Saboru upućen Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/saboru_upucen_prijedlog_strategije_upravljanja_i_raspolaganja_imovinom_u_vlasnistvu_rh.jpg

„Pojavile su se spekulacije oko Ine. Tu danas radnici prosvjeduju, to je njihovo pravo i razumijem ih“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović na početku današnje sjednice, naglasivši da nikakvih formalnih razgovora s MOL-om nema. „Neću ovom, ni nekom sljedećom prilikom reći, obratite se bivšoj vladi i onima koji su pregovarali i koji su sad pred sudom. Jer to ne smijem reći kao premijer. Naš i moj zadatak je da probleme koji su nam ostavljeni rješavamo u interesu kompanije i hrvatske države kao dioničari od 45 posto, da znamo što ćemo s tim dionicama“, dodao je i nastavio: „Kao što javnost zna, u rebalansu proračuna je uračunat i dio profita Ine koji će dogovorom dioničara biti uključen u razvojne projekte u proračunu. To je naš interes. Mađarska strana želi pregovarati, mi naravno razgovaramo cijelo vrijeme, ali razgovori na kraju nikog ne obvezuju jer nema nikakvog formalnog dogovora, niti je itko u ime hrvatske Vlade i države kao dioničara ovlašten preuzimati bilo kakve obveze“, rekao je premijer Milanović.

Podsjetio je kako danas, za razliku od nekoliko prijašnjih godina, svađa nema. „Prethodnih godina kada su se svadili i prepucavali preko medija predsjednik Nadzornog odbora i predsjednik Uprave Ine, kao da su u različitim kompanijama i kao da vode neki rat 1848., a ne zajedničku kompaniju“, istaknuvši da se danas normalno razgovara. „U ovom slučaju postoji i opterećenje zbog sudskog procesa protiv bivšeg predsjednika Vlade, a vezan je uz nezakonitosti u dogovorima oko prijenosa dionica i plinskog poslovanja Ine. To je ogroman teret koji imamo“, kazao je dodavši da od toga ne mogu pobjeći ni on ni njegovi suradnici. „Koliko god nas opterećivala i ograničavala trenutna situacija, to ne znači da imamo pravo biti paralizirani i ponašati se kao nevlasnici i kao netko tko ne može ništa i mora čekati da sud donese odluku. Treba vidjeti, je li možda i druga strana spremna na neke racionalne korekcije, ustupke. To u ovom trenutku ne mogu reći“, kazao je predsjednik Vlade naglasivši kako je reagirao jer je javnost bila jako traumatizirana čudnim i neobičnim potezima vezanima uz Inu zadnjih šest-sedam godina. „Nama je cilj zaposlenost, da ljudi rade i primaju plaću, da se radna mjesta ne ukidaju. Kao državnik čuvamo radna mjesta, socijalna prava i brinemo o ekonomskom razvoju, a kao dioničari razmišljamo o cijeni dionica, ugledu kompanije i njezinom dobru“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.

Raspravljalo se o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o trgovačkim društvima. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić pojasnio je da smo do sada imali ograničenje kod naziva tvrtki na hrvatski jezik i tzv. mrtve jezike - latinski, starogrčki i druge. S obzirom da su s vremenom potrošeni svi nazivi, počelo se pojavljivati veliko ograničenje kod osnivanja novih trgovačkih društava te se stoga predlaže da naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. „Ovo je jedna mjera koja će potaknuti i omogućiti lakši ulazak u poduzetništvo“, kazao je ministar Miljenić.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koja ima za cilj dugoročno osigurati učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske čija je održivost važna za život i rad postojećih i budućih naraštaja, te osigurati da imovina Republike Hrvatske bude u službi gospodarskog rasta i zaštite nacionalnih interesa. Potpredsjednik Vlade Neven Mimica istaknuo je da je ova strategija jedno veliko i važno ekonomsko, pravno i političko pitanje koje obuhvaća sve oblike državnog vlasništva i način na koji bi država trebala upravljati tim vlasništvom. Pojasnio je da Hrvatska ima veliku vrijednost državne imovine koja je prema metodologiji Eurostata procijenjena na više od 31 milijarde eura, po čemu je peta u Europi, iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske, ali tom se imovinom ne upravlja dobro niti država od nje ima primjerene prihode. Potpredsjednik Mimica naglasio je da strategija ne predviđa prodaju i privatizaciju prirodnih resursa i trgovačkih društava od strateškog značaja te se njome planira prodaja državnih udjela u više od 400 tvrtki u kojima država ima sitne udjele. Uspostavom Središnjeg registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske propisat će se sadržaj, način vođenja, način i oblik dostavljanja podataka o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske.

Donesena je Odluka o pokretanju projekta e-Građani. Cilj projekta je omogućiti građanima da na internetu s javnim sektorom komuniciraju na jednom mjestu, putem portala koji će objediniti informacije o radu Vlade i ministarstava, informacije o javnim uslugama te omogućiti sigurni pristup elektroničkim uslugama korištenjem elektroničkog identiteta posredstvom jedne ili više prihvatljivih vjerodajnica za elektroničku identifikaciju. „Do kraja mandata želimo stvoriti državu bez papira“, kazala potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš predstavila je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske kojom su predložena strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito u pogledu razvoja državne infrastrukture u dijelu sustava prometne i energetske infrastrukture. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić zahvalio je ministrici Mrak Taritaš na „fenomenalno odrađenom poslu“. „Ovo je jedna od ključnih faza u našoj sveobuhvatnoj pripremi za provedbu velikih i značajnih investicijskih projekata u Hrvatskoj“, dodao je. „Ovo je direktni doprinos popravljaju investicijske klime u Hrvatskoj“, naglasila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Donesena je Uredba o visini minimalne plaće do 31. prosinca 2013. godine u bruto iznosu od 2.984,78 kuna. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pojasnio je da Uredba stupa na snagu 1. lipnja kako bi se sindikatima i poslodavcima u tvrtkama iz industrijskih grana koje će imati problema u isplati minimalne plaće ostavilo prostora za dogovor koji im omogućuju zakonske odredbe da kolektivnim ugovorom ugovore nižu minimalnu plaću. Ministar Mrsić izvijestio je i kako je od početka godine do jučer, prema evidenciji HZZ-a, zaposleno 63 tisuće ljudi, što je 30 posto više nego lani, izrazivši nadu da će ove godine više ljudi naći nego izgubiti posao.



Pisane vijesti