- Objavljeno: 20.04.2012.
Sastanak Biskupske komisije HBK za odnose s državom i Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade RH
Dana 20. travnja 2012. godine u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu održan je sastanak Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s državom (kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, predsjednik Komisije, mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, mons. Ante Ivas, biskup šibenski, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, mons. Enco Rodinis, generalni tajnik HBK i tajnik Komisije) i Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske (gosp. Orsat Miljenić, ministar pravosuđa i predsjednik Komisije, gosp. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, gosp. Rajko Ostojić, ministar zdravlja, gosp. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, gosp. Tomislav Saucha, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, gosp. Franjo Dubrović, tajnik Komisije). Osim prisutnih na tome sastanku, u Državnoj su komisiji još i gđa. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, gosp. Arsen Bauk, ministar uprave i gosp. Slavko Linić, ministar financija.
Kao središnja točka sastanka razmotreno je stanje provedbe Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske te definiranje predmeta i metoda rada Mješovitih povjerenstava na daljnjoj provedbi istih Ugovora.
U otvorenome razgovoru i u ozračju suradnje, a držeći se pojedinih Ugovora, članovi Komisija zadržali su se na aktualnim točkama koje se tiču: pravnoga okvira međusobnih odnosa, tematskih cjelina odgoja i kulture, gospodarskih pitanja te položaja Vojnoga ordinarijata u RH. U svakome području naglašena je dimenzija suradnje, zajedničke brige i potreba trajnoga dijaloga.
Glede pravnih pitanja u središtu je osobito bilo usklađivanje pravnih sustava Crkve i Države, odnosno prepoznavanja statusa pravnih osoba Katoličke Crkve. Što se tiče područja kulture, na prvome je mjestu bilo pitanje školskih ustanova, kako djelovanja katoličkih škola tako i prisutnosti vjeronauka i njegove izvedbe u javnim školama. Nadalje, uočena je nužnost veće koordinacije u odnosu prema očuvanju i obnovi kulturalnih dobara i povezivanja radi ostvarivanja zajedničkih projekata i korištenja za to namijenjenih fondova EU.
Jasno je naglašeno da je Crkva uvijek bila i jest otvorena za nadzor od strane mjerodavnih državnih tijela transparentnosti namjenskoga trošenja Proračunskih sredstava. Crkvi je do toga stalo i zbog iznošenja istine o financiranju i korištenju novca iz Državnoga proračuna. Svjesni naslijeđenih i sadašnjih poteškoća koje se tiču povrata i naknade oduzete imovine izneseni su stavovi i iskrena želja da se nastave započeti razgovori.
Za svako od ovdje navedenih pitanja i drugih koji se tiču četiriju Ugovora Komisije su odlučile uspostaviti radna tijela koja bi jamčila stručan pristup i promicanje učinkovite suradnje.
Na sastanku su iznesena pojašnjenja stavova dviju strana o aktualnim pitanjima kao što su: Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, mjesto vjeronauka u školskoj nastavi te o važnosti spomena na žrtve ratnih i poratnih stradanja tijekom novije hrvatske povijesti.
Obje strane su se usuglasile da se u međusobnoj komunikaciji, kao i u javnim istupima, mora biti
odmjeren, poštujući različitost mišljenja.
Komisije su ocijenile ovaj prvi sastanak iznimno korisnim izražavajući nadu da će se i na ovoj i na drugim razinama i u budućnosti razgovarati s jednakom otvorenošću u traženju općega dobra.
Pisane vijesti
Kao središnja točka sastanka razmotreno je stanje provedbe Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske te definiranje predmeta i metoda rada Mješovitih povjerenstava na daljnjoj provedbi istih Ugovora.
U otvorenome razgovoru i u ozračju suradnje, a držeći se pojedinih Ugovora, članovi Komisija zadržali su se na aktualnim točkama koje se tiču: pravnoga okvira međusobnih odnosa, tematskih cjelina odgoja i kulture, gospodarskih pitanja te položaja Vojnoga ordinarijata u RH. U svakome području naglašena je dimenzija suradnje, zajedničke brige i potreba trajnoga dijaloga.
Glede pravnih pitanja u središtu je osobito bilo usklađivanje pravnih sustava Crkve i Države, odnosno prepoznavanja statusa pravnih osoba Katoličke Crkve. Što se tiče područja kulture, na prvome je mjestu bilo pitanje školskih ustanova, kako djelovanja katoličkih škola tako i prisutnosti vjeronauka i njegove izvedbe u javnim školama. Nadalje, uočena je nužnost veće koordinacije u odnosu prema očuvanju i obnovi kulturalnih dobara i povezivanja radi ostvarivanja zajedničkih projekata i korištenja za to namijenjenih fondova EU.
Jasno je naglašeno da je Crkva uvijek bila i jest otvorena za nadzor od strane mjerodavnih državnih tijela transparentnosti namjenskoga trošenja Proračunskih sredstava. Crkvi je do toga stalo i zbog iznošenja istine o financiranju i korištenju novca iz Državnoga proračuna. Svjesni naslijeđenih i sadašnjih poteškoća koje se tiču povrata i naknade oduzete imovine izneseni su stavovi i iskrena želja da se nastave započeti razgovori.
Za svako od ovdje navedenih pitanja i drugih koji se tiču četiriju Ugovora Komisije su odlučile uspostaviti radna tijela koja bi jamčila stručan pristup i promicanje učinkovite suradnje.
Na sastanku su iznesena pojašnjenja stavova dviju strana o aktualnim pitanjima kao što su: Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, mjesto vjeronauka u školskoj nastavi te o važnosti spomena na žrtve ratnih i poratnih stradanja tijekom novije hrvatske povijesti.
Obje strane su se usuglasile da se u međusobnoj komunikaciji, kao i u javnim istupima, mora biti
odmjeren, poštujući različitost mišljenja.
Komisije su ocijenile ovaj prvi sastanak iznimno korisnim izražavajući nadu da će se i na ovoj i na drugim razinama i u budućnosti razgovarati s jednakom otvorenošću u traženju općega dobra.