Sjednica Vlade: Danas zahtjev EK za pomoć iz Fonda solidarnosti EU, ukupna šteta od potresa 41,6 milijardi kn

Procijenjena šteta od potresa koji su u prosincu zahvatili središnju Hrvatsku je 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a na temelju toga Hrvatska će iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražiti isplatu 319,19 milijuna eura, rečeno je danas na sjednici Vlade "Siguran sam da ćemo, kao što je to bio s prvim štetama od potresa i ovaj puta dobiti snažnu potporu iz ovoga europskoga fonda", rekao je premijer Plenković.

Vlada je na današnjem otvorenom dijelu sjednice raspravila 16 točaka, među kojima je Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, izmjene i dopune Zakona o popisu stanovništva, kućanstva i stanova, izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti te izmjene i dopune Zakona o volonterstvu.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po metodologiji Svjetske banke iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske, odnosno minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.

Izvijestio je to ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Ujedno je naglasio da se te štete odnose na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali i nove i progresivne štete u Gradu Zagreb i Krapinsko-zagorskoj županiji te štete na pojedinačnim objektima u Bjelovarko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.

Na temelju tako procijenjene vrijednosti, Hrvatska može prijaviti doprinos iz Europskog fonda solidarnosti od 319,19 milijuna eura i to će i učiniti, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Plenković: Siguran sam da ćemo i ovaj put dobiti snažnu potporu Europskog fonda solidarnosti

Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi
spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, a tu je i osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine.

Sredstva se mogu dobiti i za čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je još prošli tjedan razgovarao s nadležnima u EU-u i najavio da će Hrvatska ovaj tjedan uputiti zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti.

"Siguran sam da ćemo, kao što je to bio s prvim štetama od potresa i ovaj puta dobiti snažnu potporu iz ovoga europskoga fonda", rekao je premijer Plenković.

Medved: Završetak brzih pregleda objekata u SMŽ do 28. ožujka

Proces prvih sigurnosnih pregleda, takozvanih brzih pregleda objekata oštećenih u potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji, planira se završiti do 28. ožujka, najavio je potpredsjednik Vlade i načelnik Stožera za uklanjanje posljedica potresa Tomo Medved.

Do sada je u toj županiji pregledano 35.572 objekta, od kojih je oznaku crveno dobio 4301 objekt, a oznaku žuto 7701, dodao je Medved u redovitom izvješću o stanju nakon potresa na sjednici Vlade. 

Medved je istaknuo da je do sada u toj županiji ukupno zaprimljeno 5458 zahtjeva za obnovu. 

Govoreći o aktivnostima Stožera, istaknuo je da se nastavljaju postavljati kontejnerska naselja, pri završetku je naselje u Glini, u fazi postavljanja je ono u općini Majur i Prnjavoru Čuntičkom, a u Mošćenici su odrađene pripreme za postavljanje kontejnerskog naselja. 

Među aktivnostima Stožera je i obilazak skladišta doniranoga građevinskog materijala kako bi dobili uvid u postupanje s doniranim građevinskim materijalom i osigurali transparentnost, dodao je.

Lokalni stožeri u sljedećih 30 dana dostavljat će Središnjem uredu za stambeno zbrinjavanje evidencije o nužnosti potrebe popravka nekonstrukcijskih elemenata, dimnjaka i zabatnih zidova, nakon čega će Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje izraditi projektnu dokumentaciju za te hitne popravke. 

Imamo 30 posto više novozaraženih i 15 posto više hospitaliziranih

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je na sjednici Vlade kako stopa novozaraženih u Hrvatskoj i dalje raste te je u odnosu na prošli tjedan zabilježen porast od 30 posto dok je broj hospitaliziranih veći za 15 posto.

Istaknuo je i kako prema rezultatima sekvencioniranja u Hrvatskoj raste učestalost britanske varijante virusa.

"Stopa potvrđenih slučajeva i dalje raste. U proteklih sedam dana zabilježeno je 5.669 dok je u tjednu ranije ta brojka iznosila 3966, što je porast veći od 30 posto. Nakon dugo vremena broj hospitaliziranih osoba ponovno je premašio 800, a na tjednoj razini povećao se za nešto više od 15 posto", naveo je Beroš.

"Ne možemo biti zadovoljni ovakvom situacijom jer smo pokazali da možemo i znamo bolje. Ovaj negativni trend ne može prekinuti nitko do nas samih. Stoga apeliram - slušajmo savjete struke koja neumoljivo ukazuje da samo disciplina u pridržavanju mjera i cijepljenje nemaju alternativu".

Dodatni razlog za pojačani oprez je i to što su zemlje u okruženju, BiH i Srbija, postale velika žarišta koronavirusa, upozorio je ministar zdravstva.

Hrvatska je na sekvencioniranje genoma covida-19 dosad poslala 1786 uzoraka, a rezultati su stigli za njih 1034. Od 888 uspješno sekvencioniranih uzoraka 354 su britanska varijanta s porastom od 30 posto u odnosu na rezultate za kraj siječnja i prvu polovicu veljače. Pet uzoraka je pozitivno na južnoafričku varijantu.

Ministar zdravstva naveo je i kako je dosad aplicirano 376.025 doza te je cijepljeno 293.28 osoba. 219.231 osoba primila je jednu dozu, a 73.897 docijepljeno je drugom dozom. HALMED je zaprimio 1818 prijava sumnji na nuspojavu cjepiva. "Po pojavnosti nuspojava između Pfizera i AstraZenece nema razlike. Pojavnost nuspojava je 0,5 posto za oba cjepiva, a najviše nuspojava blage je prirode", kazao je Beroš.

Izvijestio je i o nabavi 169 invazivnih respiratora koji su raspodijeljeni u 29 bolnica.

Božinović: Racionalan i realan pristup županijskih stožera 

Potpredsjednik Vlade i voditelj Nacionalnost stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je kako su inspektori Ravnateljstva civilne zaštite i policija proveli 19.208 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja te su u 162 slučaja utvrđene nepravilnosti. Izdana su 203 usmena upozorenja te je utvrđeno 76 prekršaja i bit će podneseno 29 prekršajnih naloga.

Policija je utvrdila i tri kaznena djela vezana uz širenje zarazne bolesti, o čemu je u tijeku je kriminalistika obrada. Također,  utvrđeno je 249 kršenja mjera samoizolacije od građana i bit će podneseni prekršajni nalozi, a evidentirana su i dva kaznena djela zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti.

Božinović je rekao  da su stožeri na županijskoj razini, temeljem preporuka struke, počeli su donositi određene protuepidemijske mjere samostalno ili ih predlažu Nacionalnom stožeru te će se takav pristup dodatno poticati jer je racionalan i realan.

"Regionalni pristup bit će okosnica organizacije i praćenja stanja na razini EU što će imati odraz na turističku sezonu. Države emitivnih tržišta će svakako pratiti stanje u Hrvatskoj kako na nacionalnoj tako i na županijskim razinama i u skladu s tim izdavati preporuke te eventualna ograničenja putovanja za svoje sugrađane", kazao je Božinović.

Nacionalni stožer stalnom je kontaktu s turističkim udrugama i Ministarstvom turizma te je preporuka stalna koordinacija s lokalnim vlastima i epidemiološkom strukom radi praćenja epidemije i pravodobne reakcije kako bi se stvorili uvjeti za što sigurniji boravak turista za vrijeme ljeta.

Popis stanovništva zbog epidemiološke situacije odgođen za jesen
 
Popis stanovništva koji je bio planiran za travanj i svibanj bit će odgođen zbog epidemiološke situacije te bi se kroz dvije faze trebao provesti od 13. rujna do 17. listopada, predlaže Vlada izmjenama Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2021. godine.

U prvoj fazi popis bi se provodio samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a u drugoj će to obaviti popisivači na terenu, i to putem osobnog intervjua sa stanovništvom i s pomoću elektroničkih uređaja, pri čemu bi obavili i kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi popisa.

Prema izmjenama Zakona, koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru, popis samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani provodio bi se od 13. rujna do 26. rujna, umjesto od 1. travnja do 10. travnja.

Popis, osobnim intervjuom koji obavlja popisivač provodio bi se od 27. rujna do 17. listopada, umjesto od 16. travnja do 7. svibnja.

Referentni trenutak Popisa je stanje na dan 31. kolovoza, umjesto na dan 31. ožujka.

U slučaju nemogućnosti provođenja popisa u utvrđenim rokovima uslijed pojave posebnih okolnosti, nove rokove utvrdit će Vlada RH posebnom odlukom koja će biti objavljena u Narodnim novinama.

"Kako je epidemiološka situacija zbog epidemije bolesti covid-19 još uvijek nepovoljna, a s obzirom na to da se popis provodi na punom obuhvatu stanovništva, potrebno je voditi računa potpunoj suradnji u i uzajamnom povjerenju stanovništva i sudionika opisivanja što je  u ovakvoj epidemiološkoj situaciji itekako otežano", rekla je glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković obrazlažući razloge izmjene Zakona.

To je logična odluka, s obzirom na epidemiološke okolnosti, istaknuo je i premijer Andrej Plenković.

Izmjene Zakona o volonterstvu

U saborsku proceduru Vlada je uputila i izmjene i dopune Zakona o volonterstvu (EU) kojima se definira rad volonterskih centara kao i način njihova financiranja, a među inim, regulira se i pojam volontiranja poslovnog subjekta budući da u brojnim tvrtkama u Hrvatskoj postoji razvijen sustav volontiranja poslovnog sektora.

Regulira se i pojam koordinatora volontera koji u organizacijama imaju značajnu ulogu za učinkovito upravljanje volonterskim programom, a članovima Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva mandat se produžuje s dvije na četiri godine.

Također, ne dopušta se volontiranje u trajanju duljem od 38 sati tjedno u razdoblju duljem od tri mjeseca bez prekida od najmanje tri mjeseca, kao ni dugotrajno ili kontinuirano izvršavanje volonterskih poslova koji bi inače predstavljali naplatne ugovorne odnose.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović objasnio je da se područje volonterstva iznimno brzo razvija te trenutno važeći zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu novih inicijativa u volontiranju.

Predloženim izmjenama, dodao je, zakon se usklađuje s trenutnim stanjem na području volonterstva te se uklanjaju postojeće prepreke odnosno nejasnoće vezane uz njegovu primjenu.

Do 2030. bitno smanjiti potrošnju energije

U Sabor je upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojim se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, što bi trebalo rezultirati bitno manjom potrošnjom energije. 

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je na sjednici Vlade da se predlažu izmjene i dopune tog zakona s ciljem da se zakonodavni okvir Hrvatske uskladi s izmjenama regulatornog okvira EU u području energetske učinkovitosti.  

EU direktivom uspostavlja se zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar EU i to 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. u odnosu na potrošnju bazne 2005. godine.

"Zakonom se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine te obvezne kumulativne uštede energije u razdobljima kumuliranja, a utvrđuju se i načini za postizanje tih ciljeva, kombinacijom sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike", kazao je ministar, dodavši da se pritom regulira  i pravo na jasnu i transparentnu informaciju u obračunu i potrošnji električne energije, odnosno prirodnog plina, toplinske energije i potrošnje tople vode.  

Također, glavne promjene u zakonu odnose se na obvezu planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje načela energetska učinkovitosti. To načelo zahtijeva da se sve gospodarske aktivnosti i budući projekti promatraju kroz doprinos mjerama za
poboljšanje energetske učinkovitosti te ima za cilj potporu okvira za olakšavanje održivih ulaganja u sektorima energetike, prometa, graditeljstva, industrije i dr.

Isto tako stvara se obveza da se prilikom oblikovanja mjera politike energetske učinkovitosti uzimaju u obzir potrebe za ublažavanjem energetskog siromaštva, Također, zakonom će se utvrditi jasne poveznice između Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Dugoročne strategije
obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.

U odnosu na prvo čitanje, unesena je odredba kojom će se financijska sredstva koje strankama obveznicama predstavljaju smanjeni prihod, a koja se koriste u svrhu smanjenja energetskog siromaštva u kućanstvima kao i za pomoć kućanstvima u slučaju proglašenja katastrofe, uvažiti kao smanjenje obveze strankama obveznicama, te da će se ušteda energije ostvarene na ovakav način nadoknaditi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U Sabor upućene i izmjene Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Vlada je danas uputila u Sabor i konačni prijedloga izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kojim se reguliraju prava i obveze članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Izmjenama i dopunama se uvažava specifičnost pravnog položaja Državne komisije i činjenicu da su njezini članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa te se smatraju dužnosnicima u smislu toga Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

"Izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave postiže se usklađenje prava i obveza članova Državne komisije. Također, unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vlada predložiti Hrvatskome Saboru", rekao je Ćorić.

Vlada je još krajem siječnja predložila izmjene tog zakona, kojima regulira i visinu naknade plaće članova Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti pa će tako, ako su na dužnosti bili najmanje godinu dana, imati pravo na punu plaću šest mjeseci od prestanka dužnosti, a sljedećih šest na polovinu plaće, kao i pravo povratka na rad u državnom, javnom i privatnom sektoru. 
 
Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti