Prometno povezujemo i nastavljamo razvijati Dubrovačko-neretvansku županiju

Politika ravnomjernog regionalnog razvoja bila je jedna od glavnih odrednica u proteklih 9 godina koja se itekako utjelovila u razvoju diljem Hrvatske, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezina zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića.

“Mi smo željeli da svi krajevi Hrvatske dobiju jednake razvojne šanse, da budu dobro povezani, da usluge našim građanima budu dostupne i da Dubrovačko-neretvanska županija, koja je jedina bila i fizički odsječena od ostalog dijela Hrvatske, postane povezana, rekao je Plenković i istaknuo ulogu župana Nikole Dobroslavića u zagovaranju projekta Pelješkog mosta te povezivanja juga Hrvatske s mrežom cestovne infrastrukture.

Premijer je pozvao prisutne da velikim pljeskom zahvale Nikoli Dobroslaviću za sve što je učinio za ovu županiju u svoja 4 mandata.

“Po pljesku se vidi koliko je bio privržen i omiljen, a ja kao netko tko je s njim intenzivno surađivao znam koliko se snažno i angažirano zalagao za županiju i njene interese“, istaknuo je Plenković te se potom osvrnuo na politiku ravnomjernog regionalnog razvoja svoje Vlade koju je započeo prije devet godina.

Pelješki most simbol je hrvatskog članstva u Europskoj uniji

Naglasio je da je Vlada na početku prvog mandata prepoznala važnost projekta Pelješkog mosta te su premostili određene poteškoće u odnosima s BiH, uklonili i druge međunarodne zapreke i uspjeli osigurati financiranje tog projekta koji je zajedno s prilaznim cestama vrijedan više od pola milijarde eura i koji je simbol članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Osim povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske, što će ostati trajno nasljeđe, predsjednik Vlade kazao je da je ostvareno još puno toga povrh Pelješkog mosta te istaknuo dva važna aspekta politike regionalnoga razvoja.

Poručio je da se Hrvatska nalazi u jedinstvenom periodu ulaganja, uz poseban koncept integriranih teritorijalnih ulaganja.

„Stvorili smo posebne financijske omotnice za velika urbana središta - za grad Dubrovnik to je oko 22 milijuna eura. Povrh toga osigurane su alokacije za ulaganja u hrvatske otoke - za Dubrovačko-neretvansku županiju to je oko 28 milijuna eura“, ocijenio je Plenković.
 
Kazao je da je to potrebno naglasiti kako bi se otklonile neargumentirane izjave, a naglasile činjenice o zaista velikim ulaganjima i realiziranim projektima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bilo da je riječ o otocima, priobalju ili zaobalju.

„Mislim da je napredak itekako vidljiv. Mi ćemo to činiti zajedno s vama s obnovljenim demokratskim legitimitetom za koji tjedan i u budućnosti je još puno posla pred nama“, izjavio je premijer.

Osvrnuo se na gospodarske pokazatelje, kazavši da je Hrvatska u prošloj godini zemlja s drugim najvećim gospodarskim rastom u EU od 3,9 posto, zemlja koja ima najbrže smanjen udio javnog duga u BDP-u - sa 87 posto u vremenu korone na 57,4 posto u prošloj godini i zemlja s investicijskim kreditnim rejtingom na razini A -.

Radi 1,75 milijuna ljudi

Naglasio je da ga posebno veseli broj zaposlenih: na današnji dan u Hrvatskoj radi milijun i 752 tisuće ljudi, a nezaposlenih je manje od 80 tisuća.

U tim okolnostima, poručio je, Vladina je zadaća da rastu plaće, naglasivši da je prosječna plaća dosad narasla za gotovo 90 posto, medijalna za 80, a minimalna plaća se povećala za čak 123 posto.

Osim toga, rasle su i mirovine, a u krizama je Vlada pomogla najugroženijima i održala socijalnu koheziju, osiguravši pakete pomoći vrijedne skoro 8,5 milijardi eura

Zaželio je svima da u zajedno, u lijepom ozračju, proslave Dan županije, a da u godinama koje su pred nama nastavimo zajednički surađivati na njenu dobrobit.

„Sve ove godine Vlada je partner, prijatelj i podupiratelj juga Hrvatske, cijele Dubrovačko-neretvanske županije, svih gradova i općina i veselim se da će tako biti i u narednim godinama“, kazao je na kraju obraćanja premijer Plenković.

Pisane vijesti