- Objavljeno: 24.04.2023.
Prognoza rasta BDP-a 2 %. Svi Vladini resori otvoreni su za rješavanje problema, ne vidim razloge štrajkovima
Plenković je danas u razgovoru s novinarima najavio revidiranje Vladine procjene rasta BDP-a na nešto više od 2 posto ponovivši da Vlada vodeći odgovornu ekonomsku i fiskalnu politiku drži investicijski kreditni rejting zemlje snažeći njezin ekonomski i financijski položaj. Istodobno izdašnim paketima stoji uz hrvatske građane i gospodarstvo. "Fiksirane su cijene struje i plina te povoljnije cijene naftnih derivata. 6,8 milijardi eura redistribuiranih građanima i gospodarstvu polučile su efekt", kazao je Plenković. "Kad gledam cjelinu i otvorenost Vlade da rješava probleme razloge za štrajkove ne vidim".
Revidirajući s novinarima prošlotjedne Vladine aktivnosti i najavivši ovotjedne Plenković je uvodno izrazio zadovoljstvo dovršetkom Stonske obilaznice, velikog projekta spajanja juga Hrvatske Pelješkim mostom."Četvrta faza vrijedna 70 milijuna eura. Na ovaj način riješili smo strateško državno pitanje spajanja najjužnijeg dijela zemlje s mrežom hrvatskih cesta i autocesta. Siguran sam da će to imati ogromne koristi za gospodarstvo, turizam i regionalni razvoj tog dijela Dubrovačko-neretvanske županije", rekao je.
Podsjetio je i na otvoren regionalni gospodarski centar u Osijeku, projekt vrijedan 10 milijuna eura.
"Novi prostor za sajam i brojne aktivnosti dat će novu dimenziju gradu Osijeku, Županiji i istoku Slavonije. To je sve nastavak našeg fokusa na razvoj Slavonije", kazao je Plenković.
Govoreći o posjetu glavnog tajnika OECD-a, ocijenio je kako je to još jedina velika i relevantna međunarodna organizacija kojoj trebamo pristupiti, rekavši da pripreme idu jako dobro.
Naglasio je da je Vlada privržena ispunjavanju kriterija podvukavši da nam gospodarski pokazatelji idu u prilog.
"Kao što sam najavio izići ćemo s revidiranim prognozama gospodarskog rasta za 2023. godinu. Vlada očekuje da će taj rast biti nešto viši od 2 posto. Ako to povežemo s podacima koji su već objavljeni, a to je da smo smanjili udio javnog duga u BDP-u s 78 posto koji je bio u 2021. na svega 68,4 već u 2022. godini, da nam je trend daljnjeg smanjenja prema 60 posto, a da smo u prvoj COVID godini 2020. bili na 87 posto, onda to govori da vodimo odgovornu ekonomsku i fiskalnu politiku, kvalitetno upravljamo javnim financijama, držimo investicijski kreditni rejting kod sve tri agencije na najvišoj razini i, itekako, snažimo ekonomski i financijski položaj zemlje.
Pritom dajemo adekvatnu pomoć najranjivijom skupinama u hrvatskom društvu, našim građanima te stojimo uz hrvatsko gospodarstvo, uz fiksirane cijene struje i plina te povoljnije cijene naftnih derivata, kazao je Plenković.
Vlada podržala inicijativu Matice hrvatske o zakonu o hrvatskom jeziku. Slijedi donošenje sistemskog zakona za sektor turizma
Izvijestio je i da je Vlada podržala inicijativu Matice hrvatske da se ide u donošenje zakona o hrvatskom jeziku ocijenivši je kvalitetnom i vrijednom.
Podsjetio je i na jučer obilježenu 78. obljetnicu proboja zatočenika ustaškog logora u Jasenovcu komemoracijom svim žrtvama, izrazivši zadovoljstvo porukama, a napose njezinim zajedničkim, jedinstvenim obilježavanjem.
Izvijestio je i da smo glede dinamike korištenja novca iz europskog Fonda solidarnosti od 1,3 milijarde eura s današnjim danom iskoristili 766 milijuna eura.
"U preostalih dva mjeseca i tjedna dana preostaje iskoristi preostalih 237 milijuna eura. To će se sigurno ostvariti i za grad Zagreb i za petrinjski potres", ocijenio je.
Glede predstojećih aktivnosti najavio je donošenje sistemskog zakona za sektor turizma, kao reformske mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji će ministrica Brnjac sutra predstaviti koalicijskim partnerima.
Milanović kontinuirano neragumentirano pritišće DORH i Uskok
Upitan da komentira izjave predsjednika Republike Milanovića, koji je ostavku bivše ravnateljice Uskoka Vanje Marušić nazvao "progonom", Plenković je ocijenio da Milanović kontinuirano iznosi vrlo neargumentirane pritiske na rad Državnog odvjetništva i Uskoka koje idu do instrukcija i hajke protiv pojedinih članova Vlade.
"Njegove izjave su kontinuirano iznošenje vrlo neargumentiranih pritisaka na rad DORH-a, na rad Uskoka, praktički davanje instrukcija i hajke protiv pojedinih članova Vlade, to nastavlja i u ovom slučaju", rekao je.
