Sjednica Vlade: Poslijepotresna obnova - završeno 14.050 postupaka obnove, izgrađeno 466 obiteljskih kuća

Na petrinjskom i zagrebačkom području završeno je 14.050 postupaka obnove, od čega se 13.270 odnosi na privatne zgrade i kuće koje obuhvaćaju 53.016 posebnih jedinica, a 780 na projekte obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, izvijestio je ministar Branko Bačić. Vlada je donijela i dva programa potpore namijenjena sektoru poljoprivrede - Program potpore uzgajivačima stoke zbog posljedica izbijanja bedrenice vrijedan 2,3 milijuna eura te Program potpore za sufinanciranje unaprjeđenja biosigurnosnih mjera u objektima za uzgoj svinja, vrijedan tri milijuna eura. Donesena je i Odluka o uvođenju Kulturne iskaznice kojom će se mladima osigurati pokrivanje troškova za konzumaciju kulturnih sadržaja u iznosu od 100 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je na današnjoj, 126. sjednici Vlade mjesečno izvješće te aktualno stanje poslijepotresne obnove.

Na petrinjskom i zagrebačkom području završeno je 14.050 postupaka obnove, od čega se 13.270 odnosi na privatne zgrade i kuće koje obuhvaćaju 53.016 posebnih jedinica, a 780 na projekte obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, čija je obnova krenula kroz Fond solidarnosti EU-a, a nastavljena sredstvima NPOO-a i državnog proračuna.

U sklopu procesa obnove, završene su 11.932 nekonstrukcijske, 606 konstrukcijskih obnova te je izgrađeno 466 obiteljskih kuća. Istovremeno, kupljeno je 70 obiteljskih kuća za građane koji su se odlučili za kupnju umjesto gradnje zamjenske kuće.

Obnova aktivna na 1.980 lokacija, najviše zahtjevnih konstrukcijskih obnova

Trenutačno je obnova aktivna na 1.980 lokacija. U izgradnji je 205 obiteljskih kuća.

U postupku nabave radova je 1.710 lokacija, koje uključuju 370  višestambenih zgrada i 1.340 obiteljskih kuća, ukupne vrijednosti 133,9 milijuna eura. Najveći dio njih odnosi se na zahtjevnije konstrukcijske obnove.

Podsjetimo, po principu blokovske obnove, kojom se u jednoj nabavi može obnoviti  200-250 stambenih jedinica, završena je obnova bloka „Mali Vatikan“ u Zagrebu. Riječ je o nekonstrukcijskoj obnovi koja obuhvaćala 47.557 četvornih metara, a ugovorena cijena radova iznosi 4,2 milijuna eura s PDV-om.

Još sedam blokova - Blok 20, Kukovićeva kuća, Medulić, Zrinski, Visoka, Rimska ulica (Sisak), Gajeva (Petrinja) -  u postupku je nabave, obuhvaćaju 81 zgradu i 802 posebne jedinice, a ukupna vrijednost radova iznosi 54,48 milijuna eura.

U pripremi nabave su još tri bloka u Zagrebu -  Blok Svačić, Ravno Rašće, Trg bana J. Jelačića - s ukupno 55 zgrada i 408 posebnih jedinica ukupne vrijednosti radova 31,3 milijuna eura.

U tijeku su radovi na dva bloka u Sisku, koji obuhvaćaju 11 ulaza i 254 posebne jedinice. Riječ je o bloku u Ulici hrvatskog narodnog preporoda 2-10 i bloku u Ulici Ivana Meštrovića 1, 3, 5, 7, 9 i 11. Vrijednost radova iznosi 23,56 milijuna eura.

Završena 1.152 projekta obnove zgrada javne namjene i infrastrukture

Iz Fonda solidarnosti EU-a ugovoreno je 1.309 projekata i završeno njih 1.152. Iz Fonda solidarnosti EU-a utrošeno je 1,003 milijardi eura, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je dodatnih 1,47 milijardi eura, a preostali dio financiranja osiguran je u državnom proračunu a riječ je o 1,32 milijarde eura.

Za cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora ugovoreno je 209 projekata vrijednih 2,43 milijardi eura. Do sada je završeno 86 projekta, 115 projekata je u fazi radova, a njih osam u različitim fazama pripreme.

„Do kraja lipnja 2026. godine, kada istječe rok za završetak projekata koji se financiraju iz NPOO-a, moramo dovršiti sve planirane aktivnosti. Uvjeren sam da ćemo to i uspjeti, kako bismo ostvarili zacrtani cilj - obnovu 600 tisuća kvadrata prostora zgrada javne namjene“, istaknuo je ministar.

Podsjetimo, poslijepotresnom obnovom čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti EU-a obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture.

Ministar je istaknuo i kako je prošli mjesec obiđeno gradilište najveće investicije u zdravstvu - KBC Zagreb - faza III. Završene su i obnove zgrada javne namjene: Medicinskog fakulteta u Zagrebu na zagrebačkoj Šalati koji će se otvoriti sredinom prosinca, a otvorena je i obnovljena Petrovu bolnica u Zagrebu.

U Sisku je otvoren obnovljeni Dom za starije osobe te novi dječji vrtić Galdovo. Obnovljene su i zgrade kulturne baštine -druga scena Hrvatskog narodnog kazališta u Adžijinoj ulici u Zagrebu, unutrašnjost župne crkve sv. Jelene Križarice u Zaboku i Mihalićeva kuća književnosti u Karlovcu.

U Petrinji je potpisan ugovor za izgradnju novog Studentskog doma koji će se financirati kroz Zajam Svjetske banke.

Povećanje stambenog fonda na području Sisačko-moslavačke županije

Ministar Bačić osvrnuo se i na povećanje stambenog fonda u Sisačko-moslavačkoj županiji, u sklopu kojeg je planirana izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana.

„Do sada smo završili i uselili 42 zgrade, 15 zgrada je u izgradnji, a dvije su u pripremi za početak radova. Prošli mjesec uselili smo tri nove zgrade u Glini i četiri nove zgrade u Topuskom“.

Od 42 završene zgrade, njih 15 nalazi se u Sisku, osam u Petrinji, osam u Glini, četiri u Topuskom, dvije u Gvozdu, a po jedna zgrada završena je u Kutini, Dvoru, Jasenovcu, Lekeniku i Novskoj.

Od 59 planiranih zgrada, 20 je sufinancirano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, koje su u cijelosti završene. U okviru druga dva projekta izgrađene su još tri zgrade - dvije iz programa POS-a u Sisku i jedna zgrada iz programa međuresorne suradnje u Novskoj.

Na obnovu javne i privatne imovine dosad je sveukupno utrošeno 4,12 milijardi eura, od čega 2,39 milijardi na području obuhvaćenom zagrebačkim potresom i 1,73 milijardi na području petrinjskog potresa. U proračunu za 2025. osigurano je 1,3 milijarde eura za obnovu.

Administrativna suradnja u području poreza s naglaskom na kriptoimovinu i elektronički novac

Sa sjednice je Vlada Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca, riječ je ponajprije o usklađivanju s europskim direktivama, u okviru kojih se propisuje obveza dostave informacija od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Prva dostava informacija o korisnicima kriptoimovine, ali i transakcijama koje su obavili a podliježu izvješćivanju, je 30. lipnja 2027. za 2026. godinu, kazao je.

Također, proširuje se obuhvat automatske razmjene informacija zbog uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit, a konačnim prijedlogom zakona propisuje se i razmjena informacija o kriptoimovini i elektroničkom novcu te informacija o minimalnom globalnom porezu na dobit s trećim zemljama, rekao je Primorac.

Prijedlogom izmjena zakona  propisuju se i odredbe na temelju kojih se modernizira i digitalizira administrativna suradnja među državama članicama EU-a u području poreza na dodanu vrijednost kako bi se učinkovitije borilo protiv poreznih prijevara i osigurala pravilna primjena pravila o PDV-u.

Doneseni programi potpore uzgajivačima stoke vrijedni 5,3 milijuna eura

Vlada je donijela i dva programa potpore namijenjena sektoru poljoprivrede - Program potpore uzgajivačima stoke zbog posljedica izbijanja bedrenice vrijedan 2,3 milijuna eura te Program potpore za sufinanciranje unaprjeđenja biosigurnosnih mjera u objektima za uzgoj svinja, vrijedan tri milijuna eura.

Program potpore uzgajivačima stoke donosi se zbog izvanrednih okolnosti nastalih izbijanjem bedrenice, s ciljem pružanja hitne financijske pomoći stočarskom sektoru na području proglašenom zonom ograničenja u 2025. te pomoći gospodarstvima na kojima su utvrđena uginuća goveda radi obnove stada, kazao je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo.

Na zaraženom području, kako se navodi u obrazloženju odluke, nalaze se značajne livadne i pašnjačke površine koje su glavni izvor hrane za stoku u zimskom razdoblju. Uslijed zabrane prikupljanja, odvoza i uporabe košenih krmnih trava, uključujući i stelju, pojava bedrenice imat će dugoročan negativan utjecaj na stočarsku proizvodnju u bedreničnim distriktima.

Također, zabrana spremanja stočne hrane znatno otežava položaj proizvođača koji ovise o vlastitim resursima. Zbog nedostatka krme proizvođači su prisiljeni smanjivati broj grla i proizvodnju ili kupovati krmu po tržišnim cijenama, čime se ugrožava likvidnost gospodarstava, rekao je Beljo.

Naveo je i kako je na gospodarstvima s utvrđenim uginućima goveda dodatno smanjen proizvodni potencijal, a obnova stada zahtijeva značajna sredstva. Ograničenja u prometu stoke i proizvoda životinjskog podrijetla s pogođenih područja otežavaju tržišni plasman i smanjuju prihode stočara, čime se povećava opasnost od trajnog smanjenja kapaciteta ili odustajanja od proizvodnje na pogođenim gospodarstvima.

Program potpore se provodi kroz dvije mjere. Prva mjera odnosi se na nadoknadu štete uzgajivačima domaćih životinja na gospodarstvima na kojima je provedeno cijepljenje protiv bedrenice na području bedreničnog distrikta, dok se druga mjera odnosi na sufinanciranje obnove narušenog proizvodnog potencijala u govedarskoj proizvodnji na području bedreničnih distrikata pogođenih izbijanjem bedrenice 2022. i 2025. na gospodarstvima na kojima su zabilježena uginuća goveda.

Prihvatljivi korisnici potpore za obje mjere su mikro, mala i srednja poduzeća koja ispunjavaju uvjete navedene u Programu. Prihvatljivi iznos jedinične potpore za grla obuhvaćena prvom mjerom iznosi 100 eura po uvjetnom grlu, a za drugu mjeru potpora po grlu ovisi o kategoriji grla (telad 595,20 eura, tovna junad 1.608 eura, rasplodne junice/krave 1.800 eura, rasplodni bikovi 2.000 eura).

Financijska sredstva za provedbu tog programa iznose 2,3 milijuna eura, od kojih je 1,3 milijuna eura osigurano u državnom proračunu za ovu godinu, dok je iznos od milijun eura planiran u okviru usvojenih projekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2026. godinu. Za provedbu prve mjere osigurano je 1,3 milijuna, a druge mjere milijun eura.

Beljo je rekao kako se očekuje da će kroz Program sredstva potpore ostvariti više od 1.100 korisnika.

Svinjogojcima tri milijuna eura

Cilj Programa potpore za sufinanciranje unaprjeđenja biosigurnosnih mjera u objektima za uzgoj svinja je pomoć gospodarstvima koja uzgajaju svinje u primjeni odgovarajućih biosigurnosnih mjera, a u svrhu smanjivanja rizika od pojave i širenja bolesti afričke svinjske kuge.

Obzirom da još nije razvijeno cjepivo protiv ASK subjekti koji drže svinje dužni su osigurati potpunu, kontinuiranu provedbu biosigurnosnih mjera za smanjenje opasnosti od unošenja virusa uzročnika ASK u objekte, kazao je Beljo.

Prihvatljivi korisnici potpore su uzgajivači svinja (upisani u Registar) čiji objekti se nalaze na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije, uz uvjet da na objektima drže manje od tisuću grla. Broj potencijalnih korisnika veći je od sedam tisuća. Iznosi potpora ovise o broju grla na objektu, a predviđeni su za 10 i manje grla 300 eura, za 11 do 100 grla 500 eura te 101 do 999 grla 900 eura.

Sredstva za provedbu Programa iznose tri milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu na pozicijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Beljo je rekao kako je u svrhu sanacije izravnih i neizravnih šteta uslijed pojave bolesti ASK usvojeno i provedeno niz mjera kroz koje je do sada isplaćeno više od 40 milijuna eura.

Uvedena kulturna iskaznica

Kako bi kultura i umjetnost bili što dostupniji mladima s navršenih 18 godina, Vlada je donijela Odluku o uvođenju Kulturne iskaznice kojom će mladi moći iskoristiti novčanu potporu od 100 eura za kulturne potrebe po vlastitom odabiru.

Premijer Andrej Plenković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknuli su da je riječ o vrlo važnom iskoraku kojim se mladu generaciju želi što više senzibilizirali za kulturu.

"Cilj je promicati jedan univerzalniji i raznovrsniji pristup kulturi za mladu publiku, stvaranjem kulturnih navika te jačanje postojećih kulturnih potreba”, istaknula je ministrica.

Kroz ovaj model će se zapravo oni koji stvaraju kulturne sadržaje - oni koji tiskaju knjige, organiziraju koncerte, kazališne predstave i izdaju novine te upravljaju muzejima, baštinskim lokalitetima - približiti našim sugrađanima koji iz razdoblja formalnog obrazovanja ulaze u punoljetnost i zapravo u većoj mjeri počinju sami donositi odluke, objasnila je.

Temeljem Odluke, svim mladima koji s početkom iduće godine navršavaju 18 godina osigurava se pokrivanje troškova za konzumaciju kulturnih sadržaja u iznosu od 100 eura, čime će moći kupovati knjige, pretplatiti se na dnevne novine, kupiti karte za kino predstave, kazališne predstave, izložbe, publikacije, koncerte klasične ili jazz glazbe. Sustav je razvijen zajedno s Finom, komunikacija će biti u cijelosti digitalna, a prvu obavijest mladi će dobiti kroz e-imenik.

"Očekujemo da ćemo postići cilj veće potpore i većeg poticaja mladim ljudima da konzumiraju kulturne sadržaje. Istovremeno dobit ćemo prvi put vrlo kvalitetne podatke o njihovim navikama, interesima, pa ćemo u sljedećim godinama, nakon provedbe ove prve pilot faze, moći možda i preciznije poticati pojedine segmente kulturne proizvodnje, odnosno sudjelovanja u kulturi”, istaknula je Obuljen Koržinek.

Navela je i da je Kulturna iskaznica komplementarna programu razvoja publike koji Ministarstvo provodi od 2018. godine, kao i programu Ruksak (pun) kulture koji se provodi od 2014. godine i dio je Programa Vlade Republike Hrvatske, a bit će uključen i u budući Nacionalni program za mlade, koji Vlada planira donijeti za razbolje 2026. - 2030.

Tvrtki Aspect Croatia odobrena druga istražna faza na prostoru SA-06

Na sjednici je društvu Aspect Croatia odobrena  druga istražna fazu na prostoru ugljikovodika SAVA-06, a riječ je o kompaniji koja je na tom području već utvrdila plinska ležišta.

Kako je naveo državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, Vlada je u kolovozu 2019. donijela odluku o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u istražnom prostoru ugljikovodika SA-06, društvu Aspect Croatia. Temeljem dozvole, Vlada je 26. ožujka 2020. s tim društvom sklopila ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije.

Prva faza istražnog razdoblja traje do 13. studenog, a društvo je već uspješno ispunilo sve minimalne radne obaveze te time steklo pravo na prelazak u drugu fazu istraživanja. Sukladno zakonu i ugovoru, društvo na kraju prve faze napušta 25 posto dijela istražnog prostora, površine 665 kilometara kvadratnih, a za drugu fazu zadržava istražni prostor površine 1968 kvadratnih kilometara, naveo je Špehar.

Ova odluka utječe na državni proračun budući da se procjenjuje da će prihod u ovoj godini iznositi 121.108,20 eura. Navedeni prihod se odnosi na novčanu naknadu za administrativne troškove ugovora, a koja se uvećava četiri posto godišnje na temelju uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Procjenjuje se da će navedena naknada u idućoj godini iznositi 125.952,52 eura, a u 2027. godini 130.990,62 eura. 

Sukladno uredbi, investitor plaća i novčanu naknadu za površinu odobrenog istražnog prostora, a koja se izračunava kao umnožak površine odobrenog istražnog prostora i novčane naknade za površinu odobrenog istražnog prostora u iznosu od 53,09 eura po kvadratnom kilometru. 

Navedena naknada u cijelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijim se površinama nalazi odobreni istražni prostor. Investitor je navedenu naknadu uplatio za 2025. te se za 2026. procjenjuje prihod na 104.476,34 eura te za 2027. prihod na 104.476,34 eura, piše, između ostalog, u prijedlogu odluke.

Usvojen Akcijski plan razvoja kulture i medija do 2027.

Vlada je usvojila i Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje do 2027. godine koji se sastoji od 14 mjera podijeljenih u pet posebnih ciljeva. Akcijski Plan prateći je provedbeni akt Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2023.-2027.

Nacionalni plan obuhvaća sve prioritete, ciljeve i osnovne pokazatelje u području kulture, medija i kulturne baštine - razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma te učinkovitu podršku kulturnom i medijskom sektoru.

U zatvorskom sustavu lani boravilo gotovo 17 tisuća osoba lišenih slobode

U prošloj godini u zatvorskom sustavu boravilo je 16.826 osoba lišenih slobode i osoba na izvršavanju odgojne mjere, pokazuje Izvješće o radu zatvorskoga sustava za 2024. koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.

Ako gledamo 31. prosinca 2024. godine u zatvorskom sustavu je na taj dan bilo ukupno 4.965 osoba lišenih slobode i odgajanika, naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

U zatvorima je ukupno 3.932 mjesta pa se krenulo u izgradnju tri modularnih zatvora, podsjetio je.

Prema osnovi lišenja slobode najviše je bilo istražnih zatvorenika (51,53 posto), zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora i maloljetnika, odnosno mlađih punoljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora (28,18 posto).

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora Vlada jednom godišnje izvješćuje Sabor o radu zatvorskog sustavaut, a izvješće, uz pokazatelje o broju i strukturi osoba lišenih slobode, sadrži i podatke o vrsti i opisu poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, sigurnosne aspekte zatvorskog sustava, broj, strukturu i obaveze službenika zatvorskog sustava i dr.

Nema značajnijih odstupanja u broju birača

Vlada je u Sabor uputila i izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama iz kojeg je vidljivo da nema značajnijih odstupanja.

To je Vladina obveza dva puta godišnje (na kraju prvog i trećeg tromjesječja) temeljem Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome obavještava Vladu, a odmah u slučaju da dođe do značajnijih odstupanja +/- 5 posto.

Iz izvješća je vidljivo da je u trećem tromjesečju zabilježeno smanjenje ukupnog broja registriranih birača s 3.615.381 birača koliko je bilo 31. ožujka na 3.609.130 birača na dan 30. rujna.

Zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama su u okviru zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, dok su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača zabilježena na području pete (-2,89 posto) i devete (2,45 posto) izborne jedinice.

Jubilarna 30. Smotra Sveučilišta u Zagrebu

Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad 30. Smotrom Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati od 13. do 15. studenoga 2025. na Zagrebačkom velesajmu.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu je najstarija manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj koja se organizira već tri desetljeća. Smotra se organizira kako bi učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani dobili sve potrebne informacije o studijskim programima i upisnim uvjetima,
studentskom životu te brojnim drugim pojedinostima.

Okupit će predstavnike svih sastavnica koje djeluju u okviru Sveučilišta - 31 fakulteta i triju umjetničkih akademija, kao i institucija i organizacija koje djeluju u okviru zagrebačkoga Sveučilišta.

Smotra ima iznimno značenje za sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj te značajno doprinosi profesionalnoj orijentaciji i budućem razvoju mladih ljudi.

Izvor: Hina/Vlada 



Pisane vijesti