Premijer Milanović na sjednici Vlade: Pozivam građane da nam vjeruju. Nema štete kad su u pitanju EU fondovi

„Strpimo se još malo i pozivam vas da vjerujete Vladi“, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u uvodnom obraćanju na početku 116. sjednice. „Nema kocke, nema izlaganja, nema ugrožavanja nacionalnih interesa, nema štete kada su u pitanju europski fondovi jer je to naprosto nemoguće“, istaknuo je i pojasnio da sada traje medijski rat i kolaju različite informacije. „Dopustimo još nekoliko dana da u konzultacijama s partnerima, državama članicama i Europskom komisijom, kao samo jednim dionikom u tome procesu, izvedemo određene zaključke i donesemo odluku koja će biti dobra za Hrvatsku“, kazao je premijer Milanović. Naglasio je da, iako stvari treba shvatiti ozbiljno, ovdje nema štetne odluke za Hrvatsku. „Iz ovoga ćemo svi izvući dobru pouku za Hrvatsku uz jako malu cijenu“, zaključio je.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vanjskim poslovima. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić objasnila je da se ovdje radi o harmonizaciji zakona, prilagodbi i novim okolnostima. Ministrica Pusić je pojasnila da je do sada Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bilo jedino koje je imalo obvezu svaku promjenu u Pravilniku izglasavati na sjednici Vlade za razliku od svih ostalih ministarstava gdje se to uređuje odlukom čelnika ministarstva, odnosno ministra, te bi se ovom izmjenom to na isti način postavilo i ovdje. Naime, novonastale okolnosti jačanja gospodarske diplomacije i potrebe ispunjavanja obveza Ministarstva prema poslovima u Europskoj uniji, zahtijevaju daljnju racionalizaciju i fleksibilnost službe vanjskih poslova, a naročito u smislu vertikalne i horizontalne povezanosti te daljnje harmonizacije temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Obrazlažući izmjene i dopune Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pojasnio je da se njima ispravljaju pravno-tehnički propusti u članku koji uređuje plaću članova Državne komisije. Propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, uz koeficijent, utvrđuje i osnovicu za izračun plaća člana Državne komisije. Također, briše se rok u kojem je Vlada Republike Hrvatske dužna predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novog ili reizbor člana, a mijenja se i uvjet vezan uz njihovo imenovanje u odnosu na godine radnog staža. Podsjetio je da će Državna komisija umjesto pet imati devet članova odnosno tri grupe po tri člana što će pridonijeti efikasnijem načinu rada. „Svrha promjene koja nedavno prošla, kao i ove današnje, je ubrzati rad Državne komisije“, zaključio je ministar Vrdoljak.

Također, Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći. Potvrđivanjem Sporazuma o financiranju stvara se pravna osnova za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa za 2012. i 2013. godinu. Zakonom se utvrđuje način osiguranja financijskih sredstava potrebnih radi izvršavanja Sporazuma o financiranju, odnosno provedbe Zakona i određuje središnje tijelo državne uprave nadležno za provedbu Zakona odnosno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Najviši iznos pomoći IPA u sklopu IPA Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska za godine 2012. i 2013. izračunat s obzirom na prihvatljive javne izdatke utvrđuje se u visini od 42.703.502,00 eura. Troškovi sufinanciranja koje osigurava Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ulazit će u redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2013. godini, u iznosu od 274.000,00 kuna.

Raspravljalo se o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola kojim se mijenja i dopunjuje Memorandum o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe. Predmetni Memorandum sastavljen je u Zagrebu 13. travnja 2007. godine i potpisan u ime vlada Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Crne Gore, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Moldove, Rumunjske i Vlade Republike Srbije. Memorandumom o suglasnosti stvoren je odgovarajući pravni okvir za ostvarivanje regionalne suradnje i razmjenu iskustava među državama strankama Memoranduma u području suzbijanja korupcije.

Donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Opseg poslova Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom bitno se povećao stupanjem na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, temeljem kojeg prestaje s radom Agencija za upravljanje državnom imovinom. U odnosu na dosadašnje ustrojstvo i djelokrug, Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzima velik dio poslova koji su spadali u nadležnost Agencije za upravljanje državnom imovinom, a koja je na dan stupanja na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske imala ukupno 219 zaposlenih, te dio poslova koje do sada nije bio u nadležnosti državnog ureda i to: stručne poslove za potrebe rada Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim društvima, provođenje javnih natječaja, izrada i praćenje provedba Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili vlasničke udjele, stručno osposobljavanje članova skupština, nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava, upravljanje oduzetim nekretninama i pokretninama, te vođenje registra državne imovine i objava odluka vezanih za upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Prijedlogom uredbe uređuje se unutarnje ustrojstvo Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj državnih službenika i namještenika, te druga pitanja od značenja za rad Državnog ureda. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je da Uredba predviđa da će u Državnom uredu okvirno raditi 115 državnih službenika i namještenika, a njihov točan broj kao i opis njihovih poslova i zadaća te potrebni uvjeti za njihovo obavljanje odredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu.

Predstavljajući Prijedlog odluke o davanju suglasnosti korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za najam vozila putem operativnog leasinga s ostatkom vrijednosti, zamjenik ministra financija Boris Lalovac izvijestio je da je Državni ured za središnju javnu nabavu proveo otvoreni postupak javne nabave motornih vozila putem operativnog leasinga s ostatkom vrijednosti u trajanju od 36 i 60 mjeseci za obveznike središnje javne nabave koji su iskazali svoje potrebe. Ovim Prijedlogom odluke omogućilo bi se ugovaranje operativnog leasinga za 271 gospodarsko vozilo. Korisnici su 8 ministarstava i 4 zavoda/ureda. „Korist nabave vozila najvećim dijelom odnosi se na Ministarstvo unutarnjih poslova. Radi se o 159 vozila, dok je drugi najveći korisnik Ministarstvo pravosuđa sa 69 vozila“, kazao je zamjenik ministra Lalovac. Ukupna vrijednost ovog operativnog leasinga u razdoblju od 2013. do 2018. godine iznosi 101.847.537 kn i to: u 2013. godini 5.123.983 kn; u 2014. i 2015. godini po 20.495.934 kn; u 2016. godini 20.416.917 kn; u 2017. godini 20.179.868 kn i u 2018. godini 15.134.901 kn.

Između ostalog, raspravljalo se o Prijedlogu odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu unutarnjih poslova za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2014. godini, za sklapanje ugovora za nabavu licenci za korištenje Microsoftovih softverskih proizvoda i usluga, a izmijenjene su i dopunjene uredbe o osnivanju: Veleučilišta "Nikola Tesla" u Gospiću, Veleučilišta u Požegi, Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru, Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Zdravstvenog veleučilišta, Veleučilišta u Karlovcu, Veleučilišta u Šibeniku, Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu, Veleučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Slavonskom Brodu, Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici te Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.



Pisane vijesti