Sjednica Vlade: Značajno povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa

Vlada je na današnjoj 133. sjednici donijela Odluka o povećanju temeljnog kapitala Croatia Airlinesa, s 92,38 na 248,38 milijuna eura. "Povećanje temeljnog kapitala provest će se ulaganjem 70 milijuna eura ulaganjem u novcu i oko 78,8 milijuna eura na osnovu ulaganja u pravilno pretvorena potraživanja po postojećim zajmovima u temeljni kapital društva", rekao je ministar Oleg Butković. Istaknuo je i da se Croatia Airlines nalazi usred najvećeg projekta u svojoj povijesti, zamjene cjelokupne flote novim zrakoplovima Airbus 220.

Povećanje temeljnog kapitala bit će provedeno u razdoblju od 2025. do 2027. godine, sredstva za provedbu u 2025. osigurana su preraspodjelom, a za sljedeće dvije godine u planu i projekcijama državnog proračuna.

U tu svrhu u 2025. je predviđena dokapitalizacija pretvaranjem 43 milijuna eura potraživanja po postojećim zajmovima u temeljni kapital (pretvaranje dijela glavnica zajmova u temeljni kapital), radi čega će se izdati novih 43.000.000 dionica.

U 2026. predviđena je dokapitalizacija daljnjim pretvaranjem približno 43 milijuna eura potraživanja po postojećim zajmovima u temeljni kapital (pretvorba ostatka glavnica zajmova te obračunatih kamata na glavnice zajmova na dan dospijeća) te ulog u novcu u iznosu 35 milijuna eura, dok je u 2027. predviđena dokapitalizacija ulogom u novcu u iznosu 35 milijuna eura.

Time će temeljni kapitala Croatia Airlinesa s 92,38 milijuna eura biti povećan za približno 156 milijuna eura, na 248,38 milijuna eura.

Ministar Butković rekao je da se Croatia Airlines nalazi usred najvećeg projekta u svojoj povijesti, zamjene cjelokupne flote novim zrakoplovima Airbus 220.

"Zamjena flote počela je 2024. godine, a planirani završetak je u 2027. godini. Do kraja kolovoza ove godine isporučeno je šest od 15 novih zrakoplova", kazao je Butković.

Dodao je da su izazovi tranzicijskog razdoblja, dodatno pojačani problemima u globalnim lancima dobave i kašnjenjima u proizvodnji i isporuci novih zrakoplova, prouzročili dodatnu troškovnu izloženost Croatia Airlinesa.

Istaknuo je da je kompanija prije početka tranzicije imala pozitivne financijske rezultate te da Vlada kao većinski vlasnik donošenjem odluke o dokapitalizaciji stvara financijske pretpostavke kojima se osigurava provedba projekta tranzicije flote na novu flotu Airbus A220, kao i daljnji razvoj domaćeg avioprijevoznika.

U Sabor upućen Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o nadzoru državne granice

Vlada je u Hrvatski saboru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o nadzoru državne granice (EU) kojim se, među inim, propisuje nadležnost Vlade za donošenje odluke o ponovnom privremenom uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ili nekim određenim dijelovima, u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.

Vlada bi tu odluku donosila na prijedlog ministra unutarnjih poslova, a na prijedlog ministra nadležnog za zdravlje donosila bi odluku o privremenom ograničavanju kretanja preko graničnih prijelaza za pojedine kategorije putnika, ako je to nužno radi trenutačne zaštite javnog zdravlja.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da u Konačnom prijedlogu zakona nema izmjena u odnosu na prvo čitanje u Hrvatskom saboru.

MUP se predloženim zakonom određuje kao nadležno tijelo koje izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Europsku komisiju o ponovnom privremenom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama ili nekim određenim dijelovima.

Splitu će se darovati Hotel "Zagreb" koji će postati centar za starije osobe

Gradu Splitu Republika Hrvatska će darovati Hotel „Zagreb”, smješten u kompleksu bivšeg vojnog odmarališta Duilovo, a ta će se nekretnina, na inicijativu Grada Splita, prenamijeniti u centar za starije osobe, stoji u Zaključku usvojenom na današnjoj sjednici.

Time će se značajno unaprijediti kvaliteta života starije populacije Grada Splita te osigurati veći stupanj dostupnosti društvenih i socijalnih usluga toj osjetljivoj skupini stanovništva.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da će se temeljem današnje odluke, a nakon što im je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta uputio zaključak o pokretanju takve inicijative, osigurati pretpostavke za pokretanje svih potrebnih aktivnosti nadležnih državnih tijela radi ostvarenja projekta.

Bačić je naglasio značaj Centra za društveni razvoj i poboljšanje kvalitete života starijih osoba na području Splita.

Održivo upravljanje vodnim resursima od strateške važnosti za područje Županije Zapadnohercegovačke

Vlada je donijela i Odluku o doprinosu Republike Hrvatske za održivo upravljanje vodnim resursima na području Županije Zapadnohercegovačke u Federaciji Bosne i Hercegovine u iznosu od dva milijuna eura.

Realizacija tog projekta od strateške je važnosti jer se njime osigurava stabilna i dugoročno održiva vodoopskrba za stanovništvo šireg područja Županije Zapadnohercegovačke te stvaraju preduvjeti za snažniji gospodarski rast i razvoj poduzetništva, kao i jačanje prekogranične suradnje područja Županije Zapadnohercegovačke i Imotske krajine.

Donesena je i Odluka da se Organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu donira 300.000 eura za programe žurne pomoći i ostale prioritetne programe.

Također, donesena je i Odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog programa za mlade u Republici Hrvatskoj, za razdoblje do 2029. godine, a u stručnoj radnoj skupini za izradu dokumenta sudjelovat će predstavnici mladih, drugih tijela javne vlasti, akademske zajednice i civilnog sektora, u okvirima svojih djelokruga i kompetencija.

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju 2,8 posto

Na sjednici je donesena i Odluka o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2026. godini, prema kojoj taj je taj iznos 2,8 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u 2026. godini, a najviše do iznosa od 663,61 eura.

To znači da svaki stambeni štediša može na maksimalno raspoloživu stambenu štednju u iznosu 663,61 eura u 2026. godini ostvariti 18,58 eura državnih poticajnih sredstava.

Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobravaju se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.

Iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2026. godini isplatit će se stambenim štedišama iz državnog proračuna za 2027. godinu.

Raspoloživa stambena štednja je iznos stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za iznose naknada koju naplaćuje stambena štedionica.

U Republici Hrvatskoj trenutno posluje samo jedna stambena štedionica: Solvera stambena štedionica, koja je u vlasništvu Slatinske banke (bivša Wüstenrot stambena štedionica d.d.). Ostale četiri stambene štedionice (Prva stambena štedionica, HPB stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i PBZ stambena štedionica) prestale su s radom i pripojene su svojim osnivačima koji su postali njihovi pravni sljednici.

Pravni sljednici preuzeli su zatečene ugovore o stambenoj štednji na dan prestanka rada stambene štedionice te zadržavaju sva stečena prava do isteka ugovorenog razdoblja štednje. Novi ugovori o stambenoj štednji ne mogu se sklapati.

Državna poticajna sredstva isplaćuju se samo do isteka preuzetih ugovora o stambenoj štednji. To znači da će posljednja isplata državnih poticajnih sredstava pravnim sljednicima bivših stambenih štedionica biti u 2028. godini za uplate štediša izvršene u 2027. godini.

Izvor. Hina/Vlada



Pisane vijesti