Urbanim razvojnim fondom lokalnim jedinicama na raspolaganju 172 milijuna eura

Urbani razvojni fond, vrijedan 172 milijuna eura, predstavlja novost u financiranju razvoja lokalnih jedinica, a postat će operativan do kraja lipnja ove godine, istaknuto je na potpisivanju memoranduma o razumijevanju o namjeri provedbe tog financijskog instrumenta.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dalo je mandat Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za implementaciju tog programa, a memorandum su potpisali resorni ministar Šime Erlić, predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo te član Uprave te financijske institucije Josip Pavković.

Fond se sastoji od sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i novca HBOR-a, otprilike u omjeru "pola-pola", a namijenjen je investicijama u javnu infrastrukturu s javnim i komercijalnim sadržajima. Korisnici instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave, to jest općine, gradovi i županije, ali isto tako i trgovačka društva, agencije ili ustanove u vlasništvu tih jedinica, kao i u vlasništvu države.

Glavno obilježje financijskog instrumenta je kombiniranje kredita i bespovratnih sredstava, a ta sredstva će se moći konzumirati kroz otpis dijela glavnice kredita. "Maksimalno će investitor moći ostvariti i do 50 posto otpisa u ukupnom iznosu kredita koji će se odobriti", napomenuo je Čuvalo.

Izvijestio je da će program postati operativan kroz sljedeća dva ili tri mjeseca, odnosno do kraja lipnja ove godine, očekuje velik interes te poziva sve potencijalne investitore da krenu s pripremom svojih projekata.

Trajna mjera financiranja razvoja gradova

Da postoji veliki broj upita od strane jedinica lokalne samouprave za korištenje novog financijskog instrumenta potvrdio je ministar Erlić, istaknuvši da je svrha i smisao instrumenta da se kroz jednostavniji i administrativno lakši način dođe do sredstava za financiranje kapitalnih projekata.

Pritom, naglasio je ministar, moći će se financirati i projekti koji imaju veću komercijalnu vrijednost. Naime, bespovratnim europskim sredstvima se uglavnom financiraju projekti koji imaju nisku komercijalnu, a veliku društvenu vrijednost, dok ovaj mehanizam daje mogućnost financiranja i komercijalnijih investicija, primjerice koncertnih dvorana i garaža.

Vjeruje da će se u nadolazećim godinama fond još povećavati te da će biti "trajna mjera financiranja razvoja gradova".

Erlić je podsjetio da je putem ITU mehanizma za razvoj 22 urbana središta već osigurano 680 milijuna eura, što bi trebalo rezultirati s više od 250 projekata diljem tih gradova.

Okupljene je pozdravio i predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, između ostalog apostrofiravši "blagotvorni učinak" europskih fondova na vizure hrvatskih gradova.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti