Sve zamolnice koje stignu iz Srbije temeljem neprihvatljivog zakona o univerzalnoj nadležnosti ćemo odbiti

Premijer Plenković poručio je danas da je Zakon kojim je Srbija uspostavila kvazi  univerzalnu nadležnost na teritoriju bivše Jugoslavije apsolutno neprihvatljiv te da će hrvatska Vlada odbiti sve zamolnice koje temeljem njega stignu iz Srbije. Istaknuo je i da je pitanje suradnje u pogledu sukoba nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina uvršteno i u kontekst pregovora između Srbije i EU-a, a Hrvatska inzistira na ispunjenju toga mjerila. Osvrnuo se i na američke sankcije protiv Marinka Čavare ocijenivši ih pogrešnima i neutemeljenima.

Otvarajući današnju, 124. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Osvrnuo se na vijest da je Viši sud u Beogradu jučer potvrdio optužnicu protiv hrvatskih pilota potvrdivši još jednom jasan stav hrvatske Vlade za koju je Zakon kojim je Srbija uspostavila kvazi  univerzalnu nadležnost na teritoriju bivše Jugoslavije apsolutno neprihvatljiv.
 
"Sve zamolnice koje će iz Srbije doći temeljem tog Zakona mi ćemo kao Vlada odbiti", dodao je.
 
Napomenuo je ovom prigodom i da je pitanje suradnje u pogledu sukoba nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina uvršteno i u kontekst pregovora između Srbije i EU, a Hrvatska inzistira na ispunjenju toga mjerila.
 
Podsjetio je da je 2018. godine uspostavljeno Povjerenstvo za rješavanje pitanja suradnje u predmetima ratnih zločina s ciljem sklapanja bilateralnog međudržavnog ugovora između Hrvatske i Srbije koji bi trajno riješio pitanje nadležnosti za procesuiranje zločina.
 
Procesuiranje ratnih zločina neovisno o nacionalnosti žrtve i počinitelja, ali ne u dnevnopolitičke svrhe od strane onih koji odbijaju suradnju
 
To je povjerenstvo dosad održalo tri sastanka, a unatoč inicijativama Hrvatske za intenziviranjem dijaloga i nastavkom rada, nažalost Srbija nije pokazala daljnji interes za suradnju o ovoj temi, rekao je premijer Plenković.
 
Istaknuo je da Hrvatska ima mehanizme kojima će zaštititi hrvatske vojne pilote – kao što je to napravila i prošle godine i zaštitila hrvatske generale i zapovjednike kada je tužiteljstvo Bosne i Hercegovine prošloga ljeta uputilo zamolnicu za preuzimanje kaznenog progona u vezi s vojno-redarstvenom operacijom Bljesak.
 
"Procesuiranju ratnih zločina, da – i to neovisno o nacionalnosti žrtve i počinitelja – ali ne u dnevnopolitičke svrhe, ne na temelju ovakvog Zakona i ne od strane onih koji odbijaju svaki oblik suradnje o ovoj temi. To je poruka Srbiji koja se još uvijek nije suočila sa svojom odgovornošću u vezi ratova na prostoru bivše Jugoslavije i, naravno, u tom kontekstu agresije velikosrpskog Miloševićevog režima", poručio je premijer Plenković.
 
Ovo, dodao je, nije politika suradnje i rješavanja problema, već provokacija.
 
Vlada je, istaknuo je, razgovarala s hrvatskim pilotima, i stvari su čvrste i jasne i takve će i ostati.
 
Sankcije SAD-a protiv Marinka Čavare su pogrešna i neutemeljena politička odluka i poruka
 
Što se tiče sankcija ministarstva financija SAD-a protiv Marinka Čavare, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, premijer Plenković istaknuo je da je prvi koji je reagirao i usprotivio se takvoj odluci nakon što je ta vijest stigla bio ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman.
 
"Izrazili smo neslaganje i stav da je riječ o pogrešnoj i neutemeljenoj političkoj odluci i političkoj poruci prema legitimnom predstavniku hrvatskoga naroda i to još čelniku Federacije Bosne i Hercegovine", kazao je.
 
Dodao je da se, između ostaloga, dovodi u pitanje i sam smisao takve odluke s obzirom da Marinko Čavara nema imovine ni računa u SAD-u.
 
I hrvatska Vlada i hrvatske političke stranke u BiH trude se pojasniti problem koji postoji u pogledu izbornoga inženjeringa u BiH i nemogućnosti da Hrvati budu legitimno zastupljeni u predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine.
 
Neovisno o tome, istaknuo je premijer Plenković, Sjedinjene Američke Države su partner Hrvatske i zemlja s kojom se razvijaju dobri i kvalitetni odnosi. Međutim, dodao je, postoje situacije u kojima imamo različite stavove, a ovo je jedna od njih.
 
Dobrim je ocijenio što je američki State Department jučer jasno kazao da je Bosna i Hercegovina država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a vjeruje da će se i ovo pitanje razjasniti.
 
Poseban naglasak na održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina
 
Od drugih tema izdvojio je telefonsku sjednicu Vlade održanu ranije ovoga tjedna na kojoj je Vlada ponovo smanjila trošarine na benzin za dodatnih 40 lipa po litri, što ukupno iznosi 80 lipa manje trošarina na benzin.
 
Smanjene su i trošarine na dizelsko gorivo, za dodatnih 20 lipa, što je ukupno 40 lipa manje.
 
Time je potrošačima po 50-litrenom spremniku goriva za benzin ušteđeno oko 114 kuna, za dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu.
 
Smanjeni su i limiti za marže sa 75 na 65 lipa, a za plavi dizel s 50 na 40 lipa.
 
"I dalje ćemo pratiti ovu situaciju, koja je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, kako bismo našim građanima i našem gospodarstvu izlazili ususret kad je riječ o cijenama goriva", poručio je.
 
Jutros su u Vladi predstavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje idu za tim da korisnicima obiteljskim mirovina omoguće pravedniji izračun mirovina, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine, uz zadržavanje osobne mirovine.
 
"Sve je to dio Programa Vlade, gdje smo poseban naglasak stavili na održivost mirovinskog sustava i adekvatnost mirovina", istaknuo je i dodao da se ovim izmjenama radi veliki iskorak, budući da dosadašnji propisi nisu dozvoljavali istovremeno korištenje osobne i obiteljske mirovine.
 
Ujedno se ovim izmjenama podižu i najniže mirovine, dodao je predsjednik Vlade.
 
"Riječ je o obuhvatu od oko 300 tisuća naših umirovljenika koji će na ovaj način dobiti veći prihod od svoje mirovine. Predvidjeli smo za to, u idućoj proračunskoj godini, milijardu i sto milijuna kuna", naveo je premijer Plenković.


 

Pisane vijesti