U okolnostima ruske agresije na Ukrajinu važno je nastojati sve aktivnosti poduzimati uz što širi politički konsenzus

Premijer Andrej Plenković izvijestio je danas predstavnike oporbe na sastanku u Banskim dvorima da je dron koji je prošlog četvrtka pao u Zagrebu bio naoružan i da je pritom došlo do eksplozije, najvjerojatnije avio-bombe, no još nije poznato odakle je dron lansiran. "Važno je da to znamo, da nema više nikakvih dilema, konfuzija - pronađen je upaljač, geleri, nedvojbeno je utvrđeno da je ta bespilotna letjelica, koja je namijenjena za izviđanje, ovdje bila prilagođena da na sebi nosi i oružje", rekao je premijer. Te su informacije provjerene i pouzdane, a detalji će biti objavljeni kad istraga bude završena, dodao je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je danas predstavnike oporbenih parlamentarnih stranaka u Banske dvore na razgovore o situaciji o Ukrajini, a i kako bi ih upoznao sa saznanjima o okolnostima pada vojne letjelice u Zagrebu.
 
Nakon završetka sastanka, u izjavi za medije premijer Plenković istaknuo je da je u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu važno sve aktivnosti u Hrvatskoj nastojati poduzimati uz što veći i širi politički konsenzus.
 
Današnji sastanak s predstavnicima oporbe, dodao je, bio je usmjeren na opću situaciju, na posljedice na sigurnosnu arhitekturu Europe te na posljedice na ekonomsku, energetsku, financijsku i poljoprivrednu politiku na nacionalnoj razini i na razini EU.
 
Bespilotna letjelica koja je pala na Zagrebbila je naoružana, došlo je do eksplozije
 
Posebna točka današnjeg dijaloga, naglasio je, bila je situacija u vezi s padom bespilotne letjelice prošli četvrtak navečer pored Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu.
 
"Prenijeli smo oporbenim čelnicima sasvim pouzdanu informaciju, koja je provjerena, a to je da je ta bespilotna letjelica bila naoružana, da je došlo do eksplozije, da je najvjerojatnije bila riječ o avio-bombi, a detalji o tome će se objaviti kada cijeli proces istrage bude do kraja završen", kazao je premijer Plenković.
 
Poručio je kako ne bi više trebalo biti nikakve konfuzije jer je na mjestu pada letjelice pronađen upaljač i geleri te je nedvojbeno utvrđeno da je ta bespilotna letjelica, inače namijenjena za izviđanje, ovdje bila prilagođena da na sebi nosi i oružje.
 
Pojasnio je da sustavi za motrenje i navođenje, odnosno radarski sustavi, bilo da su hrvatski, mađarski ili rumunjski, prate zračni prostor vrlo detaljno, pogotovo u ovim okolnostima kada više nema civilnih letova iznad Ukrajine i zgusnutiji je zračni promet u onim dijelovima Europe gdje su premještene rute letenja.
 
"U ex post varijanti, nakon što je letjelica pala, pouzdano znamo da se može zabilježiti prvi puta na rumunjskim radarima, gdje se zabilježila na mađarskim radarima i gdje se zabilježila na hrvatskim radarima. Oni koji se ovim bave nisu u tom trenutku, s obzirom da je bila slaba refleksija i slabo prepoznavanje, doživjeli tu letjelicu kao nešto što je zaista u zraku i od čega prijeti opasnost", kazao je.
 
Važne poruke sigurnosti naših saveznika koji stoje uz nas
 
Temeljem forenzike koja će se obaviti na crnoj kutiji letjelice, dodao je, utvrdit će se svi korisni podaci, a od saveznika i partnera unutar Europske unije i NATO-a nastojat će se dobiti sve ono što bi moglo koristiti da se upotpuni slika o tome što se zaista i zašto dogodilo.
 
Na tom su tragu, istaknuo je premijer Plenković, važne i aktivnosti koje se ovih dana provode sa saveznicima u pogledu kontrole zračnog prostora, preleti francuskih i američkih zrakoplova s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom.
 
"To su važne poruke sigurnosti naših saveznika koji stoje uz nas u ovoj situaciji", poručio je.
 
Podsjetio je da je u tijeku NATO-ova operacija "Plemeniti štit" te zrakoplovi kontinuirano polijeću s nosača aviona, bilo da je to američki Harry S. Truman, koji je nedavno bio u Hrvatskoj, bilo francuski Charles de Gaulle, i kontroliraju nebo Bugarske, Rumunjske, pa i Bosne i Hercegovine, a ista stvar se događa s Mađarskom, Slovačkom i Poljskom.
 
"Postoji jedna šira operacija koja pokazuje koliko je situacija ozbiljna", dodao je.
 
Premijer Plenković kazao je kako vjeruje da su kolege iz oporbe danas saznali vrijedne i nove informacije koje su im bitne kako bi zauzimali odgovarajuća stajališta u komentiranju, političkoj raspravi i procjeni ozbiljnosti situacije uopće, a ponuđeno im je da se ovakva vrsta sastanaka održava na bazi kada se procijeni da je važno da se međusobno informiraju.
 
"Moj je dojam da su oni bili zadovoljni u najvećoj mjeri i da će im saznanja koja su dobili danas biti korisna, u konačnici i u javnim nastupima", rekao je predsjednik Vlade i apelirao na što više odgovornog ponašanja, odgovornih izjava i politike koja je na pravoj strani prava i povijesti i hrvatske odgovornosti u ovim okolnostima.
 
Još treba utvrditi je li se radilo o pogrešci, sabotaži ili namjeri
 
Novinare je zanimalo je li točna informacija da je dron poletio s ukrajinskog područja i to s područja koje kontroliraju ukrajinske vlasti te, ako jest, na što to upućuje.
 
Premijer je ustvrdio da se u ovome trenutku jedino točno zna točka na kojoj je dron prvi put uočen u radarskom sustavu jedne od savezničkih zemalja, a to je Rumunjska, koja vidi najdublje u ukrajinski teritorij.
 
"Ali taj trenutak kada je on prvi put uočen, ne znači da je on na tom mjestu lansiran", pojasnio je te dodao da se u ovom trenutku još uvijek ne zna odakle je lansiran.
 
Još je jednom ponovio tri moguća scenarija – pogreška, sabotaža ili namjera, na koje se odgovor još utvrđuje.
 
"Dok ne saznamo, neku vrstu kategoričkog zaključka s moje strane bilo bi preuranjeno očekivati, niti bih ja to u ovome trenutku činio", dodao je.
 
Upitan zna li se više detalja o eksplozivnoj napravi koju je nosio dron, premijer Plenković ponovio je da istraga traje, međutim ono što je sigurno, istaknuo je, jest da je došlo do eksplozije koja se dogodila na dubini od nekoliko metara u tlu.
 
Pojačavamo i osiguravamo zaštitu potrebnu u ovakvim izvanrednim okolnostima
 
"Ta je letjelica, prema informacijama koje imamo, s bombom u sebi, jer pronađen je upaljač, pronađeni su geleri i dijelovi te bombe, koji su onda identificirani, a brojevi upaljača uspoređeni sa sličnim bombama. Sve je to identificirano, ne govorimo ovo napamet, ne govorimo o špekulacijama, nego govorimo vrlo konkretno o onome što su dokazi koji su na temelju očevida prikupljeni", istaknuo je.
 
Dodao je da je izuzetno povoljna okolnost što je letjelica pala u zemlju, a ne na cestu, parking,  zgradu Studentskog doma ili stambene zgrade u neposrednoj blizini.
 
Dodao je i kako nitko nikada nije rekao da bomba ima 120 kila eksploziva, već bi ukupna težina bombe, u izvornom obliku, mogla biti oko 120 kila, a ako se radilo o baš toj bombi, onda bi ona u izvornom obliku mogla imati oko 45 kila eksploziva.
 
Upitan tko će u ovoj situaciji braniti hrvatsko nebo, premijer Plenković kazao je da Hrvatska ima svoje ratno zrakoplovstvo te funkcionalne avione koji prema potrebi mogu biti u zraku za svega nekoliko minuta. 
 
"Naši zrakoplovi, nažalost, nisu onakve generacije i kvalitete kakvi će biti višenamjenski borbeni avioni tipa Rafale, koji će biti u posjedu i u funkciji Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za nešto manje od dvije godine. Tada ćemo imati puno veće sposobnosti", poručio je.
 
Dodao je kako je važno razumjeti da trenutno raspolažemo s tehnologijom od prije 40-ak godina, a da ćemo za koju godinu imati najmoderniju tehnologiju koju koristi francusko ratno zrakoplovstvo i koja može djelovati u svim uvjetima. To je, istaknuo je, bio i cilj odluke o jačanju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
 
U međuvremenu, pojasnio je, uz naše sposobnosti, uz jačanje protuzračne obrane, uz bolje prenošenje informacija između sustava za motrenje i navođenje na razini NATO saveznica, uz dogovore o vježbama i partnerstvu koje imamo sa zemljama članicama NATO-a, stalno ćemo pojačavati i osiguravati zaštitu potrebnu u ovakvim izvanrednim okolnostima.
 
Dodao je da Hrvatska nije granična država s Ukrajinom, a da jest to kojim slučajem, sada bi bila dio operacije Plemeniti štit i svakoga dana hrvatskim bi nebom letjeli zrakoplovi koji su ovih dana imali prelete nad Hrvatskom.
 
 
Predsjednik Macron i državni tajnik Blinken potvrdili da su spremni pomoći
 
Istaknuo je da među saveznicama postoji mreža bilateralnih ugovora toga tipa. Savezničke zemlje koje imaju slabije, manje ili starije sposobnosti svog zrakoplovstva nerijetko sklapaju sporazume o odvijanju povremene ili stalne kontrole s onim saveznicama koje imaju veće sposobnosti u smislu modernije tehnologije svog zrakoplovstva.
 
Takav dogovor, primjerice, postoji između Hrvatske i Mađarske, a može se napraviti i između Hrvatske i Italije, s obzirom da se obično radi o zemljama koje su susjedne ili najbliže.
 
"Zato smo napravili ovaj ekstra napor da munjevito u Hrvatsku dođu i francusko i američko zrakoplovstvo", dodao je premijer Plenković i kazao da će se takvi aranžmani raditi sukladno sigurnosnim procjenama i potrebi.
 
"I Francuzi i Amerikanci su nam spremni pomoći, a razgovarao sam i s predsjednikom Macronom i s državnim tajnikom Blinkenom na tu temu", istaknuo je.
 
Kako bi se odgovorilo na pitanje je li NATO tu nešto popustio ili nije, premijer Plenković pojasnio je kako funkcionira sustav motrenja.
 
"Funkcionira tako da radarski sustavi zemalja saveznica prate što se zbiva u njihovom zračnom prostoru. I oni javljaju drugim zemljama, recimo onima prema čijem zračnom prostoru ide neka letjelica i javljaju u Torrejon. Torrejon je zapovjedništvo NATO-a za južni dio NATO članica. U Njemačkoj postoji jedno isto takvo zapovjedništvo za sjeverni dio članica. Sve ove zemlje, i Rumunjska, i Mađarska, i Hrvatska su pod Torrejonom. Torrejon, dakle NATO, zna nešto ako mu to kaže Rumunjska, Mađarska, Hrvatska, Slovenija ili Italija. Bez da im oni to jave, oni to ne znaju. Eventualno, u izvanrednim okolnostima, ako je baš tada, u tom trenutku, na području gdje je ta letjelica u zraku slučajno neki zrakoplov koji to može registrirati pa da on eventualno direktno javi, što u tom trenutku nije bio slučaj", pojasnio je.
 
Radilo se i o, dodao je, vrlo zahtjevnoj operaciji prepoznavanja je li neka letjelica zaista letjelica ili samo odraz, jer se ona pojavila i nestajala na radaru, pa nije bila prepoznata kao pravi alarm. Usto, te su letjelice napravljene tako da ih se ne vidi, o čemu isto tako treba voditi računa.
 
Umjesto da se bavimo bitnim, bavimo se smiješnim tezama o nečijem PR-u
 
Upitan za komentar o nedavnim izjavama predsjednika Republike, vezanim za prelet francuskih i američkih zrakoplova, premijer Plenković kazao je da umjesto da se svi skupa bavimo onime što je bitno, a to je da se utvrdi što se dogodilo s padom te bespilotne letjelice na Zagreb, bavimo se smiješnim tezama o nečijem PR-u.
 
Ponovno je ustvrdio da je jedini razlog što je u utorak, nakon sastanka vladajuće koalicije, imao press konferenciju bio što je glavni tajnikom NATO-a netom prije toga održao press konferenciju na kojoj je na upit odgovorio da je letjelica koja je pala na Zagreb bila nenaoružana, jer očito nije imao zadnje informacije.
 
To je, dodao je premijer Plenković, dovelo u kontradikciju izjavu glavnog tajnika NATO-a i njegovu izjavu, odnosno izjave hrvatskim ministara.
 
Sve što može dovesti do mira u Ukrajini treba pozdraviti
 
"S ciljem potpunog, točnog i pouzdanog informiranja hrvatske javnosti i eliminiranja informacijskoga kaosa iz etera, ja sam odlučio na sastanku momentalno izaći pred medije i reći ono što je činjenica", istaknuo je premijer Plenković poručivši da na prelete Rafalea i MIG-ova u tom trenutku ne bi utjecalo to je li on tada imao pressicu ili ne.
 
Osvrnuo se i na posjet trojice premijera, Češke, Slovenije i Poljske, Kijevu.
 
Upitan ima li on takvih planova u skorije vrijeme, premijer Plenković podsjetio je da je on Ukrajinu posjetio u prosincu ustvrdivši da se njegovi stavovi prema Ukrajini nisu promijenili te da je njegova politika prema toj zemlji konzistentna od vremena kad je bio u Europskom parlamentu.
 
"Oni su otišli da bi poslali neku poruku. Ukoliko bude potrebno, vjerojatno će biti drugih prigoda za to. U ovom trenutku je ovo bio aranžman trojice premijera koji su tamo otišli, što pozdravljam", kazao je.
 
"Sve što može spriječiti daljnju agresiju, rat i ubijanja i dovesti do mira, treba pozdraviti u ovoj situaciji", poručio je premijer Plenković.


 

Pisane vijesti