Sessione del governo: I monumenti che esaltano l'aggressione contro la Croazia nella guerra interna saranno rimossi

Dalla 79a sessione di oggi, il governo ha inviato al parlamento croato la proposta della legge sui cimiteri, che, tra le altre cose, prevede la rimozione di monumenti che offendono sentimenti religiosi, morali o nazionali, ma anche glorificano l'esercito aggressore nella guerra di patria, entro 30 giorni dall'entrata in vigore della legge. Per la prima volta, la legge regolerà anche lo status dei cimiteri commemorativi per i veterani di guerra deceduti, che saranno gestiti dal Ministero dei veterani di guerra croati per conto della Repubblica di Croazia.

"Novi Zakon donosimo nakon 27 godina, kada je prvi i jedini puta donesen Zakon o grobljima, a koji nije prikladan današnjem vremenu", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Novim Zakonom groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, no ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja, postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. 

Dio grobnih očevidnika morat će biti javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.

"Jedan od razloga koji nas je potaknuo na donošenje novog Zakona jest činjenica da je nakon okupacije dijela Hrvatske u Domovinskom ratu ostali određeni grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku Republike Hrvatske", dodao je Bačić.

Uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali veličaju i agresorsku vojsku

Stoga se ovim Zakonom predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu.

Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija i ona bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti. 

Ako sam korisnik grobnog mjesta spomenik ne ukloni u zakonskom roku, uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba. Ako ga vlasnik groba na kojem se nalazi takav spomenik ne ukloni, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.

Prvi će se put zakonom urediti i status memorijalnih groblja za poginule branitelje, kojim će u ime Republike Hrvatske upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Kraće razdoblje između dva ukopa u isto grobno mjesto

Zakonom se propisuje i razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto. Posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu se spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa, a premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo.

Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno - 30 godina od posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske groblje se može premjestiti i za 10 godina.

Također, jedinice lokalne samouprave moći će propisati gdje je na njihovu području dozvoljeno prosipati pepeo kremirane osobe, a propisuju se i postupci dodjele grobnih mjesta te gubitka prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća, što bi bilo u slučaju dugovanja deset godišnjih grobnih naknada.

Novim Zakonom uređuje se i definira nadležnost sportske inspekcije

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o sportskoj inspekciji.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina kazao je da će se novim Zakonom urediti i definirati nadležnost sportske inspekcije, utvrditi poslovi, način rada, prava, dužnosti i ovlasti sportskog inspektora, utvrditi status stranaka u postupku, status podnositelja i njihova prava, stvoriti pravna osnova za nadzor nad provođenjem odredbi novog Zakona o sportu te će se uvesti godišnji plan rada sportske inspekcije koji mora biti javno dostupan.

Razgraničit će se redoviti inspekcijski nadzor, koji se obavlja u skladu s godišnjim planom rada, od izvanrednog inspekcijskog nadzora, koji se provodi izvan godišnjeg plana rada, a na inicijativu drugih tijela ili podnositelja predstavke.  

Uvest će se i mogućnost provođenja posrednog inspekcijskog nadzora uvidom u elektroničke baze podataka, prvenstveno Nacionalni informacijski sustav u sportu, a u cilju povećanja učinkovitosti inspekcijskog postupka nad pravnim i fizičkim osobama u sustavu sporta.

Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o općem upravnom postupku, propisuje se pravna zaštita protiv upravnih akata sportske inspekcije pravom na podnošenje tužbe upravnom sudu.

Uvjeti za raspored na radno mjesto sportskih inspektora usklađuju se s važećom Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi te se propisuje veći raspon novčanih kazni za prekršaje.

Mjera pomoći građanima u opskrbi ogrjevnim drvom

Vlada je donijela i Zaključak u vezi s pomoći potrebitim građanima u opskrbi ogrjevnim drvom.

"Uslijed kontinuiranog porasta troškova energenata uključujući ogrjevno drvo u značajnoj mjeri dolazi do porasta ukupnih troškova života, a sve ukazuje na to da će se ovakav negativan trend nastaviti i u narednom razdoblju", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci te pomoglo socijalno ugroženim kategorijama građana koja se griju na ogrjevno drvo predviđena je mjera pomoći kojom se osigurava dostatna  količina ovog energenta uz znatno smanjenje njegove cijene.

Za kategoriju kućanstva već je odobren popust od 5 % na redovne cijene iz Cjenika društva Hrvatske šume.

"Donošenjem ove mjere povećat će se popust na cijenu ogrjevnog drva za kategoriju kućanstvo na ukupno 20 % i to na količinu od 600.000 kubičnih metara", rekao je Vlajčić.

Ovom mjerom, dodao je, bit će obuhvaćeno oko 55.000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent.

Kazao je i da je procijenjena vrijednost ove mjere oko 5 milijuna eura.

Očuvanje i osiguranje kontinuiteta usluge distribucije tiska

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je Odluku o određivanju usluge distribucije tiska na području Republike Hrvatske uslugom od općeg gospodarskog interesa.

"Ova je Odluka preduvjet kako bi se mogao raspisati javni natječaj za sufinanciranje usluge distribucije tiska. Ono što je najvažnije, to je praksa koja postoji u nizu europskih država s obzirom na poteškoće nakladnika tiskanih medija, da zadrže u današnjem digitalnom okruženju potrebnu razinu usluge, koja je važna za sve naše građane", istaknula je Obuljen Koržinek.

Radna skupina je utvrdila prijedlog kojim će se distribucija tiska definirati kao usluga od općeg gospodarskog interesa, a javni poziv će biti raspisan po vrlo preciznim, specificiranim kriterijima, pojasnila je.

"Vjerujemo da će ovo doprinijeti, u prvom redu, poticanju profesionalnog novinarstva i da ćemo osigurati budućnost tiskanih medija u Hrvatskoj, sačuvati radna mjesta, a samim time omogućiti našim građanima pravo na informiranje", kazala je ministrica.

Sporazum između Vlade i zakladu Auschwitz-Birkenau

Prihvaćen je i Nacrt sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i zaklade Auschwitz-Birkenau o sufinanciranju dijela troška obnovljenog paviljona u Bloku 17 državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, a koji će biti potpisan 7. travnja.

Kako je pojasnila ministrica Obuljen Koržinek, u Bloku 17 će biti postavljena združena izložba vezana uz stradanja građana s današnjeg područja Republike Hrvatske koji su odvedeni u logor.

Sklopljenim sporazumom su se države sljednice bivše SFRJ dogovorile o mehanizmu raspodjele troškova, a prema kojem udio Republike Hrvatske u svim dosadašnjim, sadašnjim i budućim troškovima iznosi 23 posto. Za izvršenje ovoga sporazuma osigurana su sredstva u proračunu Ministarstva kulture i medija u iznosu od 230.000 eura.

Uredba o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Vlada je na sjednici, a nakon donošenja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, donijela i Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te stjecanja nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske.

Uredbom se detaljno propisuje postupanje nadležnog tijela prije donošenja odluke o raspolaganju, kao i dokumentacija koju je potrebno pribaviti.

Uredba se primjenjuje na neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine, stanove i poslovne prostore, kampove, neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretnine pod posebnim načinom upravljanja i nekretnine od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku u državnom vlasništvu.

Nadležno tijelo može raspolagati nekretninom putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom, primjenom onog oblika raspolaganja koji je najpovoljniji za Republiku Hrvatsku i to samo ako smatra da je raspolaganje nekretninom u interesu države.

Predviđa se, također, kako fizičke ili pravne osobe mogu nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za raspolaganje nekretninom neposrednom pogodbom, što nadležna tijela ne obvezuje, ali su dužna utvrditi da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske.

Nadalje, Uredbom se uređuju postupci provedbe javnog natječaja putem javnog poziva te provedbe neposredne prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, davanje u zakup ili najam nekretnine, zamjene te stjecanja nekretnina.

Prvi put se uređuje postupak javnog nadmetanja usmenom javnom te elektroničkom javnom dražbom, kao i postupak javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, a posebno se uređuje postupak davanja u zakup nekretnina koje su pod posebnim načinom upravljanja.

Organizacija europskih prvenstava u sportskoj gimnastici omogućila bi snažnu promociju Hrvatske i Zagreba

Dana je i suglasnost za isticanje kandidature za organizaciju europskih prvenstava u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici (seniorsko i juniorsko), koja bi se održala u Areni Zagreb, od 5. do 25. kolovoza 2026.

Ministar Glavina kazao je da je Hrvatski gimnastički savez jedan od najstarijih i najuspješnijih sportskih saveza u zemlji, koji se ističe izvrsnim radom i sjajnim rezultatima svojih gimnastičara i gimnastičarki, ali i kao izniman organizator velikih natjecanja.

Rekao je da će prvenstva okupiti više od 1.000 gimnastičara, trenera, sudaca i popratnog osoblja. Istaknuo je znatne društveno-ekonomske koristi jer se očekuje više od 15.000 noćenja tijekom trajanja natjecanja, što će direktno pridonijeti rastu jačanju lokalnog gospodarstva.

Glavina je naglasio projekt ima i širok promotivni potencijal jer će se prijenosi i izvještaji s Prvenstva realizirati na mnogim europskim televizijskim postajama i digitalnim platformama, što će omogućiti snažnu promociju Hrvatske i Zagreba kao atraktivnih turističkih destinacija.

Ključna uloga metrologije u svakodnevnom životu, industriji i znanstvenom napretku

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150 godina „Konvencije o metru“ i UNESCO Svjetskog dana mjeriteljstva, koji će se održati u hotelu Academia i Tehničkom muzeju u Zagrebu od 22. do 23. svibnja 2025. u organizaciji Hrvatskog mjeriteljskog društva.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ocijenio je da se radi o događaju koji ukazuje na ključnu ulogu metrologije, znanosti o mjerenju, u svakodnevnom životu, industriji i znanstvenom napretku.

Kazao je da UNESCO Svjetski dan mjeriteljstva obilježava doprinos metrologije globalnom društvu, ističući važnost preciznih mjerenja u industriji, znanosti, zdravstvu i okolišu, čime doprinosi održivom razvoju i sigurnosti.

Odbijen zahtjev SDP-a za pokretanje postupka razrješenja glavnog državnog odvjetnika

Vlada je predložila Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zaključka o zaduživanju Vlade Republike Hrvatske da pokrene postupak razrješenja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivana Turudića, koji je podnio Klub zastupnika SDP-a.

Postupak imenovanja, prestanak dužnosti i razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske propisan je Zakonom o državnom odvjetništvu.
 
Temeljem navedenog Zakona, prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske, o čemu odlučuje Hrvatski sabor.
 
Hrvatskome saboru Zakonom nije dana ovlast niti da podnosi, niti da nalaže Vladi Republike Hrvatske podnošenje prijedloga za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
 
Pored toga što nema ovlast za podnošenje prijedloga, Klub zastupnika SDP-a ne navodi niti jedan od osam Zakonom o državnom odvjetništvu propisanih razloga za razrješenje, već nasumično iznose nagađanja i subjektivne procjene pojedinih događaja i nedokazane optužbe.
 
Stoga je jasno kako se ovaj Prijedlog zaključka podnosi isključivo zbog vršenja političkog pritiska na rad Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, čime se grubo zadire u jedno od temeljnih ustavnih i zakonskih načela o samostalnosti i neovisnosti pravosudnih tijela.

Poboljšanje statusa i položaja Hrvata izvan Hrvatske te očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog iseljeništva

Dano je mišljenje i na Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2024. godinu te Saboru predložila da ga prihvati.

Vlada pozdravlja sve aktivnosti i projekte koji su usmjereni jačanju veza te zaštiti interesa i poboljšanju statusa i položaja Hrvata koji žive izvan teritorija Republike Hrvatske.

Uspješnost suradnje koja je uspostavljena sa zajednicama i organizacijama hrvatskog iseljeništva i u 2024. godini očitovala se realizacijom brojnih projekata i programa koji za cilj imaju očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog iseljeništva, kao i održavanje njihovih veza s Republikom Hrvatskom.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti