Priopćenje Vlade RH u povodu izrečenih navoda saborskih zastupnika Alenke Košiše Čičin Šain i Srećka Ferenčaka u Hrvatskom saboru

U povodu izrečenih navoda saborskih zastupnika Alenke Košiše Čičin Šain i Srećka Ferenčaka tijekom rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2004. godinu, u Hrvatskom saboru 5. listopada 2005. godine potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor i ministrica zaštite okolišprostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić smatraju potrebnim reagirati u cilju pojašnjenja određenih činjenica.

U povodu izrečenih navoda saborskih zastupnika Alenke Košiše Čičin Šain i Srećka Ferenčaka tijekom rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2004. godinu, u Hrvatskom saboru 5. listopada 2005. godine potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić smatraju potrebnim reagirati u cilju pojašnjenja određenih činjenica.

Vezano na navode zastupnice Alenke Košiše Čičin Šain glede Izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2004. godine, a koja je u svojoj raspravi iznijela niz podataka koji naprosto ne odgovaraju činjeničnom stanju, a zbog objektivnog informiranja naše javnosti dostavljamo podatke u svezi provedbe programa izgradnje stanova za potrebe zbrinjavanja narečenih stradalnika.

Zastupnica Alenka Košiša Čičin Šain koja je navela u svojoj raspravi “da će kao i obično o stambenom zbrinjavanju dati nekoliko podataka”, a koja je obnašala funkciju pomoćnika ministra odnosno bila je između ostalog zadužena za provedbu Programa izgradnje stanova za potrebe stradalnika iz Domovinskog rata iznosila je netočne podatke o broju izgrađenih odnosno neizgrađenih stanova u razdoblju od 1997. do kraja 2004. godine.

Zasigurno joj trebaju biti poznati podaci, a za to postoji i dokumentacija o preuzimanju poslova i zadataka od bivšeg Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz siječnja 2004.g. U Izvješću za te potrebe kojeg je izradila uvažena zastupnica navodi se da je dovršeno 3.125, a njenoj raspravi tvrdi da je izgrađeno od 01. siječnja 2000. do 31. prosinca 2003.g. 3.975 stanova. Stvarno je izgrađeno 1.907 stanova. To znači da je zastupnica dok je obnašala dužnost pomoćnika ministra iznosila netočne podatke.

Napominjemo da je od početka provedbe Programa za stradalnike u 1997. do kraja 2004. g. izgrađeno i useljeno 5.233 stana, odnosno za razdoblje 1997. – 2000. g. izgrađeno 2.363 stana, od 2000. do kraja 2003.g. izgrađeno 1.907 stanova, a u 2004. g. dovršena gradnja i useljeno 444 stana.

Kod analize broja izgrađenih stanova u razdoblju od 01. siječnja 2000. do 31. prosinca 2003. g. potrebno je naglasiti da za sve stanove dovršene i predane stradalnicima iz Domovinskog rata, izgradnja je započeta prije 2000. godine. Isto tako u navedenom razdoblju na novim lokacijama započeto je s izgradnjom samo na lokacijama u Slavonskom Brodu (tri zgrade s 128 stanova!). Napominjemo da su neke lokacije kao Novi Vinodolski i Drniš prebačene u projekt POS – a s time da je Drniš sada ponovno vraćen u Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Iz toga je razvidno da je bivše Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo svu svoju aktivnost usmjerilo na provedbu Programa POS – a, a zanemarivalo izgradnju stanova za stradalnike iz Domovinskog rata.

Nadalje, istina je da je u 2004.g. kupljeno 138 stanova iz Programa POS – a, ali to nisu stanovi koji su građeni u velikim gradovima gdje tržišna cijena iznosi 1.600 €/m2, nego su to male sredine gdje nažalost kupci koji su trebali kupiti te stanove nisu bili kreditno sposobni da po cijeni POS – a te stanove i kupe ili se gradilo, a da kupaca odnosno liste nisu postojale. Na kraju potrebno je naglasiti, da je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tijekom 2004. godine poduzelo niz radnji i aktivnosti kako bi se uveo red u provođenju izgradnje stanova za stradalnike iz Domovinskog rata, a to se posebno odnosi na:
• Izvršen je pregled oko 970 useljenih stanova i utvrđeni nedostaci na njima,
• Izvršen je pregled 52 kuće s posebnim prilagodbama za 100% HRVI i utvrđeni su nedostaci,
• Pokrenuta izgradnja 104 stana odnosno projektira se oko 351 stan,
• Dovršena izgradnja 325 stanova koji su se gradili više od 5 godina,
• Na 18 lokacija završeni su okončani obračuni s izvođačima radova čija gradnja je započela još 1997. godine i za to utrošeno oko 14 milijuna kuna,
• Pokrenulo sudske sporove za nadoknadu štete zbog nekvaliteno izvršenih radova prema raznim sudionicima izgradnje u visini oko 20 milijuna kuna, itd.


U svome izlaganju zastupnica Alenka Košiša Čičin Šain također ističe da u Izvješću nije iskazan podatak o broju dodijeljenih kredita za kupnju stana u organiziranoj izgradnji i za dodjelu stambenog kredita u vlastitoj organizaciji, a ne navodi da niti u Izvješću za 2003. g. nije iskazana ta podijeljenost unutar dodjele stambenih kredita, te se i tamo prikazuje samo razlika između dodjele stanova i dodjele stambenih kredita. Naravno, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti raspolaže sa konkretnim podacima za 2004. g., pa je tako stambeno zbrinuto:
• Dodjelom stana i kuća APN – a – 165 osoba,
• Dodjelom stambenog kredita u vlastitoj organizaciji – 556 osoba
• Dodjelom stambenog kredita za kupnju stana u organiziranoj izgradnji – 477 osoba


U potpunosti odbacujući kao neutemeljene navode saborskog zastupnika Srećka Ferenčaka kako je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u mandatu ove Vlade zaustavilo reviziju stalnog stanja broja branitelja, ističemo da se nikada prije takva revizija nije provodila niti se je mogla provoditi, iz jednostavnog razloga što je Jedinstveni registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata izrađen tek u mandatu ove Vlade. Nejasno je dakle koji su to službeni podaci revidirani, u situaciji nepostojanja Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Istina je, međutim, da se je višekratno provodila revizija hrvatskih ratnih vojnih invalida, koja je sa svojim učincima kontraproduktivno djelovala na čitav ovaj segment braniteljske populacije, a posebice branitelja oboljelih od PTSP-a koji su sustavnom stigmatizacijom i provođenjem sramotnog testa MMPI-II često bili dovođeni od ruba očaja. Što se pak tiče optužbi na račun Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kako broj branitelja u njemu nije realan i stvaran, ističemo kako ukupan broj branitelja nije utvrđen proizvoljno i na osnovu nečijeg stava, nego su se u procesu njegove izrade samo objedinjavale službene evidencije Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.

U cilju pojašnjenja činjenica o financiranju udruga proisteklih iz Domovinskog rata, s posebnim naglaskom na udruge hrvatskih branitelja oboljelih i liječenih od PTSP-a, a uslijed očito nepažljivog čitanja Izvješća od strane saborskog zastupnika Srećka Ferenčaka i donošenja nepotpunih zaključaka o financiranju ističemo kako sredstva utrošena za potporu programima udruga proisteklih iz Domovinskog rata nisu bila bitno izmijenjena u odnosu na 2003. godinu i iznosila su 15.547.849,02 kuna. Putem tih sredstava Ministarstvo je financiralo programe udruga kao takve sa svojim programskim cjelinama. O financiranju programa udruga proisteklih iz Domovinskog rata odlučivalo je stručno Povjerenstvo za ocjenu programa udruga, sukladno raspisanom pozivu, izvršivši pregled i odabir ponuđenih programa. Udruge proistekle iz Domovinskog rata dostavljale su Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti svoja financijska izvješća tijekom 2004. godine, sukladno potpisanim ugovorima u kojima je naznačeno da se financijska izvješća dostavljaju kvartalno. Sve udruge su svoja izvješća dostavila uredno i na vrijeme, a prilikom predaje izvješća izvršena je i kontrola namjenskog trošenja sredstava te nisu uočene nepravilnosti. Stoga se ne može nipošto govoriti o nenamjenski i nekontrolirano utrošenim sredstvima, te govoriti o financiranju «seminara, tribina, časopisa i susreta branitelja» kao izvankontekstnim programskim cjelinama. Glede financiranja, prema njegovim riječima «udruge oboljelih od PTSP-a» sa svega 20.000,00 kuna, ističemo kako je u 2004. godini Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti na nacionalnoj razini financiralo Zajednicu udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a s 215.000,00 kuna i Udrugu hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a 20.000,00 kuna, a na lokalnoj razini još četiri udruge koje se izravno bave problematikom hrvatskih branitelja oboljelih i liječenih od PTSP-a s ukupno 60.000,00 kuna.

U širem kontekstu također je potrebno ukazati i na provedene najvažnije aktivnosti Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u području ostvarivanja prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u 2004. godini:
• u 2004. godini izvršene su dvije izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - 4. veljače 2004. godine ukinuti su članak 94. i 95. Zakona kojima su hrvatskim braniteljima na izdržavanju zatvorskih kazni uskraćivana ili umanjivana ranije stečena materijalna prava (opskrbnina, pripomoć u kući, invalidnina, invalidska mirovina), a 8. travnja 2004. godine ukinuti su svi članci Zakona (135., 136., 137., 138. i 139.) koji su predviđali obvezu tzv. prevođenja tj. postupka revizije svih HRVI
• 4. lipnja 2004. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, 19. ožujka 2004. godine konstituiran je Upravni odbor Fonda, doneseni Statut, Pravilnik o kriterijima za odabir društava, raspisan natječaj i donesena Odluka o izbor društva za upravljanje Fondom (14. prosinca 2004.)
• Tijekom 2004. godine izrađen je novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojeg je Hrvatski sabor usvojio 30. studenog 2004. godine
• 22. siječnja 2004. godine Vlada RH donijela je Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o raspolaganju stanovima u vlasništvu RH namijenjenim za stambeno zbrinjavanje obitelji poginuloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata kojom je prodajna cijena stanova umanjena za 30% za stanove na područjima od posebne državne skrbi i stanove izgrađene u naseljima manjim od 10.000 stanovnika
• 16. siječnja 2004. godine izmijenjen je Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata čime je ukinuta sramotna obvezatna primjena upitnika MMPI-2 u postupku stjecanja statusa HRVI temeljem dijagnoze posttraumatskog stresnog poremećaja
• 11. lipnja 2004. Vlada RH donijela je Odluku o izmjenama uvjeta kredita po kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske kojom je odobren reprogram kredita i to: produženje roka otplate na 20 godina uključujući poček od 5 godina, bez obračunavanja kamate
• 11. studenoga 2004. godine Vlada RH donijela Odluku o iznimnoj nabavi stanova za potrebe stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata kojom je kupljeno ukupno 138 stanova iz programa POS-a (ukupna vrijednost 52.994.703,00 kuna)
• U 2004. godini riješeno je ukupno 1.198 zahtjeva HRVI za stambeno zbrinjavanje čime je broj neriješenih zahtjeva smanjen za 12,48% u odnosu na 2003. godinu
• 4. kolovoza 2004. godine Vlada RH donijela je Zaključak o prihvaćanju Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja koji je u odnosu na prijašnji proširen za nove tri mjere: poticaj razvoju zadrugarstva hrvatskih branitelja, subvencioniranje 2% kamate na poduzetničke kredite poduzetnika koji zapošljavaju hrvatske branitelje i dodjela financijske potpore poduzetnicima koji proširuju djelatnost i zapošljavaju hrvatske branitelje (mjerama za zapošljavanje u 2004. godini realizirano je 1.350 zahtjeva, a u 2004. godini broj nezaposlenih hrvatskih branitelja smanjen je za 7% u odnosu na 2003. godinu)
• 2004. godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti iniciralo je Projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom – po prvi puta s 9 hrvatskih gradova sklopljeni ugovori o sufinanciranju pristupačnosti objektima od značaja za invalidne osobe (domovi zdravlja, centri za socijalnu skrb, dječji vrtići, gradska poglavarstva, policijske postaje)
• U 2004. godini isplaćen je dio duga koji je nastao nepoštivanjem prevođenja mirovina umirovljenih hrvatskih branitelja prema prvotnom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – u cijelosti je isplaćen dug za 1997. godinu i za razdoblje 01.07. – 31.12. 2004. godine (ukupan iznos cca 112.000.000,00 kuna)
• U 2004. godini utemeljeno je Stručno povjerenstvo za izradu novog Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata čime je potaknut preustroj cjelokupnog sustava psihosocijalne i zdravstvene skrbi za ovu populaciju


Jadranka Kosor, dip. iur.
Potpredsjednica Vlade
i ministrica obitelji, branitelja
i međugeneracijske solidarnosti


Marina Matulović – Dropulić, dip. ing. arh.
Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva




Pisane vijesti | Priopćenja