Temeljem naše inicijative u Strateški program za razdoblje 2019-2024. uvršteno pitanje demografske revitalizacije

Po završetku radne večere Europskoga vijeća u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije, kazavši da se u raspravi na summitu čelnika EU-a razgovaralo samo o tri poznata kandidata za predsjednika Europske komisije, druga imena nisu se spominjala.

"Tijekom radne večere koja je trajala oko četiri sata nije postignuta odgovarajuća većina niti za jednog od tri predložena kandidata koje su istaknuli Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali", rekao je Plenković. 

Razgovaralo se o tri ranije poznata kandidata 

Izvijestio je da je u obzir uzeta i poruka iz Europskog parlamenta da liberali i socijalisti neće prihvatiti kandidata pučana Manfreda Webera.

"Europska pučka stranka potom je recipročno rekla da neće podržati ovih dvoje drugih kandidata i u tom kontekstu ni oni nemaju većinu u Europskom parlamentu", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade ustvrdio je da je sada dogovoreno da predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nastavi konzultacije sa svim šefovima država ili vlada i s političkim skupinama u Europskom parlamentu te da se novi summit Europskoga vijeća održi 30. lipnja navečer kako bi se ponovno pokušao naći dogovor. 

Na upit jesu li se spominjala i druga imena, Plenković je odgovorio: "Ništa, sve što čitate ništa, cijelo vrijeme vam govorim razgovara se o ova tri kandidata", rekao Plenković. 

Predsjednik Vlade naveo je pet elemenata o kojima se vodi računa tijekom pregovora za vodeće pozicije europskih institucija. Podsjetio da jedan dio čelnika u Europskom vijeću podržava koncept spitzenkandidata, a drugi poput liberala nisu zadovoljni s tim modelom.

Drugi element, pojasnio je Plenković, pristup je političkih stranka gdje postoji logični slijed da relativni pobjednik ima šansu da bude onaj koji sastavlja izvršnu vlast, odnosno Europsku komisiju. 

"Socijalisti i liberali gledajući unatrag i unaprijed pribojavaju se da će EPP biti vječni pobjednik i da oni nikada neće biti u prigodi da budu na čelu Europske komisije. Tu je cijela bit ove rasprave", rekao je Plenković.

Kao treći važan element predsjednik Vlade naveo je međuinstitucionalni odnos, a to je onaj Europskoga vijeća prema Europskom parlamentu. 

"Europsko vijeće formalno gledajući mora uzeti u obzir rezultate izbora za Europski parlament, ali ono ima prerogativ da predlaže budućega kandidata za predsjednika Europske komisije, a Parlament je tu da ga prihvati ili ne. Parlament, osim liberala, je rekao da želi biti naslonjen na ove spitzenkandidate. Sad kad su si međusobno rekli - nećemo vi vas, nećete vi nas - imamo dodatni međuinstitucionalni problem", pojasnio je Plenković. 

Četvrti element je geografska zastupljenost, a peti zastupljenost po spolu. "Dakle, pet je vrlo različitih kompliciranih kriterija za spojiti i zato je moj dojam bio kroz ove razgovore koje smo vodili da nije izgledno da prvim pokušajem to uspijemo riješiti", kazao je Plenković. 

Upitan hoće li sada EPP izići s novim kandidatom budući da Weber nailazi na otpor, Plenković je ustvrdio da je još rano za taj odgovor.

Na pitanje novinara osvrnuo se i na pisanje europskih medija koji su spominjali njega i predsjednicu Kolinda Grabar Kitarović kao kandidate za vodeće pozicije u europskim institucijama. 

Premijer te napise objašnjava činjenicom da su sada na čelnim pozicijama u Hrvatskoj ljudi koji imaju veliko međunarodno iskustvo te da ova generacija hrvatskih političara uživa poštovanje na međunarodnoj sceni kakvog ranije generacije nisu imale.

Prihvaćen Strateški program za razdoblje 2019. - 2024.

Predsjednik Vlade izvijestio je novinare da je na summitu prihvaćen Strateški program za razdoblje 2019-2024., što je dokument koji će služiti kao okvir za budući radni program Europske komisije.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je na njegovu intervenciju uvršten dio koji govori o demografskim izazovima.

"Ono što nam je posebno važno, a tu sam temu otvorio još na summitu u Sibiuu, 8. svibnja, jest pitanje demografske revitalizacije. Polovica od 28 država članica ima negativni prirodni priraštaj, među kojima je i Hrvatska. Mi smo uspjeli temeljem našeg amandmana uvrstiti u taj dokument spominjanje demografskih izazova. Premda je to u nadležnosti država članica, činjenica da je to ušlo u ovoj dokument sada nam daje temelj da kasnije kada se bude raspravljalo o programima u proračunu tražimo da se s europske razine pomogne rješavanje demografskih problema. Mislim da je to jako važno postignuće", poručio je Plenković.

Proširenje EU-a

Što se tiče proširenja što je također bila jedna od tema sastanka Europskoga vijeća, predsjednik Vlade izrazio je žaljenje što nije postignut dogovor na nedavnom ministarskom sastanku da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odredi datum za početak pregovora.

"Ako Unija bude spora drugi globalni akteri neće oklijevati da jačaju svoj utjecaj u našem susjedstvu i zato sam apelirao da se u listopadu, kada ponovno ta tema dođe na dnevni red, stvori jedno pozitivno ozračje kako bi se donijele pozitivne odluke", kazao je Plenković. 

Klimatske promjene 

Izvijestio je da se dosta dugo razgovaralo i o klimatskim promjenama.

"Važno je da se europska sredstva koriste kako bi se pomoglo u podnošenju tereta onim državama koje imaju određene probleme u strukturi vlastite industrije i gdje postoje troškovi te adaptacije, ali da se vodi računa o tome da nam je pitanje klimatskih promjena s aspekta cijeloga planeta toliko važno da moramo na njega reagirati", rekao je Plenković. 

Upitan o stavu Hrvatske vezano uz klimatsku neutralnost, predsjednik Vlade je rekao da Hrvatska, kao i mnoge druge zelje srednje i istočne Europe imaju određene aspekte troškova. 

"Ali razumijemo da je ovo jedini način da riješimo pitanje koje se odnosi na klimatske promjene, ali i da prilagođavamo našu industriju digitalnom dobu. To je ono najvažnije. Mi smo tu spremni ići naprijed. U ovom trenutku ta vrsta obveze nije tako formalna. Ostali smo na razini onoga što je Pariški sporazum, ali je dogovor da se napravi detaljna analiza što bi to značilo za sve zemlje u smislu troškova 2050.", pojasnio je Plenković. 

Predsjednica sama bira kada će objaviti kandidaturu

Upitan o kandidaturi predsjednice  Kolinde Grabar Kitarović, predsjednik Vlade je kazao da ona ima prerogative da sama bira kada će objaviti kandidaturu, a da je na izazivačima da se prvi deklariraju.

 "Ona je predsjednica na dužnosti. Neka se prvo deklariraju izazivači, a ona ima prerogativ da sama bira trenutak kada će formalno objaviti odluku ide li na izbore po novi mandat", zaključio je premijer Plenković. 

Izvor: Hina/Vlada 

Pisane vijesti