Sjednica Vlade: Predložene izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću

Vlada je Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara. Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću "snažno raširile" kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade. "S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost", rekao je. 

Vlada je s današnje, 12. sjednice Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.

"U odnosu na prvo čitanje, dvije su novine - jedna se tiče načina dostave pismena pravnim osobama, usklađujemo se s odredbama Zakona o parničnom postupku jer su ispunjeni tehnički preduvjeti, i druga je da se briše članak 32. na način da se pojedinačni ispravni postupak može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, a ne više kako je bilo predloženo samo u pogledu jednog zemljišnoknjižnog uloška", naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan

To će u konačnici rezultirati manjim troškom za građane, dodao je.

Trenutno se pismena dostavljaju putem pošte, a od sada će pristizati u elektronički sandučić i u korisnički pretinac na eGrađanima.

U Gospiću Središnja pismohrana zemljišnih knjiga Republike Hrvatske

Habijan je podsjetio kako se ovim izmjenama uspostavlja Središnja pismohrana zemljišnih knjiga Republike Hrvatske  u Gospiću, u koju će se smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, a koje će se prije toga skenirati, kao i zbirke isprava u RH. Proširuje se i krug ovlaštenika kojima se omogućuje neposredan pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u, i to na upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba, koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.

Proširuje se i ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave, pojašnjava se postupanje s ispravama koje su označene oznakom tajnosti, a postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige se dodatno uređuje radi ubrzanja postupka na način da se rasprava neće održavati osim ako sud ocijeni potrebnim.

U bazi zemljišnih podataka nalazit će se usklađeni podaci katastra i zemljišne knjige te više neće biti dvostrukog vođenja podataka.

Predložene strože odredbe Zakona o igrama na sreću

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja - regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

"Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini", zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice kazao da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću "snažno raširile" kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

"S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost", rekao je Plenković.

Suglasnost MINTS-u za povećanje sredstava za posjetiteljske centre

Dana je i suglasnost Ministarstvu turizma i sporta za povećanje iznosa sredstava za 6,39 milijuna eura, za omogućavanje realizacije projekata prijavljenih i bodovanih na pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava NPOO-a vezanih za posjetiteljsku infrastrukturu.

Riječ je o pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava iz NPOO-a za turističku infrastrukturu pod nazivom "Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti", unutar Grupe 1 tog poziva - Posjetiteljska infrastruktura.

Povećanje sredstava za tu namjenu osiguravaju se u državnom proračunu za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026., na pozicijama Ministarstva turizma i sporta, a ako visina raspoloživih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost ne budu dostatna za pokriće tog iznosa, sredstva do iznosa od 6,39 milijuna eura osigurat će se iz Fonda za turizam.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak podsjetio je da su javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za javni i privatni turistički sektor iz NPOO-a provedeni prošle godine te da je poticanje razvoja turizma definirano u programu Vlade 2021.-2024. kao "Prostorni razvoj i turizam u funkciji održivog razvoja".

Slično definira i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. u sklopu čijeg se strateškog cilja konkurentnog i inovativnog gospodarstva, navodi razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija s ponudama cjelovitog turističkog doživljaja, produljenja sezone i pomaka k turističkim proizvodima više dodane vrijednosti.

"Ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu u funkciji su valorizacije kulturne i prirodne baštine te se smatra i važnom vrstom turizma za razvijanje cjelogodišnjeg i kontinentalnog turizma", kazao je Družak.

Podsjetio je da je NPOO-om za "Regionalna diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti" određeno 51,63 milijuna eura za 2024. i 35,53 milijuna eura za 2025. godinu.

Od toga za Grupu Posjetiteljska infrastruktura osigurano je 24,55 milijuna eura, od čega je do sada dodijeljeno 17,73 milijuna eura za četiri odabrana projekta.

"Iduća dva projekta na rang listi dijele peto mjesto, budući oba imaju identičan ukupan broj bodova i broj bodova po svim kriterijima odabira definiranima u uputama za prijavitelje javnog poziva, a ukupne su vrijednosti bespovratnih sredstava 13,21 milijun eura. Sredstva osigurana u toj grupi od 6,82 milijuna eura nisu dostatna za financiranje oba ta projekta te nije moguće dodijeliti preostali iznos sredstava. Zato se od Vlade tražila suglasnost za dodatna sredstava od 6,39 milijuna eura kako bi se oba ta projekta ugovorila", dodao je Družak.

Uspješna provedba Strategije razvoja održivog turizma do 2030. u 2023.

Izvješće o provedbi Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine predstavio je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak, koji je ocijenio da je sveobuhvatna reforma turizma rezultirala povećanjem kvalitete turističke ponude i razvojem cjelogodišnjeg održivog turizma.

Rezultati za prvih šest mjeseci ove godine sa šest posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego u istom razdoblju 2023. godine, ukazuju na ostvarenje strateškog cilja da Hrvatska postane cjelogodišnja turistička destinacija, dodao je.

Naglasio je da se Hrvatska u 2023. godini popela s 32. na 25. mjesto prema prihodima od međunarodnog turizma, te da se može zaključiti da je provedba strategije u 2023. bila uspješna.

Usvajanjem zaključka o izvješću, Vlada je zadužila MINTS da ga dostavi Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU kao nadležnom Koordinacijskom tijelu za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Vlada će raspisati novi poziv za Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave

Vlada je prihvatila Nacrt javnog poziva za odabir kandidata za predsjednika, dva zamjenika i četiri člana Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

"Obzirom da po ranije raspisanom natječaju nisu izabrani članovi, ovaj put raspisujemo natječaj objedinjeno da izaberemo sve kandidate kojima su istekli mandati", poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, obrazlažući zaključak koji je Vlada prihvatila.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti