Razgovor s Gordanom Marasom

Autor: Nikola Sever Šeni

Gordan Maras, najmlađi ministar u hrvatskoj Vladi, u posljednje vrijeme igra na dva fronta: u Ministarstvu poduzetništva i obrta gdje je pokrenuo programe i osigurao novac za poticanje malih poduzetnika te u SDP-u gdje se natječe za potpredsjednika stranke, što će testirati 2. lipnja. Iako vjeruje da će biti izabran na to mjesto, tvrdi da eventualni neuspjeh na stranačkoj konvenciji neće utjecati na podršku koju ima u Vladi.

Jesu li točne prognoze da će se iskoristiti samo 40 posto novca koji ste osigurali za programe poput Poduzetničkog impulsa?

- Tko god je to rekao, u krivu je. Vjerujem da ćemo iskoristiti cijeli fond, odnosno sve što smo planirali. Ne znam zašto bismo iskoristili manje, s obzirom na veliki dosadašnji interes za Poduzetnički impuls. Sredstva će biti odobravana sukcesivno. Upravo je istekao prvi ciklus prijava, a za dva tjedna preostala dva. Nakon toga slijedi proces evaluacije i procjenjivanja projekata. Sredstva ćemo dodjeljivati tako da će poduzetnicima odmah po projektu biti dodijeljeno 60 posto odobrenih sredstava, a preostalih 40 posto u roku 60 dana od realizacije projekta. Očekujem da će do kraja natječaja za tri tjedna biti više od osam tisuća prijava, čemu u prilog govori i dosad pristiglih šest tisuća prijava. Nominalno će to biti najveći iskazani interes ikad za program te vrste. Sada smo usredotočeni na to da se što prije obrade sve prijave kako bi ljudi što prije mogli krenuli u posao.

Ali, poslovne banke govore da ne daju kredite jer nema dovoljno dobrih projekata. Tko raspolaže krivim podacima?

- Postoji znatna razlika između kreditiranja kod banaka i našeg programa. Ne znači da su ti projekti loši kada banke zbog rizika na kapital koji vlada u Hrvatskoj kredite odobravaju u nešto manjoj mjeri nego dosad. Cilj je ovih potpora da poduzeća koja imaju dobre projekte, koja proizvode, izvoze i zapošljavaju ljude, lakše dođu do određenih sredstava kako bi kupila novu opremu ili dodatnom kapitalizacijom unaprijedila svoje poslovanje. U krizi su tvrtke malo konzervativnije i nerijetko se ne žele upuštati u rizik uzimajući kredit kod banaka. Stvari im se pojednostavljuju kada mogu dobiti potporu države.

Mnoge europske države odmah su nakon udara krize preuzele aktivnu ulogu u poticanju gospodarstva. Je li Hrvatska i u tome opet zakasnila?

- Kada se osvrnemo na posljednje tri godine, onda se zaključak da smo zakasnili nameće sam od sebe. Od te konstatacije, međutim, nemamo ništa. Moramo raditi sve što možemo kako bismo pomogli, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima, da bi pokrenuli naše gospodarstvo. Upravo to radimo protekla četiri mjeseca. Porezno smo rasteretili gospodarstvo za više od tri milijarde kuna, na godišnjoj razini oslobodili smo poduzetnike mnogih parafiskalnih nameta i najavili novi investicijski ciklus koji bi našim obrtnicima i tvrtkama trebao omogućiti pomoć u poslu. Mnogo smo napravili i povećanjem jamstvenog fonda Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) koji sada ima i nove jamstvene programe. Nečinjenje prema našem gospodarstvu upravo se najbolje može vidjeti na primjeru HAMAG-a koji je u protekle četiri godine imao ukupno 400 izdanih jamstava, a naš je plan da 500 jamstava izda samo u sljedećoj godini. To znači da će u jednoj godini odraditi ono što prethodna garnitura nije napravila u protekle četiri godine. U interesu nam je da se stvari pokrenu jer bez toga nećemo ostvariti naš plan investicija. Ponudit ćemo i nove kredite za likvidnost preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za tvrtke s teškoćama u poslovanju, uz kamatnu stopu manju od tri posto.

Ali upravo su građevinske tvrtke nedavno na sastanku u HBOR-u zatražile povećanje kapitala HBOR-a jer bez jamstava ne mogu izići na inozemna tržišta.

- HBOR je već dokapitaliziran i ove godine predviđena je dokapitalizacija od 500 milijuna kuna. Smatram da HBOR mora preuzeti aktivniju ulogu u podupiranju našeg izvoza, u mnogo većoj mjeri nego što je bilo dosad. Mora preuzimati više rizika u svojem poslovanju kako bi pomogao našim izvoznicima i mora im biti garantna banka za određene poslove. Vidim mnogo prostora za takav razvoj i ja ću kao član njegova Nadzornog odbora inzistirati na tome.

Razgovor u cijelosti možete pročitati u pdf formatu



Vijesti iz medija