Ustvrdio je da su DORH i Uskok potpuno neovisni te da se njegova Vlada, za razliku od Milanovićeve, ne miješa u poslove koje oni rade, što se vidi u opusu borbe protiv korupcije u proteklim godinama.
"Mi nismo ti koje se unaprijed obavještava o detaljima pojedinih izvida ili istraga. Sve te njegove teze puno više govore o njemu nego što bi trebale štetiti nama i neovisnosti pravosudnih tijela", rekao je premijer.
Komentirao je i izjavu Milanovića koji je danas rekao da se u Klubu u Slovenskoj "vucaralo pola Plenkovićeve vlade".
"Ne gledam njegove izjave, ali kratko su me obavijestili što je sve izgovorio. Vidim da se bavio i temom opijata. U svakom slučaju, ako ih i ne konzumira, onda nerijetko njegove izjave izgledaju kao da je pod utjecajem opijata, što je najbolje objašnjenje za način njegov komunikacije i sadržaja o kojem govori", kazao je Plenković.
Primijetio je da se Milanović "jako gorljivo i angažirano zanima za svoga znanca, a mog navodnoga 'prijatelja' Dragana Kovačevića. Očito je da ga ta tema jako zanima i intrigira", kazao je i dodao "što se tiče Slovenske nisam ja, nego je on išao tamo u tu bužu u Slovenskoj u vrijeme lockdowna kršeći režim koji je tada postojao".
Želimo stabilnu i funkcionalnu BiH
Na pitanje zabrinjavaju li ga izjave od odcjepljenju Republike Srpske odgovorio je da Hrvatska susjednoj i prijateljskoj Bosni i Hercegovini želi stabilnost i funkcionalnost.
"Njezin teritorijalni integritet poštujemo i isto očekujemo od svih političkih aktera u BiH, svih konstitutivnih naroda i svih građana. Želimo uspostavu funkcionalne vlasti i ekonomski i socijalni napredak za građane BiH. Smatramo da te povremene izjave koje dovode do dešifriranja tendencija o separatizmu, o odcjepljenju, o proglašenju neovisnosti Republike Srpske najviše štete donose upravo pripadnicima srpskoga naroda unutra Bosne i Hercegovine. Ne samo da nisu realne, nego su loše za funkcioniranje zemlje i uspostavu povjerenja", rekao je Plenković.
Sugerirao je da se fokusiraju na dobro funkcioniranje zemlje i podizanje stupnja povjerenja među konstitutivnim narodima za njihovu punu jedankopravnost.
"To prije svega želimo za hrvatski narod u BiH, kojem prije svega pomažemo, ali pomažemo i svima drugima; most u Gradiški, most kod Svilaja, priprema zajedničke sjednice dviju vlada. Želimo funkcionalnost i dobrosusjedsko rješavanje otvorenih pitanja", zaključio je.
S naše je strane uvijek prisutna i vidljiva otvorenost. Ne vidim niti jedan razlog za štrajk ili uopće govor o štrajku sudaca
Upitan o današnjoj Općoj sjednici Vrhovnog suda na kojoj je dana podrška zahtjevima prvostupanjskih sudaca za "bijelim štrajkom" Plenković je odgovorio da ne vidi niti jedan razlog za štrajk ili govor o štrajku sudaca.
Najavio je da će ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i suradnici u srijedu imati sastanak radne skupine na kojem će se razgovarati o unaprjeđenju prava sudaca.
"S naše je strane uvijek prisutna i vidljiva otvorenost", rekao je Plenković.
Podsjetio je i da su prije par godina kada je ministar bio Dražen Bošnjaković povećali plaće sucima i riješili neke nepravde koje su prije toga bile prema njima napravljene.
"Ne vidim niti jedan razlog za štrajk ili uopće govor o štrajku sudaca, nema nikakvog racionalnog argumenta da bi se to događalo, kao što ga nisam vidio ni kada je riječ o liječnicima", rekao je Plenković novinarima istaknuvši kako postoji otvorenost svih resora i Vlade da rješava probleme.
Podsjetio je pritom na rast plaća u Hrvatskoj u proteklih sedam godina, rast osnovice za 33 %, podizanje mirovina, brojna unaprijeđena prava kroz kolektivno pregovaranje, granske ugovore, dodatke, koeficijente.
Podsjetivši i na rast prosječne, medijalne i minimalne plaće, najavio je nastavak jačanja materijalnog položaja i dizanje standarda građana u svakom pogledu.
"Cijeli smisao naše politike socijalne kohezije u vrijeme krize, a to sad već traje tri i pol godine je bio pomoći našim građanima i gospodarstvu. O tome najbolje govori da imamo istu cijenu struje, plina, smanjenu cijenu naftnih derivata, smanjene stope PDV-a i ciljane konkretne pomoći onima koji imaju socijalne transfere, koji su nezaposleni, branitelji, primatelji dječjeg doplataka, koji su u privremenom smještaju zbog potresa, umirovljenici, ribari, poljoprivrednici…S tih 6,8 milijardi eura koje ukupno redistribuiramo građanima i gospodarstvu polučilo je svoj efekt. Zato mi se čini da ta vrsta aktivnosti koja bi podrazumijevala štrajkove, kad gledam cjelinu, za nju ne vidim razloga. Vidim otvorenost resora i Vlade da rješava probleme", zaključio je.