- Objavljeno: 14.03.2024.
Prioriteti novog paketa mjera, vrijednog 503 milijuna eura, su zadržati nisku cijenu energenata i štititi od inflacije
Predstavljajući novi, šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, vrijedan 503 milijuna eura, premijer Plenković istaknuo je njegova dva prioriteta - zadržati nisku cijenu energenata i štititi od inflacije. Cijene struje, plina i toplinske energije ostaju iste, a novi paket vrijedi od 1. travnja do 30. rujna. Ostaju ograničene i cijene 30 osnovnih proizvoda. Vlada je u ovim vremenima isprepletenih kriza posebno vodila računa o umirovljenicima, a novi paket mjera potpore za 830 tisuća umirovljenika koji primaju mirovinu do 880 eura vrijedan je 78,6 milijuna kuna.
Kako je najavljivao proteklih dana, na početku današnje sjednice Vlade predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je prvih devet točaka u okviru šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.Dva su prioriteta ovog novog, šestog paketa mjera, vrijednog je 503 milijuna eura - zadržati nisku cijenu energenata i štititi od inflacije, poručio je uvodno premijer Plenković.
Za prvi prioritet, dodao je, odnosno za zadržavanje niske cijene energenata, namijenjeno je 389 milijuna eura.
Pritom je posebno važno zadržati nisku cijenu struje, za što je predviđeno 231 milijun eura.
Cijena struje ostaje ista
Za kućanstva, pojasnio je, to konkretno znači da će od 1. travnja do 30. rujna cijena struje ostati ista - odnosno 59 eura po MWh za dio do 3.000 kWh, te 88 eura po MWh za dio iznad 3.000 kWh.
Ta se mjera odnosi na 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.
"Vrlo jednostavna poruka - cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje", istaknuo je.
Što se tiče javnog i neprofitnog sektora, odnosno vrtića, škola, fakulteta, knjižnica, bolnica, gradova, općina, županija itd, cijena također ostaje ista, iznosi 62 eura po MWh, a obuhvaća skoro 22.000 korisnika. Financijska težina ove mjere je 83 milijuna eura.
"Zahvaljujući mjerama Vlade, oni mogu bez većih poteškoća servisirati svoje obaveze", istaknuo je premijer.
I za malo i srednje poduzetništvo, koje predstavlja najveću aktivnost hrvatskoga gospodarstva, cijena struje ostaje ista, odnosno 62 eura po MWh, a mjera obuhvaća 93.186 korisnika. Mjera je vrijedna 62 milijuna eura.
Cijene plina i toplinske energije ostaju iste
Predstavljajući mjeru koja se odnosi na cijene plina, premijer je istaknuo kako će i ona ostati ista. Mjera je vrijedna 50 milijuna eura.
Vlada će, dodao je, dati nadoknadu Hrvatskoj elektroprivredi za osiguranje zaliha plina.
"Osiguravaju se dostatne količine plina kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina", naglasio je.
Mjera koja se odnosi na cijenu toplinske energije vrijedna je 108 milijuna eura, a također osigurava nepromijenjenu cijenu jedinične toplinske energije za sve toplinske sustave.
Obuhvaća 159 tisuća kupaca u gradovima koji imaju takve sustave - Zagreb, Osijek, Sisak, Zaprešić i Veliku Goricu.
Za zaštitu od inflacije 114 milijuna eura, ostaje ograničena cijena 30 osnovnih proizvoda
Za drugi prioritet šestog paketa mjera, odnosno za zaštitu od inflacije, namijenjeno je ukupno 114 milijuna eura.
Premijer je naglasio da ostaje ograničena cijena 30 osnovnih proizvoda.
Što se tiče naknade za troškove energije, ta mjera iznosi 23 milijuna eura.
Riječ je o 80.000 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, a to su korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, kojima nisu osigurane usluge smještaja ili organizirano stanovanje, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz domovinskog rata.
Naknade za pružatelje socijalnih naknada od 70 do 540 eura mjesečno
Mjesečna naknada iznosi 70 eura, a odnosi se i na struju i na plin, kazao je premijer Plenković podsjetivši da je proširen i opseg i iznos mjere.
Korisnici zajamčene minimalne naknade imat će i dalje pravo na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.
Mjera za pružatelje socijalnih usluga, odnosno naknada za ublažavanje troškova energije, vrijedna je 2 milijuna eura, a odnosi se na više od 500 pružatelja usluga i 2.500 udomiteljskih obitelji.
Radi se o rasponu od 70 do 540 eura mjesečno, ovisno o broju korisnika - 80 eura pružateljima usluge pomoć u kući, 70 eura pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji te od 140 do 540 eura pružateljima usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka.
Osmi paket potpore umirovljenicima vrijedan 78, 6 milijuna eura, ukupna vrijednost svih paketa dosad 536,8 milijuna eura
U ovim vremenima isprepletenih kriza, naglasio je premijer predstavljajući sljedeću mjeru, Vlada je posebno vodila računa o umirovljenicima.
Osmi paket mjera potpore za 830 tisuća umirovljenika s mirovinom do 880 eura vrijedan je 78,6 milijuna eura, dodao je.
Mjera se odnosi na korisnike obveznog mirovinskog osiguranja, umirovljenike koji uz mirovinu iz hrvatskog mirovinskog osiguranja primaju i mirovinu iz inozemstva, ili samo inozemnu mirovinu te na zaposlene umirovljenike kojima zbroj ukupnih prihoda ostvarenog po osnovi zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti i mirovine ne prelazi iznos od 880 eura.
Jednokratna naknada za umirovljenike s mirovinom do 320 eura iznosit će 160 eura, za one s mirovinom do 460 eura 120 eura, za one s mirovinom do 600 eura 80 eura, zatim za umirovljenike s mirovinom do 730 eura 60 eura te za one s mirovinom do 880 eura 50 eura.
Podsjetio je na pakete mjera za umirovljenike do sada - covid dodatak za 720 tisuća umirovljenika vrijedan ukupno 62,3 milijuna eura; energetski dodatak za 690 tisuća umirovljenika vrijedan ukupno 60 milijuna eura; protuinflacijski dodatak za 690 tisuća umirovljenika vrijedan ukupno 62,5 milijuna eura, Božićni paket za 700 tisuća umirovljenika vrijedan 63,2 milijuna eura, proljetni paket u 2023. za 666 tisuća umirovljenika vrijedan 62,5 milijuna eura, rujanski paket iz 2023. za 715 tisuća umirovljenika vrijedan 72,4 milijuna eura, paket u prosincu 2023. za 800 umirovljenika vrijedan 75,3 milijuna eura te ovaj zadnji vrijedan 78,6 milijuna eura.
Ukupna vrijednost svih osam paketa potpore umirovljenicima je 536,8 milijuna eura.
Potpora za održivost domaćeg javnost prijevoza od 11 milijuna eura
Predstavljajući mjeru koja se odnosi na održivost domaćeg javnog prijevoza, premijer je istaknuo da je njena vrijednost 11 milijuna eura.
Potpora za prijevoznike iznosi 0,16 eura odnosno 16 centi po litri dizel goriva.
Ovom se mjerom smanjuju troškovi obavljanja prijevoza za prosječno 3,7 posto, umanjuju se gubitci od povećanja cijene goriva, pruža se mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do uspostave javne usluge od strane županija.
Također, osigurava se sigurnost i pouzdanost javnog prijevoza i sprječavanje daljnjeg rasta cijena prijevoznih karata, što je korist za sve korisnike prijevoza.
Mjera za nezaposlene hrvatske branitelje vrijedna 1,33 milijuna eura, za prehranu za studente 8 milijuna eura
Za nezaposlene hrvatske branitelje radi ublažavanja troškova života namijenjena je jednokratna novčana naknada od 100 eura, a korisnika ove mjere je više od 13 tisuća.
Naknada je namijenjena hrvatskim braniteljima korisnicima novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, korisnicima zajamčene minimalne naknade te one koji se vode u evidenciji nezaposlenih.
Do 30. rujna nastavlja se i potpora studentima, a mjera je ukupno vrijedna 8 milijuna eura.
Za 111 tisuća studenata ostaje nepromijenjena cijena obroka u iznosu od 0,86 eura, a time je spriječeno poskupljenje hrane za studente za 20 posto u 25 gradova gdje je osigurana prehrana za studente.
"Vlada ovim paketom mjera od 503 milijuna eura štiti građane i gospodarstvo od inflacije", poručio je premijer Plenković.
Niz mjera Vlade za očuvanje standarda građana
Napomenuo je da je uz ovaj paket mjera u proteklom razdoblju Vlada donijela niz drugih mjera za očuvanje standarda građana.
Prije svega je podsjetio na povećanje plaća poreznom reformom, zatim i na zakon i uredbe koji su omogućili prosječno povećanje plaća od 32 posto za 245 tisuća državnih i javnih službenika, ukupno vrijedno 1,63 milijarde eura.
Ukinuto je i smanjenje mirovina od 10 posto za 96 tisuća osoba, povećana je nacionalna naknada za starije osobe na 150 eura.
Usvojen je i novi Zakon o doplatku za djecu kojim je udvostručen iznos i obuhvat korisnika, za što je izdvojeno 260 milijuna eura.
Povećana su primanja za osobe s invaliditetom od 50 do 70 posto, za što je izdvojeno 506 milijuna eura.
Nastavljena je i politika administrativnog rasterećenja parafiskalnih nameta u iznosu od 130 milijuna eura.
U provedbi je i povrat poreza za mlade osobe do 25 godina u potpunosti, a do 30 godina u iznosu od 50 posto, što je više od 100 milijuna eura povrata poreza.
Vlada je pomogla i svinjogojcima u vremenu afričke svinjske kuge paketima mjera ukupno vrijednim 40 milijuna eura.
Premijer je podsjetio da je minimalna neto plaća porasla za 20 posto od početka godine te sada iznosi 672 eura, odnosno 840 eura bruto.
Uređen je i rad agencija za potraživanje kako bi se građane zaštitilo od praksi koje su bile neprihvatljive.
Kroz novi model održivosti dječjih vrtića subvencionira se smještaj djece u dječjim vrtićima, za što se izdvaja godišnje 70 milijuna eura.
Dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a kompanija ostaje u stopostotnom državnom vlasništvu
Premijer Plenković osvrnuo se i na ulogu Hrvatske elektroprivrede u cijelom ovom procesu, naglasivši da će kompanija, koja je u stopostotnom državnom vlasništvu, tako i ostati.
Ta je kompanija, istaknuo je, podnijela zaista veliki teret u provedbi mjera zaštite i ograničavanja cijena energenata.
Kroz provedbu Vladinih mjera, HEP je značajno pridonio stabiliziranju energetskog tržišta, održavanju neometane opskrbe i isporuke dostatnih cijena energenata.
Podsjetio je da je u ožujku prošle godine Vlada donijela odluku o davanju dioničarskog zajma od 400 milijuna eura HEP-u i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije.
Riječ je, pojasnio je, o prvom koraku pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji kojom se omogućilo njeno normalno funkcioniranje i investicije potrebne u procesu energetske tranzicije.
Uz zajam od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna, no izmjenama pravnog okvira prošle jeseni, predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije, ima pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog ograničenja cijene električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.
U odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada je stoga odlučila na neselektivan način izvršiti obeštećenje HEP-a i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022.
Nakon provedene analize i točno utvrđenih troškova HEP-a, danas na sjednici donosimo odluke kojima će se takvo obeštećenje u potpunosti izvršiti, i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti u poslovanju HEP-a za buduća razdoblja do iznosa od oko 200 milijuna eura, a sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju, kazao je premijer Plenković.
"Dokapitalizacija neće biti potrebna, poslovanje HEP-a kao strateške energetske kompanije je stabilno", poručio je i ponovno naglasio da će HEP ostati u stopostotnom državnom vlasništvu.
Ministar Medved: Dosad investirano 160 milijuna eura za obnovu cesta
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved informirao je o aktualnom stanju vezanom uz obnovu nakon potresa i pritom istaknuo ulaganja u obranu od poplava i cestovnu infrastrukturu u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.
Kazao je da je u studenom prošle godine dovršen sustav montažnih barijera za zaštitu Grada Hrvatske Kostajnice od velikih voda rijeke Une.
„Ovo je prvi put da se ovakav tip protupoplavnog montažno-demontažnog sustava koristi na području Republike Hrvatske, a u protekla 24 sata pokazao je da je doista efikasan i primjenjiv i za druge lokacije u Hrvatskoj“, istaknuo je i dodao da je ukupno ulaganje u sustav iznosilo 4,2 milijuna eura koje je osigurala Vlada u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ministar Medved kazao je i da je u tijeku priprema i provedba niza projekata cestovne infrastrukture i naveo da je od 2021. obnovljeno i izgrađeno čak 252 kilometra cesta, a dosad investirano 160 milijuna za obnovu i izgradnju cesta.
Bačić: Obnovljeno 11.604 objekta na području zagrebačkog i petrinjskog potresa
Prihvaćeno je Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu te donesena Odluka o organiziranom privremenom smještaju stradalnika potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da je na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnovljeno 11.604 objekta, a otvorenih gradilišta je 1627.
„Prošla godina je obilježena potpunim iseljavanjem građana iz kontejnerskih naselja“, kazao je i podsjetio na Vladine odluke o izgradnji višestambenih zgrada, njih 36 na području Sisačko-moslavačke županije te 20 takvih na području Banovine.
Da se radi o povijesnoj obnovi, kazao je da potvrđuju podaci da je obnovljeno, primjerice, 163 škole i vrtića, 26 fakulteta, 17 bolnica, 45 drugih zdravstvenih ustanova, 293 zgrade kulture i kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova, itd.
Na sjednici je donesena i odluka o jednokratnoj robnoj pomoći u prehrambenim i higijenskim proizvodima Hrvatskom Caritasu ukupno vrijednu 781.041,71 eura.
Podrška Infobipu za sudjelovanje u europskom projektu
Vlada je donijela zaključak kojim podržava sudjelovanje Republike Hrvatske i tvrtke Infobip u projektu od zajedničkog europskog interesa za područje infrastrukture i usluga u računalnom oblaku sljedeće generacije.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je kazao kako danas europske kompanije drže samo manji dio globalnog tržišta usluga u oblaku. Kao odgovor, 12 europskih zemalja i stotinjak kompanija udružile su se u projekt od zajedničkog europskog interesa u području infrastrukture i usluga u računalnom oblaku sljedeće generacije.
Kazao je da je kroz navedeni projekt cilj sinergijom uključenih dionika kroz istraživanje i razvoj učiniti EU globalno konkurentnijom u području usluga u oblaku.
„Hrvatska je zajedno sa Infobipom kao našom vodećom kompanijom u ovom području dio tog velikog europskog konzorcija“, rekao je Erlić.
Istaknuo je da takvi istraživački projekti potiču znanstvena istraživanja i suradnju, stvaraju nova visokotehnološka radna mjesta te pozicioniraju Hrvatsku kao zemlju otvorenu za industriju nove generacije.
Ovaj projekt zajednički koordiniraju Njemačka i Francuska u kojemu, uz Hrvatsku, Njemačku i Francusku, sudjeluju i Belgija, Mađarska, Italija, Latvija, Luksemburg, Poljska, Slovenija, Španjolska i Nizozemska.
Kupnja dva air traktora od Kanade u okviru rescEU mehanizma
Vlada je donijela odluku o nabavi dva air traktora za gašenje požara ukupno vrijedna 105 milijuna eura, a novac za njihovu kupnju osigurava Europska komisija (EK) u okviru rescEU mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
„Hrvatska je jedna od šest država članica, uz Grčku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Portugal, koja uz potporu Komisije nabavlja novi prototip protupožarnih zrakoplova kojima se uspostavljaju trajni kapaciteti za gašenje požara na razini Europske unije“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Kazao je da je potreba za uspostavom europskih kapaciteta za gašenje požara uvjetovana klimatskim promjenama, a upravo su razorni požari od sjevera do juga Europe bili poticaj za donošenje odluke o pokretanju zajedničke nabave radi uspostave potrebnih kapaciteta na europskoj razini.
Dodao je da je Hrvatska od 2018. u razgovorima koje je vodila s Europskom komisijom ukazivala na važnost jačanja nacionalnih i europskih kapaciteta za gašenje požara.
"Činjenica da je Hrvatska uključena u zajednički postupak nabave priznanje je za iskustvo i potporu koju ima i kada je riječ o gašenju šumskih požara na nacionalnoj razini, kao i za ispomoć koju smo pružili brojnim trećim državama u našem bližem i daljnjem susjedstvu", istaknuo je.
Podsjetio je i da je Vlada prije osam godina uputila dva kanadera za gašenje požara u Izrael, a osim Izraela naši su kanaderi pomogli i u gašenju požara u Sloveniji, BiH, Grčkoj, Turskoj, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
"Kanaderi su se pokazali kao najbolje i najučinkovitije sredstvo za gašenje požara većih razmjera, a njihova je proizvodnja nažalost bila obustavljena. Da bi se ponovno pokrenula proizvodnja potrebno je zaključiti ugovore sa svih šest država članica koje su uključene u zajednički postupak nabave", objasnio je Božinović.
Radi se o nabavi 24 nova kanadera, od čega će 12,po dva za svaku članicu uključenu u zajednički postupak nabave, biti dio trajnih rescEU kapaciteta, a dodatnih 12 novih kanadera nabavlja se nacionalnim sredstvima.
Napomenuo je i da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi proizvođača te da sada ponovno kreće njihova proizvodnja uz potporu agencije Canadian Commercial Corporation i kanadske vlade i to novog modela/prototipa kanadera DHC-515.
Ministar Božinović podsjetio je da su, imajući sve navedeno u vidu, pregovori o ugovoru trajali više od četiri godine, a zaključit će se 25. ožujka.
Kazao je da će Hrvatska prva, u nazočnosti povjerenika Komisije Janeza Lenarčića, s kanadskom korporacijom potpisati ugovor o nabavi dva nova kanadera koja se u sto postotnom iznosu financiraju europskim sredstvima.
Oni vrijede 105 milijuna eura, a Božinović je istaknuo i da je sastavljena i lista rezervnih dijelova, vrijednih više od 7 milijuna eura, koji će se isto tako u sto postotnom iznosu financirati europskim sredstvima.
U ovoj godini predviđen prijam 1280 osoba u Hrvatsku vojsku
Usvojen je Plan prijma osoblja u Hrvatsku vojsku u ovoj godini, kojim je predviđen prijam 1280 osoba, s tržišta rada njih ukupno 1160 od čega 900 vojnika/mornara na temelju javnog natječaja, te još 120 kadeta polaznika sveučilišnih studijskih programa.
Vlada je poduprla i uspostavu Središta za obuku pilota borbenih zrakoplova (Fighter Pilot Training Center, FPTC) u Republici Hrvatskoj u kojem će se provoditi obuku pilota višenamjenskih borbenih aviona/borbenih zrakoplova savezničkih i partnerskih država.
„Predviđeno je da ono s radom počne 2026. godine“, rekao je državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop, a njime bi se dodatno osnažilo hrvatsko-francusko strateško partnerstvo i uoči dolaska borbenih aviona Rafale osigurala sposobnost daljnje obuke pilota te povećala vidljivost u NATO-u i EU s mogućnošću doprinosa u zajedničkim projektima visoke vidljivosti.
CERP-u naloženo da otkupi dva udjela Uljanik Brodogradilišta d.d.
Vlada je donijela odluku kojom se nalaže Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) da iz vlastitih sredstava otkupi dva poslovna udjela stečajnog dužnika Uljanik Brodogradilište d.d. u stečaju koji čine 54,77 posto svih poslovnih udjela u društvu Uljanik Brodogradnja 1856 po cijeni od 6,9 milijuna eura, sukladno odluci Skupštine vjerovnika, ispod koje se poslovni udjeli ne mogu prodati.
Nadalje, zadužuje se Ministarstvo financija da na Skupštini vjerovnika stečajnog dužnika Uljanik Brodogradilište d.d. u stečaju, koja će se održati 18. ožujka 2024., predloži i izglasa odluku o prodaji ta dva poslovna udjela u društvu Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o., koji su u vlasništvu stečajnog dužnika Uljanik Brodogradilište d.d. u stečaju, neposrednom pogodbom CERP-u.
CERPU se također nalaže da iz vlastitih sredstava izvrši uplatu iznosa do 10 milijuna eura u korist Uljanik Brodogradnje 1856 za osiguranje nužne financijske stabilizacije i likvidnost društva te za završetak započetih gradnji brodova 535 i plutajućeg doka 537.
„Ovom odlukom stvaraju se preduvjeti za završetak započetih gradnji te stabilizacija poslovanja društva u smislu otklanjanja razloga za otvaranje stečaja kao i zaštite vjerovnika, vrijednosti vlasništva te interesa Republike Hrvatske“, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.
Dodao je da Vlada ovu odluku donosi iz pozicije vjerovnika s ciljem umanjenja štete po državni proračun kao i s pozicije zaštite vrijednosti vlasništva poslovnih udjela te očekuje ostvarenje dodatne vrijednosti tijekom prodaje poslovnih udjela u budućnosti.
Za nastavak znanstvenoistraživačkog rada Mediteranskog instituta 700.000 eura iz proračuna
Donesena je i odluka kojom su određene mjere za održavanje i nastavak znanstvenoistraživačkog rada Mediteranskog instituta (MedILS) koji će se pripojiti splitskom sveučilištu, te će za to Vlada osigurati i 700.000 eura iz proračuna.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da je MedILS ostvario suradnju s vodećim znanstveno-istraživačkim institucijama s područja prirodnih znanosti te do sada održao više od 300 događanja.
"Sveučilište u Splitu i MedILS potpisali su 2020. godine sporazum o suradnji, a kao nastavak te suradnje sada su izrazili namjeru za provedbu postupka pripojenja MedILS-a Sveučilištu u Splitu radi povećanja znanstvene produktivnosti, interdisciplinarnosti i međunarodne prepoznatljivosti", objasnio je ministar.
Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije međunarodne biciklističke utrke CRO Race 2024. i CRO Race 2025. godine u Republici Hrvatskoj, troškova organizacije Svjetskog prvenstva u hrvanju 2025. godine i organizacije projekta „Memorijalna utakmica u sjećanje na Dražena Petrovića“
I na kraju, prihvaćen je prijedlog da Republika Hrvatska bude zemlja partner na 25. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, koji će se održati u razdoblju od 16. do 20. travnja 2024.
Dokumenti
- 6_paket_mjera_C.pdf (3981kb)