Projekt Ekomuzej „Batana“ upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta

Projekt Ekomuzej „Batana“ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji,  od 28. 11. do 2. 12. 2016. godine. 

Projekt Ekomuzej „Batana“ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji,  od 28. 11. do 2. 12. 2016. godine. 

Sjednici su nazočili i predstavnici Republike Hrvatske: uz pomoćnika ministrice kulture Davora Trupkovića bila je voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, zatim viša stručna savjetnica konzervatorica u Službi za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu dr. sc. Mirela Hrovatin i stručno-programska voditeljica Ekomuzeja „Batana“ Tamara Nikolić Đerić, koja je sudjelovala u pripremi nominacije.

Uključujući rovinjsku batanu, za upis u Registar najboljih praksi iz cijeloga svijeta u 2016. prijavljeno je 7 prijedloga. Dosad je samo 12 praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine iz cijeloga svijeta upisano u UNESCO-ov Registar najboljih praksi.

Tri su UNESCO-ova popisa nematerijalne baštine pa uz Registar najboljih praksi, u koji je upisana rovinjska batana, postoji i Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva na kojem je od ukupno 336 nematerijalnih dobara iz cijeloga svijeta upisano 13 nematerijalnih dobara iz Republike Hrvatske (2009.: Festa sv. Vlaha iz Dubrovnika, Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka iz Hrvatskoga zagorja, Ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, Procesija Za Križen s Hvara, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskoga primorja, Čipkarstvo u Hrvatskoj; 2010.: Medičarstvo iz sjeverne Hrvatske, Sinjska alka; 2011.: Bećarac s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo dalmatinskoga zaleđa; 2012.: Klapsko pjevanje; 2013.: Mediteranska prehrana kao multinacionalno dobro). Na trećem Popisu nematerijalne baštine kojoj je potrebno hitno očuvanje od ukupno 43 nematerijalna svjetska dobra Hrvatska ima upisano jedno nematerijalno dobro ‒ Glazbeni izričaj ojkanje.
 
Na zahtjev Grada Rovinja i Ekomuzeja „Batana“ 2013. godine Hrvatska je putem Ministarstva kulture nominirala istoimeni projekt Ekomuzeja za upis u UNESCO-ov Registar najboljih praksi nematerijalne kulturne baštine svijeta.
 
Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima: dr. sc. Lidijom Nikočević, ravnateljicom Muzeja Istre, Tamarom Nikolić Đerić, stručno-programskom voditeljicom Ekomuzeja „Batana“, i Draganom Lucijom Ratković Aydemir te s lokalnom zajednicom koju predstavlja Istarska županija, Grad Rovinj, Udruga Marco Garbin, Zajednica Talijana Rovinj, Društvo osoba s invaliditetom Rovinj, Centar za povijesna istraživanja Rovinj, Zavičajni muzej Grada Rovinja, Turistička zajednica Rovinj, OŠ Vladimira Nazora.

Podršku nominaciji dale su međunarodne institucije i stručnjaci s kojima je do pisanja nominacije ostvarena suradnja (Sveučilište u Newcastleu iz Velike Britanije, Europsko udruženje tradicijskih brodova „Europska maritimna baština“, muzeji iz Pesara, Venecije i drugi).
 
Projekt Ekomuzej „Batana“ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta. Batana je u Registar kulturnih dobara RH upisana 2008. godine.
 
Iznimni angažman nositelja tradicijske baštine Rovinja podupiru Grad Rovinj i Ministarstvo kulture. Provode se različite aktivnosti na zaštiti i očuvanju umijeća izrade ovoga tradicijskog drvenog plovila, tradicijskih pjesama bitinada, lokalnoga govora, izrade različitih tradicijskih uporabnih predmeta i drugih tradicijskih vrijednosti. Takav sveobuhvatni pristup projektu koji uključuje njegove nositelje, stručnjake i stručne institucije te državne i lokalne vlasti rezultirao je dugogodišnjim i kontinuiranim očuvanjem kulturne baštine Rovinja i kvalitetnom promidžbom rovinjske baštine u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
Hrvatska je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do 2016. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od 150 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise 15. Takav dobar rezultat ostvaren je suradnjom Ministarstva kulture i stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice. Jedan je od ciljeva popisivanja nematerijalne baštine poticanje provedbe programa zaštite i očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja, istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti.

Pisane vijesti