Središnji registar stanovništva povezat će podatke iz evidencija i registara svih nadležnih tijela

Vlada je s današnje 75. sjednice u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge dvaju zakona kojima se regulira financiranje HEP-ova projekta Sunčana elektrana Korlat. Hrvatskoj elektroprivredi dala je prethodnu suglasnost za izdavanje jamstava za osiguranje supstituta za sve vrste bankovnih garancija prema kupcima i dobavljačima ovisnim društvima HEP grupe. Donesen je i plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te odluka o načinu osiguranja, dinamici formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizaciji skladištenja i regionalnog rasporeda obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Hrvatskom saboru je na donošenje upućen višegodišnji program službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034. godine kojim se određuju područja na kojima će se provoditi poslovi izrade i ažuriranja službenih državnih karata, način i rokovi njihovog izvršenja, nositelji i sudionici izvršenja te način njihovog financiranja.

Osnovna namjena izdavanja jamstava, za koje je Vlada  na sjednici dala prethodnu suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi, je osiguranje supstituta za sve vrste bankovnih garancija prema kupcima i dobavljačima ovisnim društvima HEP grupe, u okvirnom iznosu do 79,6 milijuna eura.

HEP-u Vladina suglasnost za izdavanje jamstava ovisnim društvima
 
Odobreni okvir Hrvatska elektroprivreda može koristiti do 31. prosinca 2027., a pojedinačno jamstvo može imati rok važenja najkasnije do 31. prosinca 2031. godine.
 
Izdavanje pojedinačnog jamstva Hrvatske elektroprivrede odobrava uprava HEP-a d.d..
 
Dužnik (Hrvatska elektroprivreda d.d.) po jamstvu je obvezan otplaćivati sve svoje obveze do konačne otplate, bez terećenja državnog proračuna.
 
Današnja Vladina odluka oslanja se na odredbu prema kojoj je Hrvatska elektroprivreda za sklapanje ugovora o dugoročnom kreditu, ugovora o dugoročnom zajmu ili davanje jamstva, obvezna ishoditi Vladinu suglasnost, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od jednog milijuna eura.
 
Na dan 31.listopada 2024. godine HEP d.d. imao je aktivna jamstva u iznosu od 10,05 milijuna eura u obliku korporativnih jamstava HEP-a d.d. ili u obliku zadužnica uz izjavu HEP-a d.d. kao jamca/platca, a koja su izdana u korist kupaca/dobavljača ovisnih društava HEP grupe.
 
Trenutno važeći okvir odobren je u iznosu od 600 milijuna kuna, koji je uvođenjem eura kao službene valute preračunat u iznos od 79,6 milijuna eura.
 
Izdavanjem jamstava Hrvatske elektroprivrede d.d. postiže se nekoliko povoljnih učinaka: u odnosu na ishođenje bankarskih garancija, ovisna društva ne plaćaju HEP-u naknade za obradu i izdavanje jamstva (što utječe na upravljive troškove financiranja), odnosno eliminira se oportunitetni trošak, skraćuje se trajanje procedure, a omogućuje se i supstitut za sve vrste garancija te ostale instrumente osiguranja
 
U Vladi ističu da se ne radi se o povećanju obveza HEP grupe ili zaduženosti HEP-a d.d., već se radi o jamstvima za postojeće ugovorne obvezu ovisnih društava HEP grupe, koje proizlaze iz trgovačkih ugovora sa poslovnim partnerima.
 
Financiranje Sunčane elektrane Korlat
 
Vlada je u Sabor uputila i konačne prijedloge zakona kojima se omogućuje izgradnja Sunčane elektrane Korlat snage 99 MW, koji je potpisan u listopadu 2024. godine.
 
Ukupni troškovi povezani s projektom iznose 62 milijuna eura, od čega će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora o financiranju između Europske investicijske banke i HEP-a, uz državno jamstvo, a preostali iznos od 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, također uz državno jamstvo.

Donesen je i plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te odluku o načinu osiguranja, dinamici formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizaciji skladištenja i regionalnog rasporeda obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
 
Za izradu službenih državnih karata 37 milijuna eura do 2034.

Do 2034. bit će izdvojeno ukupno oko 37 milijuna eura (s PDV-om) za izradu i ažuriranje službenih državnih karata, predviđeno je višegodišnjim programom službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034., koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila Hrvatskom saboru na donošenje.

Programom se određuju područja na kojima će se provoditi poslovi izrade i ažuriranja službenih državnih karata, način i rokovi njihovog izvršenja, nositelji i sudionici izvršenja, način njihovog financiranja te druga pitanja, a sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predlaže ga Državna geodetska uprava.
 
Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić istaknuo je kako je osnovni cilj Programa ažuriranje, obrada i unos podataka u Službeni topografsko-kartografsko informacijski sustav (STOKIS), ažuriranje topografskih karata različitih mjerila za cijelo područje RH te izrada i objava mrežnih servisa putem kojih će podaci biti dostupni korisnicima.
 
Aktivnosti iz programa dovest će do pozitivnih učinaka, istaknuo je Šustić, jer će dobiveni rezultati i proizvodi utjecati na unapređenje upravljanja prostorom i prostorno planiranje, zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, planiranje iskorištavanja obnovljivih izvora energije te procjenu utjecaja rizika od katastrofa, kao i jačanja kapaciteta infrastrukture za odgovor na rizike.
 
Nastavak izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje

Vlada je donijela i odluku o osiguranju sredstava za dovršetak projekta Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, strateškog projekta u sektoru gospodarenja otpadom koji je od iznimne važnosti za državu, a sufinanciran je i sredstvima EU.
 
Za provedbu tog projekta u listopadu 2016. godine sporazum su sklopili trgovačko društvo EKO d.o.o. sa suvlasnicima (Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija) i Fond za zaštitu okoliša, a zaustavljen je zbog nemogućnosti EKO d.o.o. da financira nastale obveze.
 
“Nastavak prekida radova uzrokovan nemogućnošću daljnjeg financiranja projekta od strane trgovačkog društva EKO d.o.o ugrozilo bi projekt sufinanciran sredstvima EU”, rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
 
Fond će stoga osigurati nešto više od 3,1 milijuna eura (bez PDV-a) za nepodmirene troškova za radove, nadzor i tehničku pomoć koji su nastali u 2024. te za troškove radova po privremenim situacijama koji će nastati u ovoj godini, što čini 100 posto za Fond opravdanih i prihvatljivih troškova.
 
Oni čine nešto manje od 5 posto ukupno opravdanih i prihvatljivih troškova Projekta koji iznose 63,7 milijuna eura bez PDV-a. Radi provedbe odluke Fond će sklopiti ugovor s EKO d.o.o..
 
Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore, četvrtku godinu zaredom, sudjelovanju djece iz Janjeva iz Republike Kosovo u “Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture”.
 
Za to će biti izdvojeno 30.000 eura te zadužilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskom maticom iseljenika kao organizatorom „Male škole” hrvatskog jezika i kulture“, za provedbu projekta.
 
Na sjednici je donesena i odluka o doprinosu Tijelu Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena (dalje u tekstu: UN WOMEN) radi razvojne suradnje s Ukrajinom, u ukupnoj vrijednosti do tri milijuna eura kroz trogodišnje razdoblje od 2025. do 2027. godine, a novac će biti upotrijebljen za osnaživanje žena u protuminskom sustavu Ukrajine.
 
Amandmani na Zakon o registru stanovništva
 
Vlada je podnijela amandmane na Zakon o središnjem registru stanovništva koji je prošao raspravu u Saboru i trebao je biti izglasan u prosincu prošle godine. Njima će se i prava hrvatskog naroda, a ne samo nacionalnih manjina, do 2033. utvrđivati prema Popisu stanovništva iz 2021.

Saborski zastupnici su prijedlog Zakona kojim se ustrojava Središnji registar stanovništva i kojim provođenje Popisa stanovništva svakih 10 godina odlazi u povijest, raspravili kroz dva čitanja, u srpnju i prosincu prošle godine.

Sada je Vlada podnijela nekoliko amandmana -  jedan se tiče samo ispravka gramatičke greške, drugim se mijenja datum stupanja na snagu, a ključan amandman odnosi se na dio koji se u prvotnom prijedlogu Zakona trebao odnositi samo na nacionalne manjine.

Naime, Registar će, osim obveznih podataka o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, kao o srodstvu i kućanstvima, imati i poseban dio koji može sadržavati podatke o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, vjeri, materinskom jeziku te nacionalnosti, ali samo na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava.

Puna primjena Registra od lipnja 2026.

Puna primjena Registra kreće od lipnja 2026. i od tada će on - a ne više Popis stanovništva iz 2021. - biti središnja baza podataka o demografskoj strukturi Hrvatske. No, izuzetak se trebao odnositi na nacionalne manjine.

Vlada je sada podnijela amandman kojim mijenja članak 45. stavak 1., kojim se dodaje da se do 31. prosinca 2033. sva prava, ne samo pripadnika nacionalnih manjina, nego i hrvatskog naroda, a koja su uvjetovana utvrđenim udjelom u ukupnom broju stanovništva i brojem pripadnika nacionalnih manjina utvrđuju na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. godine, a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.

Drugim amandmanom mijenja se i datum stupanja na snagu Zakona, pa će, umjesto 1. siječnja 2025., na snagu stupiti osmog dana od objave u Narodnim novinama.

Središnji registar bit će elektronička službena evidencija u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, tj Porezna uprava.

U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj te  podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske.

Podaci će omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva te će se koristiti za bolje ciljanje mjera socijalne politike, socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka, istaknuto je.

Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dana je prethodna suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. godini za sklapanje ugovora o javnoj nabavi radova na izgradnji građevine Doma za odrasle osobe Ljeskovica, podružnica Jakšić, a ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za sklapanje ugovora o izvođenju radova na obnovi pročelja poslovne zgrade Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i radova unutarnjeg uređenja prostora poslovne zgrade Područnog ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Dubrovniku s tvrtkom MAGNUM SUPRA d.o.o. iz Zagreba.
 
Gradu Drnišu dana je suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u iznosu od 7.000.000,00 eura, s rokom otplate kredita od 15 godina, uključujući dvije godine počeka, uz fiksnu kamatnu stopu 3,21 posto godišnje i jednokratnu naknadu za obradu kredita u visini 0,2 posto od iznosa odobrenog kredita. Sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnog projekta izgradnje i opremanje Centra za starije osobe Grada Drniša. Grad Drniš zadužuje se da izradi planove proračunske potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za otplatu kredite.



Pisane vijesti