lokalne jedinice napravile programe, ali da u njima ima određenih grešaka i poteškoća koje treba ispraviti.
„Nastojat ću to ubrzati, dajte mi nekih šest mjeseci, vjerujem da će svi biti zadovoljni“, dodao je.
Odgovarajući na pitanje Marijane Puljak o stjecanju sveučilište diplome, ministar je odgovorio kako je njegovu diplomu priznala Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
"To je jedina institucija koja provjerava validnost diploma", rekao je i poručio Puljak da osigura građanima Splita da mogu gledati hrvatsku nogometnu reprezentaciju.
Puljak su zanimali i "planovi gospodarenja dabrovima" na što je Dabro kazao da su ti planovi u izradi.
Poljoprivredni proizvođači i ribari bit će zadovoljni radom ministarstva
Ministar Dabro naglasio je i kako će poljoprivredni proizvođači, ali i ribari biti zadovoljni radom Vlade i resornog ministarstva.
"Povećanjem administracije i kontrola dogodio se određeni čep u samoj administraciji u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ali trebamo poslati poruku da naši poljoprivrednici ne trebaju strahovati, rok za isplatu potpora je 30. lipanj i u roku će biti sve isplaćeno. Težit ćemo da potpore budu isplaćene na vrijeme", poručio je.
Ministarstvo poljoprivrede, dodao je Dabro, krenulo je u izmjene strateškog nacionalnog plana u poljoprivredi, kojim će se, najavio je, relaksirati administracija. "Smanjit ćemo kontrole, da budu u okviru EU regulativa. Bit ćemo na usluzi hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima", rekao je i najavio još i dodatne potpore koje će povećati poljoprivrednu proizvodnju i samodostatnost.
Apeliram na turistički sektor da pripaze u vidu kreiranja cijena
Odgovarajući na pitanja zastupnika Vladimira Bileka i Dalibora Milana, ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako su rezultatima turističke sezone za prvih pet mjeseci itekako zadovoljni.
„Pokazuju da mi doista postajemo cjelogodišnja turistička destinacija. Do 1.lipnja imamo povećanje od 10 posto dolazaka i 12 posto noćenja, odnosno 4,2 milijuna dolazaka i preko 14 milijuna noćenja“, naveo je.
Apelirao je na turistički sektor i sve aktere u tom segmentu da pripaze u vidu kreiranja cijena svojih usluga, a posebno obzirom da uskoro počinje nogometno Europsko prvenstvo, a onda i Olimpijske igre, koji će se održavati u Njemačkoj i Francuskoj, zbog čega će se velik broj dolazaka turista generirati upravo u te dvije destinacije.
Slijedi desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je na ulaganja u prometnu infrastrukturu koja su, naveo je, proteklih godina iznosila više od pet milijardi eura.
„To je zaista nešto što je obilježilo mandate naših dviju Vlada i to će se nastaviti i u budućnosti. Završetak Istarskog ipsilona ide svojem kraju, kroz dva mjeseca ćemo otvoriti i drugu cijev tunela Učka“, rekao je, dodavši kako nakon ulaganja u autoceste i ceste slijedi i ulaganje u željeznicu. Ja to, kazao je, nazivam desetljećem željeznice.
Vaše gluposti u Saboru slušat ćemo četiri godine
Prozivke zastupnika Josipa Jurčevića da diktatorski i korupcijski upravlja strankom i državom, premijer je ocijenio nebulozama, lažima i glupostima.
"Vi ste jedan tipični izdanak ljudi na hrvatskom političkom prostoru, zaogrnuti nekakvim kvazi akademskim titulama za koje ne znam koja su vam ih povjerenstva odobravala. Kolege su vas očito greškom donijeli u Sabor i sada ćemo vaše gluposti slušati četiri godine", kazao je Plenković i nazvao Jurčevića teškim lažljivcem.
Vlada je unaprijedila položaj osoba s invaliditetom
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio je da će Vlada dalje jačati osnovicu i koeficijente, a kao novitet priznavanje radnog staža svim studentima, jer će se studentski rad moći ubrojiti u godine mirovinskog staža.
Zastupnica Martina Vlašić Iljkić upozorila je kako se kasni s donošenjem rješenja za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak osobama s invaliditetima, da se čeka dugo na vještačenja te da neki nakon primjene novog zakona dobivaju manju naknadu mjesečno.
