Sjednica Vlade: Rebalans proračuna za nastavak pomoći građanima, obnovu te svladavanje energetske krize

Vlada je na sjednici utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura. Premijer Andrej Plenković rekao je da Vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 218. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je kako se na više od 20 vodotoka u ovom trenutku provode aktivne mjere obrane od poplave.

Kazao je da su vodostaji na području Gračaca i Obrovca u opadanju te se trenutno provodi sanacija.

Naveo je da je 500 pripadnika Hrvatske vojske na području Hrvatske Kostajnice, Petrinje i Siska. Dodao je i da je u Kostajnici spriječena poplava grada.

"Nakon sanacije štete od poplave nastavit ćemo s radovima na projektu uspostave trajne zaštite, odnosno sustavnog rješenja zaštite od poplava koji bi trebao biti završen do kraja ove godine i vrijednost mu iznosi 4 milijuna eura", rekao je Medved.

U Karlovcu se pokazala nužnost nastavka radova na uspostavi trajne zaštite od poplava

"Kako bi dočarali razmjere ekstremnih oborina, dovoljno je naglasiti podatak kako je od 14. do 18. svibnja na provedbi mjera obrane od poplava samo na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije sudjelovalo više od 2000 ljudi'', izvijestio je Medved, zahvalivši svim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti.

Naš sustav obrane od poplava dobro postavljen

Potom je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izvijestio da je rijeka Otuča u Gračacu opala za jedan i pol metar, dok je Zrmanja u Obrovcu opala za jedan metar, te su se stvorili uvjeti za mjere sanacije od šteta.

Đuroković smatra da je naš sustav obrane od poplava dobro postavljen. "On se oslanja i na tradiciju upravljanja prethodnih generacija gdje imamo velike prirodne retencije i gdje smo u ovom trenutku više od 500 milijuna kubnih metara vode uskladištili privremeno, koje ne prijete nasipima, ali olakšavaju i povećavaju stupanj sigurnosti da ćemo uspješno na većem broju provesti mjere obrane od poplava s minimiziranim štetama", rekao je.

Istaknuo je i kako je u Kostajnici vodostaj opao više od pola metra, ukinute su mjere izvanrednog stanja te prestaje potreba za nazočnošću pripadnika HV-a. Dodao je kako očekuju da će tijekom današnjeg dana i Korana i Kupa opasti do jednog metra, čime će se također stvoriti uvjeti za ukidanje izvanrednog stanja i prestanak potrebe korištenja HV-a. Time se omogućuje preusmjeravanje na petrinjsko, sisačko i jasenovačko područje.

Osvrnuo se i na popuštanje privremeno izgrađenog nasipa u sisačkom Galdovu, istaknuvši da je on podignut 2021. godine, ali da zbog tadašnje situacije nije provedeno ispitivanje tla na trasi.

''Bile su rasjedne pukotine dubine tri do četiri metra, pao je i snijeg kad smo georadarom ispitivali područja, ali nismo u tim trenucima mogli ispitati trase na kojima smo slagali privremeni sustav nasipa. Iz tog razloga došli smo baš na područje gdje su bile velike količine pješčanog materijala ispod površine, u zonu likvefakcije, i riječ je bila o jednom dijelu nestabilnog podložnog tla. Došlo je do hidrauličkog sloma tla, podvira, slijeganja dijela barijera i ulaska voda u to ograničeno područje gdje se nalazilo nekoliko udruga'', pojasnio je Đuroković.

Naveo je kako je vodostaj Kupe u Farkašiću kod Petrinje, koji je mjerodavan za obranu od poplava na petrinjskog području, 976 centimetra.

Rekao je da prognostički modeli govore da će biti do ili oko 980, a povijesni maksimum je 988. "Znači, tu smo zapravo na 10 ili manje centimetara od povijesnih rekorda", dodao je Đuroković, istaknuvši kako su nasipi na tom području bili stradali.

"Imamo kombinaciju ekstremnih vodostaja i drugog u povijesti zabilježenog vodenog vala koji će pritiskati te nasipe. Idućih dva do tri dana su nam presudni i traže iznimne mjere budnosti", poručio je Đuroković.

Kazao je kako se u idućim danima ne očekuju veće količine oborina, što smatra dobrim. Dodao je da će, ako oborina bude, to utjecati na vodostaje Kupe, Save i Une.

"Mogu negdje izazvati lokalne bujice, ali ne više od toga. Ključno nam je izdržati ovih nekoliko dana. Vjerujemo u uspjeh, da će sve biti u redu'', zaključio je Đuroković.

Važnost trajne zaštite od poplava

Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut kazao je da su aktivirani svi stožeri Civilne zaštite ugroženih županija i jedinica lokalne samouprave te da se redovito održavaju sjednice stožera radi koordiniranja aktivnosti.

Rekao je da je uspostavljena odlična koordinacija između lokalnih, regionalnih i nacionalnog stožera Civilne zaštite, dodavši da je na terenu više stotina pripadnika snaga sustava Civilne zaštite.

Naveo je da su nastale štete na stambenim, gospodarskim i drugim objektima na području 12 županija i Grada Zagreba. Radi se o 1750 raznih objekata, od čega 1169 stambenih, 239 javnih i gospodarskih, 35 objekata komunalne infrastrukture i 307 ostalih, rekao je Trut, ističući da nisu svi spomenuti stambeni objekti naseljeni.

Kazao je kako diljem Hrvatske slijedi stabilnije vrijeme i kako vjeruje da će na terenu biti lakše. Dodao je da je diljem Hrvatske ovih dana postavljeno oko 400 tisuća vreća za obranu od poplava, od čega najveći broj u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Broj zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji u porastu

Potpredsjednik Vlade Medved  osvrnuo se i na aktualno stanje vezano za potres, te je izvijestio o stanju zaposlenosti i gospodarstva u Sisačko-moslavačkoj županiji.  

Kazao je da, prema pokazateljima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječan broj nezaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2022. godini iznosio je 4331, što je, naglasio je, prvi puta od 1994. godine da je taj broj ispod 5 tisuća.

Istaknuo je da je istovremeno broj zaposlenih u ovoj županiji u porastu, odnosno broj zaposlenih od 2019. do 2022. godine povećao se za 8 posto, odnosno za 3.300 osoba. 

Tako je 2019. godine u županiji bilo zaposleno 38.356 osoba, dok je u 2022. godini broj zaposlenih iznosio 41.655 osoba.

Medved je rekao da je unatoč razornom potresu u razdoblju od 2019. do 2021. godine zabilježen i porast registriranih i aktivnih poslovnih subjekata u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Broj registriranih poslovnih subjekata povećao za gotovo 650, odnosno 6.156 poslovnih subjekata 2019. godine naspram 6.802 subjekata 2021. godine.

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su sredstva za pripremu tehničke dokumentacije za projekte kojima će se doprinijeti digitalnoj i zelenoj tranziciji, a na području Sisačko-moslavačke županije dodijeljena su sredstva za 21 projekt ukupne vrijednosti 3 milijuna eura.

Ministar je izvijestio i da je na području županije tijekom 2022. godine podržano kroz financiranje iz Državnog proračuna i 19 infrastrukturnih projekata unapređenja društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture vrijednosti 1,9 milijuna eura, a za 2023. godinu osigurano je 2,8 milijuna eura za planiranih 25 projekata.

Uložit će se 22 milijuna eura u poduzetničku infrastrukturu

Ovaj tjedan, rekao je Medved, dodijeljene su od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odluke vezane uz Mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, koji gradovima pruža mogućnost da decentralizirano donose i provode investicije u urbani razvoj.

Planirana sredstva u iznosu od 22 milijuna eura uložiti će se u razvojne projekte u području poduzetničke infrastrukture, prometa te kulturne i turističke infrastrukture Siska, Martinske Vesi i Sunje.

"Iz ovih pokazatelja zaposlenosti i stanja gospodarstva u županiji razvidno je kako, uz obnovu, Vlada ulaže značajne napore u gospodarsku i demografsku revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Sisačko-moslavačke županije", zaključio je Medved.

Do sada iskorišteno 93 posto sredstava iz Fonda solidarnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da je s današnjim danom, od 1,3 milijarde eura odobrenih iz Fonda solidarnosti, realizirano projekata u vrijednosti 933 milijuna eura, odnosno 93 posto.

"Alokacija koja je dodijeljena za petrinjski potres u iznosu od 319 milijuna eura realizirana je 11. svibnja, i danas smo tu alokaciju prešli za 24 milijuna eura, što znači da smo realizirali 109 posto od predviđenih i odobrenih sredstava iz Fonda solidarnosti", kazao je Bačić. 

Od 1. svibnja do danas realizirano je 133 milijuna eura, što znači, kako je rekao Bačić, da smo uhvatili dnevni ritam oko 7 milijuna eura realiziranih sredstava na području i zagrebačkog i petrinjskog potresa.

"Tom dinamikom preostalih 70 milijuna eura trebali bi realizirati u idućih desetak dana", dodao je ministar.

Kada je u pitanju zagrebački potres, kazao je, očekujemo njegovu ukupnu realizaciju negdje do 10 lipnja.

Danas sastanak s predstavnicima građevinskih tvrtki

Bačić je najavio da će danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori održati sastanak s predstavnicima 123 hrvatske građevinske tvrtke, koje sudjeluju u obnovi zgrada te komunalne, javne i prometne infrastrukture na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, kako bi ih upoznao s trenutnim stanjem obnove u dijelu koji se odnosi na realizaciju projekata financiranih iz Fonda solidarnosti, kao i sa stanjem izgradnje i obnove privatnih zgrada i kuća.

Dodao je da će im predstaviti i sve što Ministarstvo planira realizirati do kraja godine, s točnim podacima o broju javnih nabava kad je u pitanju izgradnja zamjenskih kuća te konstrukcijske i nekonstrukcije obnove.  

Izvijestio je da će idućih dana potpisati sporazum s Gradom Petrinjom, koji će omogućiti dovršetak konstrukcijske obnove na 42 zgrade, što je nastavak, kako je rekao Bačić, vrlo uspješne obnove najužeg centra tog grada.

Kad je riječ o obnovi privatnih zgrada i kuća na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, ministar je naveo da je u ovom trenutku u izgradnji  i obnovi 1010 gradilišta te je angažirano 319 tvrtki, s gotovo 11 tisuća radnika.
 
Bačić je upozorio na nedostatak građevinskih tvrtki i njihovih radnika, što je, kako je rekao, jedan od najvećih razloga današnjeg sastanka s predstavnicima građevinskih tvrtki.

Pozvao ih je da se maksimalno uključe u projekte obnove privatne imovine, naglasivši da su trenutne aktivnosti usmjerene što bržoj obnovi oštećenih  zgrada i infrastrukture na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Rebalans: Prihodi 26,6, rashodi 28,1 milijardu eura, deficit 0,7% BDP-a

Vlada je utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.

Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a, prema metodologiji ESA.

Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6% BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. godini trebala usporiti na 6,6%, sa 10,8% u prošloj godini.

Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu da Vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima.

Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2% u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.

Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura, rekao je ministar financija.

Od toga bi prihodi od poreza na dobit trebali porasti za 428,7 milijuna eura i iznositi 2 milijarde, što je prije svega rezultat povećanja prihoda od redovnog poreza na dobit, ali i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.

Prihode od PDV-a Vlada u prijedlogu rebalansiranog proračuna predviđa u iznosu od 9,6 milijardi eura, što je 537,1 milijun eura više u odnosu na originalni plan iz studenoga prošle godine. Prihod od PDV-a prema Primorčevim riječima trebali bi porasti prije svega na temelju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi.

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije povećava se za 2,7 milijuna eura (na 81 milijun eura), a ostali porezni prihodi povećavaju se za 30,6 milijuna eura, na dvije i pol milijarde eura.

Prihodi od doprinosa rastu za 297,4 milijuna eura, od imovine za 312,7 milijuna eura i iznose 629,2 milijuna eura, a rastu prije sve od više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu i jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Prihodi od pomoći rastu za 15,2 milijuna eura i prema novom planu za 2023. iznose pet milijardi eura.

Što se tiče rashodne strane, povećava se za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura.

Rashodi financirani i iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240,7 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera Vlade, te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

Za troškove arbitraže Ina-Mol Vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, za modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.

''Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura'', rekao je Primorac.

Uvodi se obveza dostave strane sudske odluke o posvojenju djece

Ubuduće će se hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece, predlaže Vlada dopunom Zakona o međunarodnom privatnom pravu uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.

"Dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, u skladu sa preporukama Vrhovnog suda od 5. siječnja, dodatno se uređuje zakonodavni okvir u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece iz trećih zemalja koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Usvajanjem dopuna zakona, koji je upućen u hitnu saborsku proceduru, povećat će se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja, naglasio je ministar, budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvajanju djeteta, a time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta.

Regulira se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj kako bi se posebna pažnja posvetila dobrobiti djeteta.

Uvodi se i obveza suda da u priznavanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju obavijesti nadležno ministarstvo.

"Time se osigurava podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji", istaknuo je Malenica.

Na taj se način, zaključio je, povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije radi zaštite dobrobiti interesa djece.

Konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova

 U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova (EU) kojem je cilj poticanje građana na rješavanje sporova mirnim putem.

"Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna, brža i jeftinija. Stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnost prekinuti postupak i spor riješiti na sudu", rekao je Malenica.

Uz to, želi se i ubrzati postupke te rasteretiti sudove od predmeta koji se mogu riješiti mirnim putem.

Novina je i osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova, kojem je osnivač država, sa sjedištem u Zagrebu i s podružnicama u Osijeku, Rijeci i Splitu.

To će biti javna ustanova koja će poticati mirenje, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova, kao i suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješenja sporova, provoditi samostalno ili u suradnji s ovlaštenim institucijama stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora i registar institucija za medijaciju, objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova i na zahtjev stranaka imenovati medijatore.

''Mirno rješavanje sporova predstavlja alternativu dugotrajnim sudskim postupcima, građanima osigurava pravnu sigurnost, postizanje dogovora u bržem i jeftinijem postupku, a građani će uz pomoć medijatora lakše, učinkovitije, brže dolaziti do rješenja'', naglasio je ministar.

Velikoj Gorici darovana nekretnina radi izgradnje nogometnog kampa

Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) država je darovala građevinsko zemljište u Velikoj Gorici, površine oko 92 tisuće metara četvornih i vrijedno 4,2 milijuna eura, radi izgradnje sportskog rekreacijskog centra - nogometnog kampa.

''HNS je podnio zahtjev za darovanjem kako bi se na njemu izgradila četiri nogometna igrališta, multifunkcionalna sportska dvorana s ugostiteljskim sadržajima za smještaj i prehranu sportaša i drugih korisnika kampa, a dužan je nekretninu privesti namjeni u roku od pet godina'', naveo je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić obrazlažući odluku.

Istaknuo je pritom da je Grad Velika Gorica jučer donio izmjene i dopune urbanističkog plana kojima je omogućeno da se na toj nekretnini izgradi nogometni kamp.

Sport je djelatnost od posebnog interesa za državu, naglasio je Bačić, a nogomet aktivnost koja doprinosi boljoj zdravstvenoj slici stanovništva Hrvatske te je najpopularniji sport koji trenira najveći broj djece.

Naveo je tako da je s krajem prošle godine u Hrvatskoj bilo registrirano 1.446 nogometnih klubova sa 127.000 registriranih nogometašica i nogometaša.

Uz to, hrvatski nogomet i nogometna reprezentacija prepoznatljivi su hrvatski brend u svijetu i svojim iznimnim uspjesima znatno pridonese promidžbi Hrvatske, naveo je Bačić obrazlažući odluku.

"Želio bih zahvaliti na aktivnostima HNS-u, a posebno gradonačelniku Velike Gorice koji je vrlo promptno i brzo usuglasio sve potrebne akte na području grada Velike Gorice kako bi se ovaj projekt  mogao realizirati", dodao je.

Hrvatska domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju u Ukrajini

Hrvatska će 11. i 12. listopada u Zagrebu organizirati Međunarodnu donatorsku konferenciju o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, a na sjednici je osnovana Međuresorna radna skupina za pripremu i organizaciju konferencije.

Svrha konferencije je okupiti što više partnerskih država i međunarodnih organizacija te institucija koje bi tijekom Konferencije iskazale konkretne namjere pomoći, uključujući i financijske doprinose za humanitarno razminiranje u Ukrajini.

Na čelu Radne skupine za pripremu konferencije bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 

Održavanje konferencije pokrenuo je MUP u suradnji s veleposlanstvom Ukrajine.

Državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović objasnila je kako Hrvatska, s obzirom na to da je nakon Domovinskog rata imala veliku površinu miniranog područja, ima stečeno veliko iskustvo i znanje u otklanjanju različitih vrsta mina te raspolaže s opremom za razminiranje, uključujući strojeve s daljinskim upravljanjem.

Za prvi dan konferencije planiran je sastanak ministara u čijoj je nadležnosti razminiranje, a za drugi dan rasprava na stručnoj razini koju će moderirati Ravnateljstvo civilne zaštite u čijoj nadležnosti su poslovi razminiranja, uz sudjelovanje predstavnika hrvatskih tvrtki koji su proizvođači strojeva za razminiranje.

Djeca iz Janjeva u "Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture"

Vlada je donijela i Odluku o potpori sudjelovanju djece iz Janjeva, s Kosova, u "Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture".

''Nakon uspješno provedenog projekta u protekle dvije godine, cilj je nastaviti s organiziranom potporom promicanja hrvatskog jezika i kulture među mladima iz Janjeva na Kosovu'', istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ove godine "Mala škola" održat će se od 17. do 28. srpnja u Novom Vinodolskom, a MVPEI snosi sve troškove projekta odnosno sudjelovanja do 20-ero djece s pratnjom u programu.

Ministarstvo projekt provodi u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskom maticom iseljenika koja organizira i provodi program u suradnji s Hrvatskim crvenim križem i Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb.

Na kraju, Vlada je prihvatila i pokroviteljstva nad svečanom Akademijom povodom Dana Hrvatske obrtničke komore te nad Drugim hrvatskim kongresom o biosigurnosti i biozaštiti s međunarodnim sudjelovanjem.       
                                                                                 
Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti