Sigurnost dobave plina važna je i za nas i za EU. Korist od terminala, bez ugroze okoliša, imat će i lokalna zajednica

  • Slika /Vijesti/2019/siječanj/30 siječnja/Press/DSC_3181.JPG

Nakon što je Vlada na svojoj današnjoj sjednici donijela odluku o financiranju prvoga dijela projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i direktorica društva LNG Hrvatska Barbara Dorić, održali su konferenciju za medije u Banskim dvorima.

Ministar Ćorić kazao je da je donesena odluka o sufinanciranju projekta od strane Republike Hrvatske sa 100 milijuna eura.

Strateški investicijski projekt

Podsjetio je da je Projekt odlukom Vlade iz srpnja 2015. godine proglašen strateškim investicijskim projektom jer omogućuje sigurnost dobave diversifikacijom dobavnih pravaca ne samo za Hrvatsku nego i za druge članice Europske unije.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 234 milijuna eura. S obzirom na važnost projekta za Europsku uniju, Europska komisija ga je uvrstila na listu posebnih projekata od zajedničkog interesa, dodijelivši mu 101,4 milijuna eura, kazao je ministar. "Projekt će također biti sufinanciran i od suvlasnika terminala, HEP-a d.d. i Plinacro-a", dometnuo je.
"Izgradnju LNG terminala prije svega treba promatrati kroz njegovu sigurnosnu komponentu, odnosno njegov geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i za Europsku uniju" naglasio je ministar.

Natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i na području Dinarida

Ministar Ćorić referirao se potom na još jednu točku dnevnoga reda današnje sjednice Vlade.
Podsjetio je da je u proljeće prošle godine donesen i novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je otvorio vrata nadmetanju za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Panonskoga bazena. Natječaj je otvoren prije dva mjeseca, trajat će šest mjeseci, a odnosi se na nadmetanje za istraživanje i eksploataciju na sedam polja panonskoga područja.
Istaknuo je da je današnjom odlukom Vlade, Agenciji za ugljikovodike odobreno otvaranje nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i na području Dinarida. Kazao je da se radi o četiri bloka istražnog prostora koji obuhvaćaju površinu od 12. 134 km2 i prostiru se na šest županija.
"Tim se projektima čine važni koraci s ciljem smanjenja energetske ovisnosti Republike Hrvatske", istaknuo je ministar Ćorić.
Direktorica LNG terminala napominje da se današnjom odlukom Vlade uspješno zatvorio model financiranja, kako bi se u skladu s rokovima, najkasnije do ožujka ove godine mogla započeti izgradnja te bi sam terminal postao operativan s 1.1.2021. godine.

Isplativost projekta LNG terminala

Na novinarski upit o isplativosti LNG projekta u sljedećih deset do petnaest godina, ministar je kazao da se radi o zakupu višegodišnjeg karaktera.
"Očekujemo da će se operativni troškovi LNG terminala namirivati iz postojećeg zakupa, i tzv. S.O.S. naknade za njegovo korištenje, koja će u narednom razdoblju prije svega ovisiti o rezultatu pregovora između vlasnika terminala LNG Hrvatska i potencijalnih daljnjih zakupitelja", pojasnio je ministar.
"U tom kontekstu, razgovori na tu temu s mađarskom stranom, s obzirom na pisma namjere koje smo dobili u posljednjoj fazi obvezujućeg dijela ponuda za zakup terminala, nastavit će se narednih tjedana i mjeseci. Vjerujemo da će upravo iz tog razloga tzv. S.O.S. naknada od 1.1. 2021. g. minimalno, ako će uopće, opterećivati cijenu plina u Republici Hrvatskoj."
Dodao je da će, ostane li zakup terminala na razini sadašnjih 520 milijuna kubnih metara, S.O.S. naknada odteretiti cijenu plina do jednog postotnog boda, što će za prosječnu potrošnju kućanstva u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, iznositi oko 35 kuna.
"Čvrsto vjerujemo da će naredni tjedni i mjeseci donijeti novi zakup plina LNG terminala na otoku Krku i u tom će se kontekstu, udio ove S.O.S. naknade u naredne dvije godine, koliko imamo vremena do početka rada terminala, umanjiti."
Ministar Ćorić napomenuo je da je od 1. siječnja ove godine transportna tarifa Plinacroa za transport plina kroz Republiku Hrvatsku, umanjena za 20 postotnih bodova, te bi ukupan teret S.O.S. naknade koja bi trebala profunkcionirati od 1.1. 2021. godine, na cijenu plina iz prosinca, primjerice, iznosio oko 0,1%.

Financijska korist bez ekološke ugroze

Upitan ima li napretka u komunikaciji s lokalnom zajednicom koja se protivi projektu, ministar Ćorić je kazao da se ta komunikacija, nažalost, proteklih mjeseci odvijala putem medija, i bila potencirana prije svega istupima načelnice Omišlja, na što se nije htio referirati.
Stanovnicima Omišlja, odnosno otoka Krka koji su prije svega bili zabrinuti za ekološku komponentu ovog projekta, starost broda i još nekoliko segmenata, ministar je poručio da se u javnosti uglavnom baratalo krivim podacima te da starost broda, kao ni moguće korištenje morske vode u dijelu procesa, neće biti problem.
Naime, tehnologija koja će se koristiti na brodu za regasifikaciju, podrazumijeva zatvoreni sustav, što znači da morska voda neće biti korištena i da čitav projekt ni na koji način neće ugroziti okoliš.
Što se starosti broda tiče, direktorica Dorić dodatno je pojasnila da se radi o LNG tankeru starom deset godina na kojem će se napraviti konverzija. "Brod na kojem se radi konverzija, iz brodogradilišta izlazi praktički nov," kazala je, dodajući da je planirano da brod nakon konverzije na lokaciju dođe 30. rujna 2020. godine.
Ministar Ćorić ponovio je da realizacija projekta LNG terminala na otoku Krku ne predstavlja ekološku ugrozu te da će lokalnoj zajednici donijeti financijsku korist.
 
Podsjetio je da se o projektu govorilo još osamdesetih godina, kada je po prvi puta spomenut u planovima tadašnjeg Naftaplina, a sada je došlo vrijeme da mu se konačno pristupi na pravilan način.
 
Osigurana diversifikacija dobavnih pravaca
 
"Ovaj projekt koji osigurava sigurnost diversifikaciju dobavnih pravaca je projekt u interesu Republike Hrvatske", rekao je ministar, podsjetivši na plinske krize od prije desetak godina.
 
Ministar Ćorić zahvalio je gospođi Dorić i timu LNG Hrvatska na njihovom angažmanu, izrazivši nadu da će početak realizacije ovog projekta u javnosti donijeti pozitivnije ozračje.
 
Upitan je li LNG američki odgovor Rusiji, ministar je rekao da u promišljanju projekata nemaju u fokusu geopolitičke odnose između SAD-a i Ruske Federacije.
 
"Nama je u interesu sigurnost dobave za Republiku Hrvatsku, a s obzirom na činjenicu da je Hrvatska dio Europske unije, a diversifikacija dobavnih pravaca je jedan od stupova promišljanja, odnosno razvoja energetske unije na europskom prostoru, realizacija jednog ovakvog projekta se s naše perspektive čini potpuno logičnom i opravdanom", kazao je.
 
Napomenuo je da je kapacitet LNG terminala na otoku Krku sa svojih 2,6 mlrd kubnih metara zapravo kapacitet ukupne potrošnje Hrvatske na godišnjoj razini, te da u ovom trenutku na europskom kontinentu postoji 27 LNG terminala.
 
Financijski opravdana investicija
 
Na novinarsko pitanje je li se moglo pronaći jeftinije rješenje, Ćorić je kazao da se u dosadašnjoj fazi realizacije projekta postupalo krajnje racionalno. "Što se tiče komercijalizacije ovog projekta, naglašavam činjenicu da mi u ovom trenutku vjerujemo u pozitivan ishod razgovora s potencijalnim partnerima. Oni su jasno izrazili svoje stavove i želju za dodatnim kapacitetom i vjerujem da će ti razgovori biti uspješno privedeni kraju", zaključio je ministar.
 
"Sigurnost dobavnog pravca s jedne strane i činjenica da i najmanji incident do kojeg može doći, s druge strane, zapravo mogu paralizirati dobavu plina, a to je moguće jer živimo u takvom svijetu, definitivno nas uvjeravaju da je realizacija ovog projekta i ova današnja odluka Vlade pravi put", smatra ministar Ćorić.
 
Naglasio je financijsku opravdanost investicije i za HEP i Plinacro, jer nosi vrlo prihvatljivu stopu prinosa za oba investitora.
 
"Dakle, i budući strateški moment u ovom konkretnom slučaju – govorimo o društvima koja su u pretežitom ili 10-postotonom vlasništvu RH – ali isto tako i financijski i poslovni moment vis-à-vis investicije u ovaj terminal su zadovoljene", zaključio je ministar.
 
Upitan o utjecaju plinovoda Turski tok koji bi jeftinijim plinom ciljao na isti dio Europe, kazao je da se ne očekuje veća razlika u cijeni plina iz LNG terminala i klasičnih plinovoda.
 
"S obzirom da Katar izlazi iz OPEC-a upravo zbog toga što je odlučio povećati  proizvodnju LNG-a, a sve je veća i proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama, cijena ukapljenoga plina konvergirat će cijeni prirodnoga plina. Proizvodnja ukapljenog plina se povećava i on će biti sve konkurentniji prirodnome plinu", poručio je na kraju ministar Ćorić.

Pisane vijesti | Tomislav Ćorić