"Teške optužbe. Bio bih krajnje zabrinut da je to što ste rekli točno", odgovorio je ministar Piletić i naglasio kako su iznosi primanja veći.
"Primjeri osoba koji su primali osobnu invalidninu od 230, a sada 482, 720 ili već ovisno u koju razinu inkluzivnog dodatka spadaju, već dovoljno govori da ovo što ste rekli možda predstavlja samo izuzetak, a ne pravilo", rekao je.
Vlada je unaprijedila položaj osoba s invaliditetom, ustvrdio je Piletić.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je pak jačanje industrije i poduzetništva kao prioritet. Otkrio je da je pripremljen plan industrijskog razvoja kojeg će Vlada usvojiti, dok je ministar financija Marko Primorac najavio povećanje poreznog praga za ulazak u sustav PDV-a.
Hrvatski rast u prvom kvartalu ove godine 3,9 posto
Zastupnica Sandra Benčić pitala je premijera kako misli vratiti kontrolni paket u Petrokemiji.
"Prije dva mjeseca ste rekli kako 'ulaskom Zorana Milanovića u kampanju na strani SDP-a još smo sigurniji da naša dva bloka dobivaju ove izbore i da je s HDZ-om gotovo'. Nije loše za malo podsjetiti", kazao je Plenković.
Što se tiče inflacije, poručio je kako stopa za svibanj iznosi 3,3 posto te da je najniža od rujna 2021. godine. "Gle čuda, hrvatski rast u prvom kvartalu ove godine je 3,9 posto, a jedini tko raste više nego mi je Malta. Projekcije kažu da ćemo rasti četiri puta brže nego prosjek EU. I gle čuda, mi ćemo već na kraju ove 2024. našeg trećeg mandata doći na prosječnu razvijenost od 77,5 posto", naveo je premijer, podsjetivši kako je potrošačka košarica za 30 proizvoda i dalje pod ograničenim cijenama.
"Mi smo u našem mandatu doveli Hrvatsku u situaciju da imamo na današnji dan 1.730.000 ljudi koji rade. Broj nezaposlenosti 83.500, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih", ustvrdio je.
Kad vi ostvarite ove rezultate u Zagrebu, ja ću vam čestitati, poručio je Plenković.
Vlada očuvala socijalnu koheziju u društvu
Odgovarajući na pitanje Dalibora Pausa o rastu cijena u trgovinama, inflatornom udaru na građane i prijedlogu da se smanji stopa PDV-a s 25 na 20-22 posto, premijer Plenković naglasio je kako je Vlada u kriznim vremenima uspjela ono što je najvažnije, a to je očuvati socijalnu koheziju u društvu. Država je donijela nekoliko paketa mjera koji su očuvali radna mjesta, omogućili građanima sniženje cijena energenata i osnovnih troškova, podsjetio je.
"Prije osam godina smo razmišljali o snižavanju stope PDV-a, međutim, radili smo analize u različitim krugovima porezne reforme i kada se smanjuje stopa PDV-a, mi, nažalost, nismo primijetili da su cijene proizvoda za potrošače uzele to u obzir. Dakle, državi ide manje prihoda, a cijena onoga tko kupuje određeni proizvod ostaje ista. Ne mislimo da je to pravi put nego upravo ove kalibrirane mjere", rekao je premijer.
Ponovio je kako nije točna teza da imamo najveću stopu inflacije u EU. "Veću stopu u ovoj godini imat će Austrija, Belgija, Mađarska, Poljska i Rumunjska", naveo je.
Mislav Herman pitao je potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca koliko su prihodi od poreza na dohodak u Gradu Zagrebu u prvom kvartalu 2024. narasli u odnosu na prvi kvartal prošle godine.
"Poziv Vlade su mahom prepoznali čelnici lokalnih jedinica, preko 80 posto iskoristilo je tu autonomiju da utvrdi stope poreza na dohodak koje su manje i povećalo plaće svojim građanima. Manji dio je zadržao isto porezno opterećenje. U razdoblju od 2021. do 2023. su prihodi poslovanja lokalnih jedinica u cjelini porasli oko 60 posto, a ako govorimo o prvom kvartalu 2024., tada se radi o povećanju od 20-ak posto, od toga u Zagrebu 16 posto", naveo je ministar.
Naći će se rješenje za Petrokemiju
Premijer se osvrnuo i na Petrokemiju, poručivši kako se vode razgovori s grupom Yildirim. "Vodili su ih ministri Šušnjar i Habijan, idemo prema izmjeni međudioničarskog ugovora, naći će se rješenje koje će zadovoljiti sve interese Hrvatske", rekao je.
Nadovezao se na tu temu i to na pitanje zastupnika Marka Krička i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je naglasio kako proces dokapitalizacije Petrokemije nije završen.
"Imali smo jučer vrlo konstruktivan sastanak s predstavnicima većinskog vlasnika, koji su izrazili najbolju volju za dogovor svih otvorenih pitanja i odnosa, kako dokapitalizacije, tako i uređenja međuvlasničkih odnosa. Nije stvar samo postotnog udjela u vlasništvu dionica, koje iz procesa dokapitalizacije nisu još niti upisane, pazite, tu je još bitnija stvar uređenje partnerskih odnosa u međuvlasničkom ugovoru jer se konsenzusom s puno manjim udjelom može dobiti puno više i obrnuto", pojasnio je ministar.
Zastupnica Anka Mrak Taritaš podsjetila je kako od studenog 2022. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) umjesto pet članova Uprave ima tri i nema predsjednika, a premijer najavio kako će se krenuti u proceduru popunjavanja mjesta. "Novi Sabor, nova Vlada, bit će i nova HERA", poručio je.
Upoznat sam sa situacijom odgojiteljica u Biogradu, naći ćemo rješenje
Govoreći o Vladinim ulaganjima u vrtiće i škole, zastupnica Irena Dragić upitala je premijera Plenkovića tko će uopće raditi u tim institucijama, čuvati i odgajati djecu, posebno nakon situacije u Biogradu gdje su odgojiteljice, kazala je, izvrgnute zastrašivanju, vrijeđanju, prijetnjama jer su najavile štrajk i tražile potpisivanje kolektivnog ugovora i plaće sukladno tome.
"Istina je, trenutno smo u fazi najvećeg ulaganja u predškolski odgoj, osnovne i srednje škole, dvorane. Želimo osigurati od 2027. da sva naša djeca budu u jednosmjenskoj ili cjelodnevnoj nastavi. U mandatima naših vlada imat ćemo ulaganja u 800 vrtića, kako bi do 2030. svako dijete imalo mjesto u vrtiću", podsjetio je Plenković.
Dodao je i kako je sa situacijom u Biogradu upoznat. "Ja sam s njima razgovarao, one nisu jedine, situacija je slična u Slunju, Vrsaru, imamo situacije gdje neki lokalni čelnici nisu dogovorili ugovor koji bi im povećao plaću, ministar Fuchs itekako zna za to, mi ćemo nastojati pronaći rješenje", rekao je premijer. Vlada, istaknuo je, već sada intervenira i daje dodatna sredstva onim lokalnim jedinicama koje nemaju dovoljno sredstava za funkcioniranje vrtića.
"Moje poštovanje odgojiteljicama, slažem se s vama i naći ćemo rješenje", ponovio je.
Pristupni pregovori BiH za članstvo u Europskoj uniji znači afirmaciju i sigurnost, ne samo Republike Hrvatske, nego i same BiH te jedno od najvećih postignuća i nagrada reformskih snaga proeuropskih u BiH, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na pitanje zastupnika Darija Pušića o BiH.
"Još uvijek postoje negativne tendencije, ali dobro je da je BiH jednim dijelom u EU", dodao je.
Raste interes za vojnim pozivom
Odgovarajući zastupniku Darku Klasiću o tome je li povećan interes za vojnim pozivom, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je da je trend pozitivan.
U prvih pet mjeseci za dragovoljno vojno osposobljavanje prijavio se 451 kandidat, u cijeloj 2023. godini bilo je 616 kandidata, a u 2022. njih 568. To je već 83 posto u odnosu na cijelu 2023., odnosno 79 posto u odnosu na 2022., kazao je Anušić.
Podsjetio je da su podigli plaće vojnika kao i dnevnice za one u misijama, te podignuli granicu za mirovinu na 50 godina te najavio daljnja ulaganja u modernizaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske i povećanje materijalnih prava.
Nada se, kako je rekao, da će to pridonijeti daljnjoj popularizaciji vojnog poziva.
Do kraja godine bit će završen drugi obalni ophodni brod
Ministar Anušić najavio je da će do kraja godine biti završen drugi obalni ophodni brod i predan Hrvatskoj ratnoj mornarici, kao i da će prvi Baradley biti spreman do kraja mjeseca i predan na upotrebu kopnenoj vojsci.
Podsjetio je pritom da su ugovori s Brodosplitom za pet ophodnih brodovima potpisani 2014. godine, a da je dosad isporučen samo jedan prototip.
Sredinom ožujka potpisan je ugovor s Brodosplitom o nastavku izgradnje obalnih ophodnih brodova, radi se o izmjenama ugovora koji je dosad bio važeći, trošak završetka drugog broda je 5,67 milijuna eura, kazao je Anušić i najavio nastavak dogovora o dinamici i troškovima za preostala tri broda.
Cilj je da do 2027. imamo sve škole u jednoj smjeni
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ponovio je prioritete Vlade u svom sektoru. Cilj nam je da do 2027. imamo sve škole u jednoj smjeni, da sve imaju sportske dvorane i terene i da se podigne obuhvat djece s 30 na 35 posto koja upisuju gimnazijske programe, rekao je.
Pozvao je pritom Zagreb i Rijeku da podnesu prijave za izgradnju dvorana jer poprilično zaostaju za ostalim gradovima.
Kada je riječ o dječjim vrtićima, cilj je do 2027. imati oko 44 tisuće novih mjesta u vrtićima u odnosu na 2019., a krajnji cilj je do 2030. da svako dijete ima mjesto u vrtiću, dodao je Fuchs.
Program revitalizacije Siska i Sisačko-moslavačke županije daje značajne rezultate
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić odbacio je navode zastupnice Kristine Ikić Baniček da puno nije napravljeno na obnovi Siska nakon potresa.
Program revitalizacije Siska i Sisačko-moslavačke županije daje već značajne rezultate, prije potresa neto plaća u županiji bila je među najnižima u Hrvatskoj a 3 i pol godine nakon potresa je takva da je na osmom mjestu. Osim toga, nikad nije bio veći broj obrta, veća zaposlenost i manja nezaposlenost, a u prve razrede osnovne škole u Petrinji je upisano 45 posto više djece nego godinu dana prije što dovoljno govori o obnovi, naglasio je Bačić.
Naveo je i podatak da je u Sisačko-moslavačkoj županiji Vlada odlučila graditi 56 višestambenih jedinica s 974 stana, a samo u Sisku novih 20 višestambenih jedinica, te da će nakon obnove Sisak imati 410 novih stambenih jedinica.
Za konkretnu zgradu Bačić je rekao da će krenuti u izgradnju u roku od mjesec dana ako ne bude žalbe.
Radimo na konceptu centara za dugotrajni smještaj branitelja kojima je potrebna skrb
Odgovarajući na pitanje Anamarije Blažević, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govorio je o programima za branitelje.
Nakon što smo uspostavili četiri veteranska centra i omogućili hrvatskim braniteljima program rehabilitacije, osmišljavao i koncept braniteljskih centara kao ustanova za dugotrajni smještaj hrvatskih branitelja koji u teškim situacijama i potrebna ih je trajna skrb, kazao je.
Osiguravamo formalno-pravne i tehničke preduvjete za početak izgradnje braniteljskih centara u Pakracu, Imotskom, Slunju, Slavonskom Brodu i Vukovaru, dodao je Medved.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek osvrnula se na očuvanje hrvatske kulturne baštine podsjetivši na projekt izrade konzervatorskih podloga koje će biti javno dostupne u digitalnom formatu i značajno ubrzati za građane i investitore ishođenje dokumenata.
Odbacila je pritom da se konzervatori "bave televizorima", što je ranije ustvrdila Marijana Puljak. "Konzervatori se ne bave televizorima ni u Splitu niti u bilo kojem drugom gradu", rekla je.
Ove godine bilježimo 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata
Na pitanje zastupnika Ante Sanadera o ilegalnim migracijama i kontrolama između susjednih zemalja, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je naglasio kako se Hrvatska s tim problemom ponajbolje nosi, a sigurno i najbolje ako stavimo u kontekst izazova s kojima se suočava Hrvatska veličinom vanjske kopnene granice i balkanskom rutom.
"Hrvatska je ove godine zabilježila 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata, dok susjedna BiH iz koje dolazi najveći broj, ima povećanje od 20 posto. To govori o veličini angažmana koji se, prije svega, ostvaruje od strane hrvatske policije", rekao je.
Dodao je kako policija pojačano radi na zaustavljanju krijumčara migrantima. "Ove godina imamo 973 uhićenja migranata, što je već 70 posto više nego za isto razdoblje prošle godine", poručio je ministar.
Što se tiče internih kontrola na granicama, kazao je kako to nije dobar put. "Sve više zemalja se prilagođava onome što radi Hrvatska. Vidimo da naš pristup daje rezultate i davat će ubuduće", ustvrdio je Božinović.
Podržavamo rješenja koja će zaustaviti rat Izraela i Hamasa
Zastupnica Ivana Kekin upitala je premijera o stavu Republike Hrvatske po pitanju priznanja Palestine, a on je naglasio kako su glasanjem kod prve Rezolucije reagirali onako kako treba.
"Naš je stav bio vrlo jasan - osuditi Hamas kao terorističku organizaciju i poslati poruku solidarnosti s Izraelom. U nizu kasnijih rezolucija, mi smo zauzimali konzistentan stav, a pri tom smo davali humanitarnu pomoć palestinskom narodu. Opći politički stav Hrvatske je da zagovara politički proces koji će na kraju dovesti do dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba", rekao je Plenković.
Što se tiče priznanja Palestine, premijer je istaknuo kako ne vidi da se nešto bitno promijenilo na terenu nakon što su spomenute države donijele odluku da će ju priznati. "Da li se sukob zaustavio? Nije. Mi zato podržavamo ona rješenja koja će od svih odgovornih aktera u međunarodnoj zajednici iznjedriti takav rezultat koji će zaustaviti ovaj rat, dovesti do rješenja kojim će Palestina dobiti svoje međunarodno priznanje, a Izrael dobiti rješenje pitanja sigurnosti", poručio je.
Hrvatska iskoristila sva sredstva iz kohezijskih fondova
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da je Hrvatska potrošila i opravdala sva sredstva koja su joj bila na raspolaganju iz kohezijskih fondova.
„Nakon deset godina od prve naše financijske perspektive od 2014 .- 2023. sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da smo potrošili i opravdali sva sredstva koja su stavljena na raspolaganje iz kohezijskih fondova”, kazao je Erlić na pitanje Danice Baričević.
Rezultat je to, dodao je, predanog rada stručnih službi ministarstva i agencija, ali i prioriteta Vlade.
Podsjetio je da je Hrvatska 2016. bila na začelju među EU zemljama po povlačenju sredstava iz EU fondova, a sada je na sedmom mjestu po ispaćenim sredstvima.
Draženka Polović upozorila je na oštećenje kulturne i povijesne baštine te privatne i javne imovine u Karlovcu nastao izvođenjem projekta aglomeracije pitajući premijera ima li plan kako će sanirati tu katastrofu.
Premijer Andrej Plenković kazao je da je upoznat s tim projektom, da koliko je upoznat radi ga tvrtka s iskustvom. Ako su nastale štete, onaj koji ih je prouzročio za njih će odgovarati i nadoknaditi troškove građanima, poručio je.
Demografska revitalizacija nadstranačko pitanje
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić izvijestio je o prvim koracima svoga ministarstva poručivši da je izrađena uredba o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstva i predana na usvajanje, a slijedi donošenje pravilnika i sistematizacija, dovođenje novih ljudi i stručnih kadrova.
Kroz programe i nacionalne planove nastojat ćemo unaprijediti demografsku revitalizaciju, poručio je Šipić i pozvao sve da daju doprinos bez politikanstva jer je demografija nadstranačko pitanje.
Nastavit ćemo raditi na unapređenju dostupnosti hitne medicinske službe
Odgovarajući na pitanje Danijele Blažanović, ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da će nastaviti raditi na unapređenju dostupnosti hitne medicinske službe.
Hitna pomorska medicinska služba u godinu dana otkad je uspostavljena imala je 198 intervencija, a 148 intervencija imala je hitna helikopterska medicinska služba, pa možemo okvirno reći da smo pomogli čak 346 građana, kazao je.
„Tu ne stajemo i uz šest postojećih brodica planiramo sagraditi još pet novih koje će biti smještene u Splitu, Senju, Puli, Hvaru i Korčuli”, naglasio je Beroš.
Izvor: Hina/Vlada