Sigurno će doći i do novih sankcija protiv Rusije; Hrvatska se solidarizirala s Ukrajinom, situacija podsjeća na '91

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se drugi paket sankcija protiv Rusije proširio na financijski, bankarski, energetski i prometni sektor, izvozne potpore, uporabu roba dvostruke namjene i na popis osoba kojima će biti ili zabranjeno putovanje ili će im biti zamrznuta imovina. "Ovo sigurno nije zadnja poruka koju će Europska unija poslati Rusiji", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na izvanrednom summitu u Bruxellesu na temu ruske invazije na Ukrajinu.

U izjavi za medije, kazao je da su politički zaključci usvojeni brzo, nakon pola sata sastanka, kako bi se poslala poruka jedinstva.

"Tekst je usuglašen i mislim da je sveobuhvatan i u ovoj fazi primjeren onome što reflektira zajednički konsenzus država članica nakon brutalne agresije i invazije Rusije na Ukrajinu", naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako se drugi paket sankcija protiv Rusije proširio na financijski,  bankarski, energetski i prometni sektor, izvozne potpore, uporabu roba dvostruke namjene i na popis osoba kojima će biti ili zabranjeno putovanje ili će im biti zamrznuta imovina.

Ukrajina suočena s agresijom bez presedana

"Najavljeno je, kako se situacija bude razvijala, da će sigurno doći i do novih paketa i ovo sigurno nije zadnja poruka koju će Europska unija poslati Rusiji", poručio je premijer.

Predsjednik Vlade upozorio je kako jučerašnja agresija Rusije predstavlja poništenje svih vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak te predstavlja kršenje svih načela međunarodnog prava, a ujedno je i poruka samoj Ukrajini.

"Ovaj napad, ničim izazvan, napad je na suverenu, samostalnu, neovisnu, i ogromnu zemlju koja ima i demokratske procese, a suočena je s agresijom bez presedana", naglasio je.

Premijer smatra da je ovdje riječ i o porukama prema NATO-u, Europskoj uniji i svim akterima međunarodne zajednice. "Predstavljaju jedan signal Rusije da ne želi širenje, osobito NATO-a u zemljama koje su u njenom neposrednom susjedstvu, dapače poruke koje se šalju su vraćanje na pozicije sigurnosne arhitekture Europe 1997. godine", ustvrdio je.

Plenković je pojasnio kako će ova situacija dovesti do početka nekoliko kriza.

"Dovest će do nove faze energetske krize, rasta cijena plina i nafte, zatim do izbjegličke krize koja se već danas zbiva i koja će se sigurno preliti na zemlje Europske unije", ustvrdio je.

Smatra da je ovaj potez stvorio i presedan u međunarodnim odnosima gdje drugi regionalni hegemoni ovoga tipa, iz svojih razloga mogu napraviti agresiju po ovom modelu na bilo koju zemlju i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija po njih, osim paketa sankcija.

"Dakle, ovo je na određeni način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često", rekao je Plenković.

Europska unija u slučaju Ukrajine jedinstvena

Premijer je naglasio da je Europska unija u slučaju Ukrajine jedinstvena.

Istaknuo je da će naredni tjedni biti izrazito teški za Ukrajinu i ukrajinski narod, kazavši da je jučer razgovarao s ukrajinskim premijerom u video obraćanju Europskom vijeću. "S nama je bio i predsjednik Zelenski, oni su izuzetno zabrinuti za situaciju i brinu se hoće li i koliko će još moći izdržati napad", kazao je Plenković.

Rekao je i kako je u kontaktu s hrvatskom veleposlanicom u Kijevu Anicom Djamic, koja je dobro i pomaže svim hrvatskim državljanima koji u ovom trenutku žele napustiti Ukrajinu.

Premijer smatra da je dobro da su se čelnici Europske unije sastali i poslali poruke Rusiji. "Mi smo podržali sankcije, pozvali na prestanak agresije koju smo najoštrije osudili. Vlada je donijela i odluku u potpori Ukrajini u kontekstu njenog apela kroz mehanizam civilne zaštite Europske unije i nastojat ćemo dalje pomagati koliko je to moguće", poručio je.

Upitan kako će se sankcije odraziti na hrvatsko gospodarstvo, premijer Plenković je kazao da ne vidi da će ovaj tip sankcija koji ide protiv bankarskog sektora imati većeg upliva na poslovanje Fortenove u Hrvatskoj, pojasnivši da je ovdje riječ o vlasničkoj strukturi, a ne o ulozi Sberbanke i VTB banke kao aktera na bankarskom tržištu.

Na pitanje očekuje li se kontra reakcija Rusije u kontekstu prekida opskrbe plinom za Europu, premijer je podsjetio da Europska unija 40 posto plina nabavlja iz Rusije.

Stvara se jedna nova mreža alternativne i dugoročne opskrbe plinom

Naglasio je da se radi se na alternativnim pravcima opskrbe iz drugih zemalja. Kazao je da to može biti iz Norveške, Azerbajdžana i Libije ili pak ukapljeni prirodni plin koje dolazi brodovima u Europu, u terminale poput onoga u Omišlju na Krku. "Stvara se jedna nova mreža alternativne i dugoročne opskrbe plinom", dodao je.

Upitan koje bi sankcije za Hrvatsku mogle biti najteže, predsjednik Vlade je rekao da je napravljena temeljita analiza.

"Svi resori su gledali i ovaj dio koji se odnosi na financijski, bankarski, energetski i prometni sektor, izvozne potpore i dvojnu uporabu roba. Mislim što se naših ekonomskih i financijskih interesa tiče da one neće imati prevelik efekt. Nije Hrvatska meta, meta je netko drugi", ustvrdio je.

Situacija podsjeća na Hrvatsku '91.

Premijer je kazao da se na sastanku Europskog vijeća raspravljalo i o mogućnosti da se nestabilnosti preliju na jugoistok Europe, dodavši da su o tome govorili on, slovenski premijer Janez Janša i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

"Ova situacija, kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku ’91., vrlo je to slično, osim što je invazija ovdje puno veća. Ukrajina je puno veća zemlja i ovakav simultani napad iz zraka, s kopna i mora je još jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i tu poruku smo poslali", upozorio je Plenković.

Upitan o brzini kojom ruske snage napreduju prema Kijevu, predsjednik Vlade smatra katastrofalnim. 

"Ne mogu izraziti veću ogorčenost što se ovako nešto događa u 21. stoljeću. Ovaj 24. veljače ćemo jako dugo pamtiti", kazao je Plenković, podsjetivši na emotivne poruke premijera Šmihala i predsjednika Zelenskog u kojima su rekli da će ostati u Kijevu sa svojim narodom i sugrađanima i boriti se za Ukrajinu.   

"Dakle, taj emotivni trenutak u njihovim obraćanjima jučer i u razgovorima koje sam imao je bio vrlo snažan i dojmljiv, domoljuban, i njihovi apeli prema međunarodnoj zajednici da se učine svi napori da se ovo zaustavi su zaista snažni", naglasio je.

„Što se tiče sposobnosti obrane, teško je govoriti na temelju samo ovih informacija koje sada imamo, mislim da cjelinu uvida u ovom trenutku nitko od nas nema“, rekao je premijer i dodao da je očito da se ovakav napad, ovakvih razmjera i iz toliko pravaca nije pripremao jedan dan.

„Ovo je operacija koja se spremala jako dugo, ovo je sistemski pripremano, s ciljem da se u Ukrajini de facto promijeni režim i da je se ponovo privuče prema Rusiji, a da se ne nastavi proeuropski put Ukrajine. To je ono što se u ovom trenutku događa i što je strateška poruka  ove agresije bez presedana i invazije“, zaključio je predsjednik Vlade.

Predsjedniku sam uputio prijedlog za hitnim sastankom Vijeća za nacionalnu sigurnost

Plenković je rekao da je odmah rano ujutro „bio u kontaktu s Užim kabinetom Vlade, sa Sigurnosno- obavještajnom agencijom, primio ukrajinskog veleposlanika, dao nalog ministru da primi ruskog veleposlanika da iskaže naš prosvjed, sastao se s parlamentarnom većinom i vodstvom Hrvatskog sabora“.

 „Obavili smo sve konzultacije i u tom procesu nazvao smo predsjednika Milanovića, izložio poziciju Vlade koja je vrlo jasna: najoštrija osuda i poziv da se prestane s agresijom, podržavanje paketa sankcija, jer se krši međunarodno pravo i suverenitet teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, i u konačnici spremnost da jednom dijelu ljudi koji  u ovom trenutku bježi iz Ukrajine da osigura ono što im je bitno, a to je njihov život, da pomognemo kao što će to učiniti sve zemlje Europske unije, u prihvatu“, kazao je premijer.

Istaknuo je da je predložio hitan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost te da je predsjedniku jučer popodne prije odlaska u Bruxelles uputio formalan prijedlog.

„Bilo bi dobro da je održimo, čak danas prije sastanaka NATO-a, a mislim i da će njemu biti korisno budući da će on danas biti na tom video formatu sastanka na vrhu NATO-a, prije svega da čuje što se sve dogodilo jučer, kakve su bile rasprave i kakav je ovaj paket koji se donio te da imamo što je moguće više i bliže konsolidiran stav“. Rekao je i dodao:

„Nismo baš bili na istome tragu proteklih tjedana, ali evo ovo priopćenje jučer je donekle približilo malo te stavove, ne baš u potpunosti, ali vidjet ćemo. Na raspolaganju da održimo sastanak čim doletim u Zagreb što se tiče mene i što se tiče svih članova Vijeća za nacionalnu sigurnost koji su članovi Vlade i Sabora“.

Ispravno je da i Bjelorusiju obuhvati paket sankcija

Premijer Plenković kazao je kako misli da je ispravno da paket sankcija obuhvati i Bjelorusiju:

„U konačnici, s bjeloruskog teritorija ispaljene su rakete na vojna postrojenja u Ukrajini, od tamo su ušle ruske trupe na ukrajinski teritorij i spuštaju se prema Kijevu, tu nema nikakvih dilema, bilo bi bizarno da Bjelorusija nije obuhvaćena s ovim paketom sankcija.“

Vezano uz Moldovu, Gruziju, Armeniju i Azerbajdžan, premijer je kazao da cijela politika istočnoga partnerstva nakon ovoga mora doživjeti reviziju, kad je riječ o Europskoj uniji.

 „Koncept jačanja europske obrane, strateške autonomije, promišljanja što sa istočnim susjedstvom u varijanti da je Rusija jasno uputila jučer poruku ne želimo da ste nam blizu u dvorištu zahtjeva veliku stratešku raspravu na razini NATO-a i na razini Europske unije. Jučerašnji dan ćemo pamtiti desetljećima kada je riječ o sigurnosnoj politici i međunarodnim odnosima i on je stubokom primijenio sve“, rekao je.

Premijer je rekao da je Hrvatska spremna za izbacivanje Rusije iz Swifta kao što su spremne gotovo sve države članice, ali paket sankcija ići će postupno.

Također, kazao je da nije bilo rasprave u vojnim pitanjima, već da je sastanak održan da  Europsko vijeće složi političku orijentaciju.

„Ovo je bila politička rasprava s međunarodno-pravnim aspektom i s dogovorom o režimu sankcija odnosno restriktivnih mjera koje su jučer dogovorene, ali situacija će eskalirati, tu dileme nema, i bit će sigurno novih paketa.“

Hrvatska je na pravoj strani povijesti, vrijednosti, načela i prava

Na upit što ako Putin pobjedi, premijer je kazao da je to loš scenarij i da će to biti „ogroman presedan za međunarodni poredak kakvog poznamo, te nakon toga sve ono što nazivamo međunarodnim pravom u smislu njegove težine postaje jako light“.

„Srbija tu nema puno manevra, sjedenje na dvije stolice može trajati u mirnodopsko vrijeme, vještim manevrima na način da niti je u fokusu niti je bitno, ali u ovoj situaciji se svako mora izjasniti tko je na kojoj strani i povijesti, i vrijednosti, i načela, i prava. Hrvatska je tu na pravoj strani, solidarizirala se s Ukrajinom, s temeljima međunarodnog poretka, međunarodnog prava, pa u konačnici i na temelju svog iskustva“, rekao je Plenković na upit o ponašanju Srbije.

Plenković je rekao i da nema saznanja o počinjenu ratnih zločina u Ukrajini, ali ako ih bude, nema dileme da će uslijediti procesi za to.

„Nemamo dovoljno informacija s terena kakva je trenutno situacija, ovdje je strateški cilj operacije što brže doći do Kijev,  zaobilaze se gradovi i ide se prema glavnom gradu, iz mog iskustva je cilj brzina i promjena vlasti, time se onemogućuje daljnje zapovijedanje vojnim snagama i demoraliziranje naroda“, zaključio je Plenković.

Ruska agresija i invazija na Ukrajinu napad je na demokraciju i podrivanje međunarodnog  poretka

Predsjednik hrvatske Vlade, u telefonskom je razgovoru, izrazio podršku i solidarnost ukrajinskom premijeru Denisu Šmihalu nakon općeg ruskog napada na njegovu zemlju.
 
“Upravo sam razgovarao s premijerom Šmihalom, koji se nalazi u Kijevu i koji mi je dočarao strašnu situaciju u zemlji, gdje traju napadi posebnih snaga na Kijev i druge dijelove zemlje. Ukrajina očekuje solidarnost EU-a i NATO-a. Hrvatska je spremna prihvatiti dio ljudi koji žele napustiti ukrajinski teritorij s obzirom na veliko iskustvo koje ima u tom još iz Domovinskog rata”, rekao je Plenković, dodavši da je logično i očekivano da Ukrajina traži potporu svih prijatelja i želi osnažiti svoje obrambene sposobnosti.
 
Upitan očekuje li dogovor večeras, s obzirom na težinu predloženih sankcija, hrvatski premijer rekao je da su dokumenti koje je pripremila Komisija raspravljeni na razini veleposlanika te će se večeras raspraviti predloženi paket koji će se kasnije usvajati na nižim tijelima Europske unije.  
 
Kazao je da bi bilo jako loše da Rusija instalira svoju marionetsku vladu u Ukrajini.
 
Ukrajina je neovisna i samostalna država
 
"To je jako loše, to je napad na demokraciju. Ukrajina je neovisna, samostalna država. Država u kojoj su se proveli demokratski izbori i to već puno puta. Država koja nastoji osigurati svoje mjesto u međunarodnoj zajednici", rekao je Plenković, dodavši da je Ukrajina prva članica Ujedinjenih naroda koja nas je priznala 1991. godine.
 
"Postoje zaista bliske i prijateljske veze, političke i gospodarske i kulturne između Hrvatske i ukrajinskoga naroda", dodao je.
 
"Ali ovo što se danas događa je puno šire", nastavio je Plenković, kazavši da je ovakva agresija i invazija 2022. godine bez presedana.
 
"Napad sa svih strana – s ruskoga teritorija, iz Bjelorusije i s ostalih okupiranih područja Ukrajine je nešto što podriva međunarodni poredak onakav kakvog smo znali do jutros u rano jutro. I stoga moramo raspraviti cijelu sigurnosnu situaciju u Europi i Ukrajini i mjere koje ćemo zajednički poduzimati dalje. U svakom slučaju ovo je izrazito loše, zabrinjavajuće, neprihvatljivo", rekao je Plenković te još jednom najoštrije osudio ovo što je Rusija napravila Ukrajini danas.



Pisane vijesti