Premijer Milanović: Tražit ćemo da se utvrdi istina jer su neki provalom došli do dokumenta na koje nemaju pravo

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/premijer_milanovic_trazit_cemo_da_se_utvrdi_istina_jer_su_neki_provalom_dosli_do_dokumenta_na_koje_nemaju_pravo.jpg

U uvodnom dijelu 58. sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na današnji posjet Berlinu gdje će imati priliku razgovarati s njemačkim sugovornicima i pojasniti neke stvari vezane uz hrvatski ulazak u Europsku uniju. „Hrvatska je s više od pedeset uvjeta koje mora ispuniti, spala na njih samo desetak“, kazao je, istaknuvši da će do nove godine većina njih biti riješena. Dodao je kako je Hrvatska obavila dobar posao i da se to vidi u Izvješću. „Skeptika ima, situacija u Europi je teška, svaki političar gleda u svojoj zemlji kako će reagirati njegovi birači i porezni obveznici. Delikatna je stvar i prema njoj se delikatno moramo odnositi do zadnjeg trenutka. Jedan od tih uvjeta o kojima sam govorio je i brodogradnja odnosno brodogradilište Split“, rekao je premijer Milanović pozvavši one koji su nadležni, odgovorni i upućeni da se ugovor potpiše što prije. Naglasio je da će lista uvjeta koju Hrvatska mora ispuniti do nove godine spasti na jedno ili dva slova te da u sljedeću godinu ulazimo kao država koja je spremna za ulazak u Europsku uniju. „Do nove godine imat ćemo 21 ratifikaciju, to je puno“, dodao je premijer Milanović.

Govorio je i o aktualnoj aferi curenja detalja o tajnim policijskim istragama iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. „Javnost je zadnjih dana bila bombardirana špijunskim aferama. Neki ljudi jednostavno ne mogu bez toga. Naprosto su uronjeni u to kao u tekućinu života i ne ide drugačije. Vidim da je ljudima relativno teško razaznati o čemu se radilo zadnjih dana, ali vrlo će brzo shvatiti o čemu se radi“, kazao je premijer Milanović. Dodao je da oni koji su jedan slučaj u obavještajnoj zajednici nazvali aferom Watergate vjerojatno ne znaju o čemu se u aferi Watergate uopće radilo, naglasivši da kako dani prolaze to sve više sliči na aferu Watergate u kojoj je netko provalio u sustav državnih službi i otuđio dokumente koji mu ne pripadaju. „Tražit ćemo se da se utvrdi istina, neki su ljudi provalom došli u posjed dokumenata na koje nisu imali pravo. Počinili su kazneno djelo jer smo na te dokumente imali pravo jedino predsjednik i ja“, kazao je. Naglasio je da uvid u njih sad mogu imati i članovi saborskog odbora, ali ne i saborsko povjerenstvo, dodavši da je svatko tko je to vidio prije, počinio kazneno djelo. „Sve se svodi na kraju na aferu Watergate i na sitnu, prljavu provalu“, zaključio je predsjednik Vlade.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak pojasnio je da su svi žalbeni drugostupanjski predmeti na izračun komunalnog doprinosa prebačeni na Ministarstvo preskakujući županije koje su do tada bile nadležne te da se ovim zakonom vraća nadležnost regionalnoj upravi.

Raspravljalo se i o interpelaciji sedamnaest zastupnika o radu Vlade Republike Hrvatske u svezi uloge Vlade Republike Hrvatske na osiguravanju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije.Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je da se u suštini ove interpelacije ponovno otvara pitanje podjele Hrvatske na dvije statističke regije koja se dogodila prije nekoliko mjeseci. „Ono što je Vlada davno definirala kao cilj jest osigurati ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija i istaknuli smo da će jedan od ključnih instrumenata biti korištenje fondova. U ovih 10 mjeseci uložili smo da stupanj pripremnosti bude što viši, jačali smo administrativne kapacitete i pripremali zrele projekte koji se mogu aplicirati i početi realizirati“, kazao je potpredsjednik Grčić. Istaknuo je i izuzetan pomak u korištenju prepristupnih fondova jer smo od 37 posto ugovorenih sredstava došli do 58. Obrazlažući ključne prednosti podjele Hrvatske na dvije regije, naglasio je da ovakvom podjelom svi hrvatski krajevi, sva poduzeća, nevladine organizacije mogu na jednakopravan način pristupiti europskim fondovima i to u najmanje idućih 14 godina. „Obje regije ostaju u cilju jedan, što im omogućava da po najpovoljnijim uvjetima koriste sredstva iz strukturnih fondova“, dodao je ministar Grčić.

Između ostalog, prihvaćeno je Izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2010. i 2011. godinu te je donesena Odluka o financiranju programa vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u 2012. godini.



Pisane vijesti