Sjednica Vlade: Bolnicama 780 milijuna kuna za podmirenje dugova. Usvojen Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Nešto više od 780 milijuna kuna ukupno će iz proračuna biti doznačeno državnim i bolnicama kojima su osnivači županije za podmirivanje dijela dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Vlada je donijela i Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za čiju je provedbu predviđeno ukupno 13,2 milijardi kuna za osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga osjetljivim skupinama.

Beroš: Pada broj zaraženih, no i dalje pune bolnice

Na 89. sjednici Vlade, ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u protekla 24 sata zabilježeno 3797 novih slučajeva koronavirusa, udio zaraženih u testiranima je 33,97 posto, u odnosu na tjedan dana ranije imamo pad za 16 posto, a u odnosu na dva tjedna ranije pad je 30,5 posto.

Na bolničkom liječenju je trenutno 2352 osobe, a na respiratoru su 321 bolesnik.

"U odnosu na tjedan ranije u bolničkom sustavu bilježimo blaži pad broja hospitaliziranih, no i dalje su veliki kapaciteti namijenjeni zbrinjavanju covid bolesnika. Žalosti činjenica da većinu kapaciteta i daje pune necijepljeni, čime se neminovno utječe na izvršavanje ostalih nehitnih medicinskih programa", rekao je Beroš.

Do danas je cijepljeno 65,28 posto odraslih stanovnika Hrvatske, a 279.200 osoba primilo je treću dozu.

Izvješća liječnika obiteljske medicine o pozivima necijepljenima starijima od 65 godina na cijepljenje pokazuju da su dvije trećine kontaktiranih odbili primiti cjepivo, naveo je Beroš.

Od uvođenja covid potvrda detektirano je 8745 pozitivnih pri brzom antigenskom testiranju, čime je prema epidemiološkoj projekciji spriječena zaraza 43.725 ljudi, od kojih bi 648 bilo hospitalizirano, a 196 umrlo.

Do danas je izdano 4.046.424 digitalnih potvrda za 2.849.771 osobu.

U ovom trenutku ne treba donositi nove mjere

"Posljednjih dana smanjuje se broj novih slučaja, no broj onih koji su izgubili bitku je visok, zato ponovno pozivamo na cijepljenje, posebno starije građane i one s komorbiditetima", poručio je Beroš.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako brojke zadnjih dana pokazuju pad novooboljelih pa je procijenjeno da u ovom trenutku ne treba donositi nove mjere, tako da ni Nacionalni stožer nije donosio nove odluke.

"No, još se ne bi smjeli opustiti zbog pojave nove varijante omikron. Hrvatska je bila jedna od prvih koja je poduzela mjere za njegovo usporavanje. Unatoč tome trenutno imamo tri potvrđena slučaja zaraze, što nije iznenađenje s obzirom na situaciju u svijetu", rekao je.

Po podacima Europskog centra za kontrolu bolesti, u 21 zemlji europskog gospodarskog pojasa evidentirana su 402 slučaja omikrona, dok su zemlje izvan EU-a prijavile 1378 slučajeva u 36 zemalja.

Na globalnoj razini je zabilježeno 1780 potvrđenih slučajeva u 57 zemalja.

Božinović je apelirao na građane da u božićno vrijeme izbjegavaju rizična okupljanja i da misna slavlja prate na otvorenom prostoru, ispred vjerskih objekata ili putem televizije.

Usvojen Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga 2021.-2027.

Za provedbu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je donijijela Vlada, predviđeno je ukupno 13,2 milijardi kuna za osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga osjetljivim skupinama.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić istaknuo je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade smanjivanje regionalnih nejednakosti u pristupu socijalnim uslugama kao bitne pretpostavke razvoja suvremenog društva u kojem svatko ima pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.

Osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga

Svrha donošenja plana, istaknuo je, osiguravanje je regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga za osjetljive skupine u sustavu socijalne skrbi na cijelom području Hrvatske.

U procesu razvoja socijalnih usluga prioritet je stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, čime se želi postići da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i u lokalnoj zajednici, a na taj se način stvaraju uvjeti za njihovu integraciju.

Plan je izrađen i radi nastavka već započetih procesa radi razvoja sustava socijalne skrbi, zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji te razvoju primjerenih usluga radi daljeg unapređenja kvaliteta života korisnika i osiguravanja njihove regionalne ravnomjernosti i dostupnosti.

Vlada je usvojila i pripadajući Akcijski plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, a predviđena je i izrada Akcijskog plana za razdoblje 2025.-2027. godine i njima će biti definirane mjere i razrađene aktivnosti u području razvoja socijalnih usluga, radi ostvarenja ciljeva Nacionalnog plana.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2027. je 13,2 milijardi kuna.

Osnovan Savjet za ljudska prava

Vlada je osnovala i Savjet za ljudska prava, a potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević podsjetio je da se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, odnosno dan kad je 1948. godine Opća skupština UN-a usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja predstavlja temelj međunarodnog sustava ljudskih prava.

Osnivanje Savjeta naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje bi Vladi pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reagira na nove izazove vezano za ljudska prava, dodao je Milošević.

Odlukom su određene zadaće i sastav Savjeta kojem će na čelu biti Milošević, kao potpredsjednik Vlade nadležan za ljudska prava.

U Savjetu su i po jedan predstavnik Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ureda potpredsjednika Vlade, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, Ureda za udruge i tri predstavnika udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava.

Usvojen Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Na sjednici je usvojen i Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji se usklađuje s izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Planom se detaljno propisuje način isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu čiju je isplatu moguće zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno izvješća nadzornog inženjera, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Propisuje se i način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, i to tijekom i nakon gradnje, kao i način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i uvođenje jednog postupka za uklanjanje i  gradnju objekata kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.

Beroš: Cilj je zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području države

Nešto više od 780 milijuna kuna ukupno će iz proračuna biti doznačeno državnim i bolnicama kojima su osnivači županije za podmirivanje dijela dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, odlučila je Vlada.

Ministar Beroš kazao je kako je cilj tih odluka zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području države i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno kojima su osnivači županije, a novac je osiguran u proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva.

U obzir je uzet kriterij maksimalnog udjela dospjelosti nepodmirenih obveza na dan 30. studenoga.

Bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država temeljem današnje odluke bit će doznačeno više od 511 milijuna kuna.

Novac će biti doznačen u KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KB Dubrava Zagreb, KB "Merkur", Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Kliniku za dječje bolesti Zagreb i Nacionalnu memorijalnu bolnicu Vukovar.

Bolnicama kojima su osnivači županije ukupno je namijenjeno 269 milijuna kuna i to za njih 38.

Ovo je treći puta ove godine da Vlada donosi odluke o isplati novca iz proračuna bolnicama za podmirivanje dugova i ukupno će, s današnjim odlukama, u tu svrhu iz proračuna biti izdvojeno nešto manje od 2,1 milijarde kuna.

Donacija180.000 cjepiva protiv bolesti Covid-19

Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći najpotrebitijim državama sukladno procjeni mehanizma COVAX donacijom 180.000 cjepiva protiv bolesti Covid-19.

Kao odgovorna članica Europske unije i Ujedinjenih naroda Republika Hrvatska na ovaj način  aktivno pridonosi širem globalnom odgovoru na pandemiju i iskazuje solidarnost prema državama u potrebi te pruža humanitarnu pomoć najpotrebitijim dijelovima stanovništva tih zemalja.
 
Za potpore malim mljekarama pet milijuna kuna
 
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Program potpore malim mljekarama za sufinanciranje troškova sabiranja mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj vrijedan pet milijuna kuna.
 
Kako je istaknula ministrica Vučković, tim programom nastoji se pomoći malim mljekarama u Hrvatskoj putem sufinanciranja troškova transporta i sabiranja mlijeka od strane uglavnom malih isporučitelja.

"U Hrvatskoj trenutno posluje 28 malih mljekara koje otkupljuju i prerađuju mlijeko, a surađuju sa 780 isporučitelja, odnosno s gotovo 20 posto registriranih isporučitelja, pri čemu otkupljuju nešto manje od devet posto mlijeka", kazala je Vučković.

Suradnja s malim proizvođačima koji isporučuju manje količine mlijeka uglavnom u manje razvijenim krajevima zahtjevna je što se tiče troškova transporta i sabiranja, a valja cijeniti činjenicu da male mljekare u Hrvatskoj unatoč tome te usprkos povećanim troškovima zbog pandemije covida-19 i rasta cijena energenata nisu smanjile otkup, istaknula je Vučković.

Stoga ih se tim programom, kako je rekla, nastoji poduprijeti, osigurati otkup i dalje i očuvati mala gospodarstva u siromašnim krajevima.

Potpora se dodjeljuje malim mljekarama, koje proizvode manje od 11 milijuna kg mlijeka godišnje, za pokriće dijela troškova nastalih prilikom sabiranja i transporta mlijeka od primarnih proizvođača do objekata za preradu. Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina otkupa, proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Hrvatskoj, navodi se u programu.

HEP-u odobrenje za dva kredita od po 1,31 milijardu kuna

Vlada je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) odobrila planirana dugoročna zaduženja kod Privredne banke Zagreb (PBZ) i Zagrebačke banke (Zaba), pri čemu su oba kredita u visini 1,31 milijardu kuna.

Krediti su namijenjeni financiranju općih poslovnih potreba, odnosno kako bi se osigurala adekvatna rezerva likvidnosti i dostatna sredstva za podmirenje obveza HEP Grupe, uključujući financiranje odobrenog značajnijeg plana investicija u 2022. godini, kao i povećanog tekućeg dospijeća financijskih obaveza, izvijestio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

HEP je pravna osoba u većinskom vlasništvu države, a budući da je riječ o planiranim dugoročnim kreditnim zaduženjima, Vlada, sukladno Zakonu o izvršavanju državnog proračuna, treba za to dati odobrenje, napomenuo je ministar.

Kako je razvidno iz odluka Vlade, način i rok vraćanja kredita je u oba slučaja jednokratan, pet godina od datuma sklapanja ugovora o kreditu, a redovna kamatna stopa iznosi 0,42 posto godišnje te je fiksna uz šestomjesečno kamatno razdoblje.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti