Promicanje ideje o održivom urbanizmu predstavlja imperativ, a ne samo politički cilj Unije za Mediteran

  • Slika /Vijesti/2023/Svibanj/04 svibnja/Unija za mediteran/VRH_7031.jpg

"Ovaj okvir političke suradnje izrazito je značajan, prije svega, za mir, stabilnost te ekonomsku, kulturnu i prometnu suradnju, ali i prigoda da na zajednički način pokušamo pronaći rješenja za pitanja urbanoga razvoja svih nas iz zemalja Mediterana", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući Treću ministarsku konferenciju Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Istaknuo je privrženost Hrvatske mediteranskoj i jadranskoj politici te izrazio veliko zadovoljstvo da se, nakon šest godina, konferencija ministara za urbanizam održava upravo u Hrvatskoj i u Zagrebu.
 
Podsjetio je na Barcelonski proces, koji je pokrenut 1995. godine, kao preteča Unije za Mediteran i kada je na samitu u Parizu lansirana suradnja između država članica Europske unije i država južnog i istočnog Mediterana.
 
"Ovo je prigoda da na zajednički način pokušamo pronaći rješenja za pitanja urbanog razvoja svih nas iz zemalja koje oplakuju obale Mediterana", ocijenio je Plenković, naglasivši važnost ovog okvira političke suradnje za mir, stabilnost, ekonomsku, kulturnu i prometnu suradnju.
 
"Hrvatska je, kao što znate, i srednjoeuropska i mediteranska zemlja i podunavska zemlja – koja ima 1200 otoka i otočića, ima gotovo 6000 km obalne crte, time imamo treću najdužu obalnu crtu na Sredozemlju – i želimo pozicionirati našu zemlju snažnu u okvir mediteranske suradnje", naveo je premijer razloge pristupanja Hrvatske skupini EU Med.
 
Mediteran - kolijevka brojnih civilizacija, jedinstven prostor razmjene i suradnje - pogođen klimatskim promjenama
 

Spomenuo je povijesni kontekst Mediterana kao kolijevke brojnih civilizacija, jedinstveni prostor razmjene i suradnje između Europe, Azije i Afrike te naglasio ono što nam je u ovom trenutku zajedničko – pogođenost klimatskim promjenama, procesu zagađenja mora kao i neodrživom korištenju prirodnih resursa.
 
"Stoga je upravo razvoj održivoga urbanizma jedan od ključnih odgovora na ove ugroze i rizike", ocijenio je Plenković.
 
Činjenica da već danas u urbanim područjima živi 56 posto svjetskog stanovništva, a očekuje se da će do 2050. godine čak dvije trećine čovječanstva živjeti u urbanim područjima, postavlja promicanje ideje o održivom urbanizmu kao imperativ, a ne samo politički cilj Unije za Mediteran.
 
"Vjerujem da će Akcijski plan strateškog urbanog razvoja do 2040. za održive, otporne i uključive gradove i zajednice na Mediteranu te Akcijski plan za priuštivo i održivo stanovanje, znatno pridonijeti našoj budućoj suradnji koja će biti upravo strukturirana oko provedbe ovih ciljeva", kazao je predsjednik Vlade.
 
Članstvom u EU te schengenskom prostoru i europodručju zaokružili smo naše strateške ciljeve
 

Premijer smatra da je "suradnja Unije za Mediteran usko vezana s programom UN-a za održivi urbani razvoj do 2030. godine, kao i za ukupni kontekst europskih zelenih politika koje se prožimaju i kroz kohezijsku politiku i kroz politiku instrumenta EU iduće generacije gdje nam je upravo dominacija zelenoga i digitalnog glavni okvir dugoročnoga razvoja".
 
Plenković je ocijenio da današnja konferencija daje dobru prigodu da se sve mediteranske zemlje, ne samo članice EU, dodatno naslone na instrumente i mehanizme koji se provode na razini Unije.
 
Naglasio je da će Hrvatska za dva mjeseca obilježiti svojih prvih 10 godina članstva u EU. Uz to, nalazimo se u prvoj godini članstva u schengenskom prostoru i europodručju "čime smo zaokružili naše strateške ciljeve", ocijenio je premijer.
 
"Siguran sam da je i simbolična činjenica da se danas nalazite u dvorani koja je bila sjedište prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020., snažan doprinos našoj europskoj mediteranskoj suradnji", poručio je Plenković, zaželjevši sudionicima puno uspjeha u radu.
 
 

Pisane vijesti