Uz odvažno i odgovorno vodstvo, Hrvatska ostvaruje sve svoje strateške i razvojne ciljeve

Slika /Vijesti/2022/10 listopad/18 listopada/DSC_0002 (1).jpg

Premijer Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, u četiri temeljne točke. Prva je solidarnost i sprječavanje socijalnog rascjepa; druga je ekonomska suverenost i održiv razvoj; treća je djelotvornije institucije i pravednije društvo; i četvrta točka je ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o radu Vlade u drugoj godini mandata.  

Govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.

„Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, dame i gospodo, drago mi je predstaviti Vam Izvješće o radu Vlade u drugoj godini našeg drugog mandata.

Kada se osvrnemo na proteklih šest godina, siguran sam da ni najveći pesimisti nisu mogli zamisliti s kakvim se je izazovima morala suočavati Hrvatska i naši građani.

Ovogodišnje izvješće podnosim u kontekstu promjena u svijetu nakon 24. veljače ove godine, kada je započeo ruski vojni pohod na Ukrajinu.

U jeku pandemije i na početku razdoblja gospodarskog oporavka, stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pregazila je međunarodno pravo, agresijom na suverenu i samostalnu zemlju, otvoreno niječući njezino suvereno pravo na postojanje i odlučivanje o vlastitoj europskoj budućnosti.

Pozicioniramo Hrvatsku provodeći politiku koja se temelji na načelima modernog suverenizma

Kao posljedica, tri su paralelna procesa koja utječu na razvoj i pozicioniranje država diljem svijeta.

Prvo, globalno upravljanje koje je postojalo do agresije je u potpunosti promijenjeno.

Zbog pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, osobito u sektoru energetike i hrane, poremećeni lanci opskrbe imaju ekonomske i socijalne posljedice.

Drugo, svjedoci smo suprotstavljenosti demokratskih poredaka i autoritarnih režima, u kojemu se potonji nastoje prikazati kao djelotvorniji i pragmatičniji sustavi.

Dok demokracije žele suradni pristup u međunarodnim odnosima, autoritarni režimi imaju konfliktni pristup.

Treće je novo geopolitičko pozicioniranje zemalja u svijetu u područjima sigurnosti i obrambenih sposobnosti te u zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji.

U tim okolnostima i mi pozicioniramo Hrvatsku provodeći politiku koja se temelji na načelima modernog suverenizma.

A to znači korištenje snažnijeg međunarodnog položaja zemlje za podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva.

Time učinkovito ostvarujemo svoje strateške ciljeve te gradimo još konkurentnije, inovativnije i izvozno-orijentirano gospodarstvo.

U kontinuiranom kriznom upravljanju neizostavna uloga države koja stoji iza svojih građana i gospodarstva

Poštovane zastupnice i zastupnici,

danas je gotovo tisuću dana nakon potvrde prvog slučaja koronavirusa u Europi i 236 dana od početka ruske agresije.

Jedini kontinuitet su izazovi u kojima radimo u kontinuiranom kriznom upravljanju, a u tome je neizostavna uloga države koja ima snagu stati iza građana i gospodarstva. I to jedino i samo država.

Hrvatska je u svim krizama pokazala otpornost.

U proteklih šest godina osigurali smo prijeko potrebnu političku stabilnost i očuvali socijalnu koheziju te spriječili socijalnu frakturu.

Parlamentarna većina koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, pozicionirana na desnom centru, zajedno sa zastupnicima nacionalnih manjina, liberalnih, narodnih i demokršćanskih stranaka, stabilna je i nastavlja poduzimati sve da Hrvatska ide naprijed.

Godina isporuke – od otvaranja Pelješkog mosta do ulaska u europodručje i Schengen

Kao što sam više puta najavio, ovo je godina isporuke:

otvorili smo Pelješki most i spojen je hrvatski teritorij, to je srž modernog suverenizma;uvodimo euro čime jačamo monetarnu i ekonomsku snagu Hrvatske; ulazimo u Schengen čime štitimo granice, olakšavamo kretanje naših građana i dolazak turista, imamo odličnu turističku sezonu, na razini rekordne 2019. godine, a po prihodima još i bolju.

Rast BDP-a očekujemo na razini od 5,7 posto, što je za 2,7 posto bodova više nego smo sami očekivali kada smo usvajali Nacionalni program reformi i Program konvergencije u travnju.   

Imamo povijesnu razinu kreditnog rejtinga, i to prema sve tri svjetske agencije za rejting na razini investicijskog.

Podigli smo stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku sa 61% na 70% prosjeka Europske unije.

Usmjeravamo rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i uprave te za obnovu, ravnomjerni regionalni razvoj, unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva.

Vlada je radila odvažno i intervenirala više puta, i u pandemiji i u energetskoj krizi, kako bi izdašnim mjerama zaštitila građane, poljoprivrednike, radnike i poduzetnike.

Dva paketa snažnih mjera vrijedna više od 26 milijardi kuna

Prošle smo godine ostvarili rast od 10,2%, treći najveći u Europskoj uniji, zbog čega smo ovu krizu dočekali spremniji.

Ove smo godine usvojili dva paketa snažnih, sveobuhvatnih i pravednih mjera vrijednih više od 26 milijardi kuna.

Time smo svima osigurali mirniju zimu: građanima, općinama, gradovima i županijama, školama, vrtićima, bolnicama, udrugama, civilnim i vjerskim ustanovama te, naravno, gospodarstvenicima.  

Rast koji sam maloprije naveo potvrđuju i procjene Europske banke za obnovu i razvitak i Međunarodnog monetarnog fonda, oni su čak optimističniji nego mi.

Osim paketa mjera, zadovoljni smo, uz turističku sezonu, snažnim industrijske proizvodnje od 6,7% i rekordnim rastom izvoza za čak 32%.

Hrvatska je osudom ruske agresije i podrškom Ukrajini stala na pravu stranu povijesti

Presudni geopolitički događaj je ruska agresija na Ukrajinu, čije su još posljedice horizontalno pogodile cijelo svjetsko gospodarstvo.

Hrvatska je stala na pravu stranu povijesti i snažno podržala i pomogla zemlji koja danas brani svoj suverenitet, ali i europske vrijednosti.

Drago mi je što sam neposredno prije ovog izlaganja upravo imao izravno obraćanje Vrhovnoj Radi i prenio našu snažnu podršku Ukrajini.

Mi smo kao Vlada i vladajuća koalicija, za razliku od nekih drugih aktera na političkoj sceni, jasno i nedvosmisleno i prije početka agresije dali podršku Ukrajini, ukrajinskom narodu i braniteljima, koji se poput Hrvatske u Domovinskom ratu bore za slobodu i budućnost vlastite domovine.  

Posebno nam je čast što će Hrvatski sabor, nakon Deklaracije koju je usvojio, dati podršku i održavanjem prvog Parlamentarnog sastanka  Krimske platforme, gdje se očekuje niz čelnika europskih i svjetskih parlamenata.  

Hrvatska je osudila agresiju i pozvala na njen prestanak.

To je učinila i cijela Europa, jedinstvena kao nikada prije, i čitav demokratski svijet.

Pokazali smo solidarnost bez presedana.

Podržali smo sve pakete sankcija, tražili zajednička europska rješenja kako bi smanjili ovisnost o ruskim energentima

Hrvatska je iskazala Ukrajini i političku, i diplomatsku, i ekonomsku, i financijsku, i humanitarnu, ali i vojnu podršku, i to ćemo činiti i dalje.

Nitko ne zna bolje od nas koliko je bitna sloboda i samostalnost zemlje i koliko je obrana vrijednosti za koje danas, nažalost, brinu Ukrajinci bitna za budućnost Europe.

Jedna smo od samo 15 država koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, Schengena i europodručja

Mi smo ove godine proslavili 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske.

Prisjetili smo se svih napora koji su nas doveli na korak od toga da postanemo jedna od samo 15 država koje su istodobno članice i NATO-a, i Europske unije, i Schengenskog prostora i europodručja.

Ne možemo biti više u jezgri nego što ćemo biti od 1. siječnja 2023.

U ova dva mandata, prvom cijelom i polovini ovog drugog mandata, dokazali smo da je, uz odvažno i odgovorno vodstvo, Hrvatska, uz uporište u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., u poziciji da ostvari sve svoje strateške i razvojne ciljeve, unatoč i usprkos krizama s kojima se nosimo.

Izvješće koje ću izložiti ima četiri temeljne točke: solidarnost i sprječavanje socijalnog rascjepa; ekonomska suverenost i održiv razvoj; djelotvornije institucije i pravednije društvo; te ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska.

Borba protiv siromaštva, socijalnog isključivanja i potpora najugroženijim skupinama.

Živimo u kriznim vremenima koja su promijenila naše živote, ugrozila gospodarstvo, a osobito standard naših  građana. 

Posljedice kriza osjećamo na svakom koraku, i zato nam je važno da u svim mjerama i politikama koje provodimo osiguramo društvenu solidarnost, da nitko ne bude ostavljen po strani.

To znači borba i protiv siromaštva i protiv socijalnog isključivanja i potpora najugroženijim skupinama.

To znači i postizanje održivosti mirovinskog sustava te stalan rast kvalitete socijalne i zdravstvene skrbi.

Briga za naše umirovljenike manifestira se u zakonima koje donosimo, u povećanim financijskim sredstvima koje alociramo.

Želimo da nam je mirovinski sustav i održiv i stabilan i da bude jedan  od stupova ostvarivanja međugeneracijske solidarnosti.

Uveli smo Nacionalnu naknadu za starije osobe čime je osobama s navršenih 65 godina pružena viša razina socijalne sigurnosti.

Najveće povećanje mirovine u mandatu bilo koje vlade do sada

Umirovljenicima smo osigurali COVID-dodatak, energetski dodatak i jednokratna novčana primanja za što smo izdvojili milijardu i 400 milijuna kuna.

Obećali smo povećanje prosječne mirovine za 5 posto do kraja prošlog mandata, a podigli smo je za 17 posto. Dosad smo ih ukupno podigli za 32,5 posto, odnosno za 800 kuna.

Najniže mirovine podigli smo za 36 posto odnosno za 566 kuna. To je najveće povećanje mirovine u mandatu bilo koje hrvatske vlade do sada.

Od nove godine dodatno podižemo životni standard naših umirovljenika, i dodatnim povećanjem najnižih mirovina, za njih  287 tisuća, za 3 posto. 

Za više  od 155 tisuća umirovljenika omogućili smo korištenje 27 posto obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, pri čemu od 1. siječnja podižemo i obiteljske mirovine za 10 posto.

Proširili smo krug osoba koje mogu biti u mirovini i raditi, takvih je 24 tisuće.

Kontinuirano gradimo poticajno gospodarsko okruženje koje omogućava rast plaća i otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta.

Rast zbroja zaposlenih, prosječne i minimalne plaće

Tijekom pandemije očuvali smo preko 800 tisuća radnih mjesta, plativši iz proračuna, putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, plaće za čak 130 tisuća poduzeća koja su tako očuvala svoju likvidnost i opstala u COVID krizi.

Za to smo izdvojili više od 12 milijardi kuna.

Broj zaposlenih povećan je, u šest godina, za 164 tisuće, s milijun i 468 tisuća na milijun i 632 tisuće.

Broj osiguranika povećan je s milijun i 466 tisuća na milijun i 642 tisuće.

Broj zaposlenih danas je, u odnosu na 2016., veći za 11 posto.

Istodobno, stopu zaposlenosti podigli smo s 61,4 posto  na 68,2 posto.

A stopa nezaposlenosti, koja je bila na 13,3 posto sada je na 6,3%, odnosno s 226 na 110 tisuća.

Prosječna neto plaća porasla je za 34 posto u šest godina odnosno za više od 1900 kuna, i iznosila je u srpnju 7.576 kuna.

Naš novi cilj, a ovisno o okolnostima koje su pred nama, da prosječna neto plaća do kraja mandata dosegne 8.200 kn, ili točnije 1.088 €.

Minimalnu neto plaću smo u proteklih u šest godina podigli za 50 posto, odnosno za 1.256 kn i danas iznosi 3.750 kuna, odnosno 498 eura neto ili 622 eura bruto.

Idućeg tjedna Vlada će povećati minimalnu neto plaću podići na 700 eura bruto, a to je 560 eura neto, što je oko 4220 kuna neto. Na taj način smo praktički na pola mandata ispunili ono što smo rekli da ćemo ispuniti do kraja mandata.

Minimalna plaća bi tako dosegla 51,2 posto prosječne bruto plaće.

Time ćemo i za minimalnu plaću na polovici mandata biti brži nego što smo mislili u svojim projekcijama.

Modernizacija radnog zakonodavstva i bolji radni uvjeti

Rezultat dijaloga sa sindikatima osiguranje je povećane osnovice plaća državnih i javnih službenika već do sada za 23 posto.

Radimo na modernizaciji radnog zakonodavstva i poboljšanju radnih uvjeta.

U okviru jesenskog paketa mjera donijeli smo Odluku o isplati novčanog primanja nezaposlenim osobama u iznosu od 250 kuna.

Uspostavili smo model zapošljavanja stranaca te započeli razvijati zelena i digitalna radna mjesta.

Prvi smo bili, od zemalja članica EU, u području digitalnih nomada.

Unaprijedili smo sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom za što smo uveli različite vrste poticaja i alocirali 730 milijuna kuna.

Kroz program „Zaželi“,  u proteklih pet godina, dosad je uloženo dvije milijarde i 300 milijuna kuna.

Projekt se nastavlja, odlučili smo da baš svi koji su aplicirali dobiju šansu, i na taj način će se zaposliti još 5.000 žena do kraja godine, a skrbit će o 30 tisuća starijih osoba. Za vas koji dolazite iz krajeva koji su u situaciji da znate kako je teško vratit na tržište rada naše sugrađanke u zrelijoj dobi, mislim da itekako cijenite ovaj model koji je jedinstven i koji je polučio sjajan uspjeh do sada u korištenju sredstava Europskog socijalnog fonda i sredstava proračuna.

Cjelovita reforma socijalne skrbi

U krizi je, naravno, ključno osigurati socijalnu mrežu koja će pomoći svakome tko treba pomoć, smanjiti stopu siromaštva, a mi smo 2016. imali milijun i 160 tisuća osoba u riziku od siromaštva. Taj je broj prošle godine pao na 817 tisuća.

Proizlazi da smo u šest godina smanjili broj osoba u riziku od siromaštva za 30 posto.

Ove godine smo proveli cjelovitu reformu sustava socijalne skrbi, donijeli niz novih zakona i proširili obuhvat prava.

Podigli smo iznos osnovice i naknada.

Povećanjem zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna i proširenjem kruga korisnika na beskućnike odgovaramo na izazove. Izazove koji su realnost našega društva.

Ojačali smo brigu i o žrtvama nasilja u obitelji i žrtvama trgovanja ljudima, kao i onima koji imaju prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja.

Proširili smo krug osoba kojima se može priznati status njegovatelja i povećali iznos naknade roditeljima njegovateljima. Pružamo dodatna sredstva i za adekvatnu skrb za djecu s teškoćama u razvoju i s invaliditetom.

U okviru jesenskog paketa mjera povećana je mjesečna naknada za ugrožene kupce energenata i udomitelje na 500 kuna.

A povećali smo i obuhvat korisnika kojima se osigurava i trošak stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.

Djelotvornije javne politike za preokretanje negativnih demografskih trendova

Dame i gospodo,
rezultat Popisa stanovništva jasno je pokazao da demografski vitalnija Hrvatska može biti jedino  rješenje za budućnost hrvatskog naroda.  

Zajedno ćemo morati raditi na djelotvornijim javnim politikama koje će pridonijeti preokretanju negativnih demografskih trendova.

Upravo je stoga demografska obnova strateški  prioritet, ne samo naše Vlade,  nego cijeloga društva i cijeloga naroda, i mi stoga od početka provodimo niz komplementarnih mjera.

Ulaganja u rani i predškolski odgoj imaju presudan doprinos.

Od 2017. godine već uložili smo 2 milijarde kuna u gotovo 500dječjih vrtića.

Novim ulaganjima od milijarde i 220 milijuna kuna ukupan iznos dosegnut će čak 3 milijarde i 400 milijuna kuna ulaganja u dječje vrtiće.

To je u povijesti ikada najveće ulaganje u predškolski odgoj. Na taj način želimo omogućiti kvalitetniji razvoj naše djece i olakšati život roditelja.

Mi smo povećali smo i iznose svih rodiljnih i roditeljskih potpora za čak 55 posto, to je danas ukupno 2 milijarde i 800 milijuna kuna.

Kako smo najavili, povećali smo iznos roditeljske naknade s 5600 na 7500 kuna za drugih šest mjeseci, što je ukupno povećanje od 5.000 kuna u odnosu na početak mandata kad je bilo 2.600.

Osiguravamo pozitivno okruženje za buduće mlade roditelje – ove godine uveli smo očinski dopust od 10 dana.

Uz mjere za mlade obitelji, kontinuirano radimo na mjerama koje potiču ekonomsko osamostaljivanje, porezno rasterećivanje i samozapošljavanje mladih te rješavanje stambenog pitanja.

Reforma zdravstva

Jedno od ključnih pitanja svih politika je zdravstvo. I pokazalo se da je upravo u pandemiji ono bilo jedan od stupova osiguranja funkcioniranja države.

Mi stoga nastavljamo s jačanjem javnozdravstvenog sustava radi pravodobne i adekvatne zdravstvene skrbi, u svim dijelovima zemlje.

Ovaj ćemo tjedan predložiti i u javno savjetovanje pustiti Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ti su zakoni važne reforme, oni su dio Plana oporavka, i bitni su za realizaciju ulaganja u visini od 2 milijarde i 600 milijuna kuna.

Uz ta sredstva, za održivost i kvalitetu zdravstvenog sustava na raspolaganju nam je i milijardu i 800 milijuna kuna iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

Ključ je poboljšati zdravstvenu skrb za pacijente, staviti ih u fokus, osigurati što bolju prevenciju, ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu, napraviti bolji model upravljanja ljudskim resursima, napraviti pomake u kvaliteti i, u konačnici, racionalizirati i smanjiti troškove.

To je ključ onoga što se odnosi na zdravstvo.

A dodatno ću spomenuti, jer je ta tema često u javnom prostoru, mi smo u pet godina mandata do sada izdvojili 10 milijardi kuna za posebno skupe lijekove, to je povećanje od čak 150 posto.

Kada se govori o povećanju plaća, ukupna masa plaća u zdravstvu je također značajno povećana.

Stoga očekujem da ove reforme, koje će predstaviti ministar zdravstva, unaprijede i status mladih liječnika, s kojima Ministarstvo nastavlja dijalog.

Naravno da je prioritet i dalje ulagati u modernizaciju i opremanje zdravstvene infrastrukture, a to znači i izgradnju nacionalne dječje bolnice.

Ekonomska suverenost i održivi razvoj

Ako se prisjetimo 2019. godine, tada smo govorili o samo dvije teme – zelenoj i digitalnoj tranziciji, kako bi išli u korak s trendovima četvrte industrijske revolucije.

Naglasili smo veću ekonomsku suverenost kao odgovor na poremećaje u lancima opskrbe, ponajprije hranom i energentima, postizanje energetske neovisnosti, prehrambene samodostatnosti i održiviji razvoj gospodarstva, kao i racionalno korištenje naših resursa uz očuvanje okoliša.

Da bismo sve to uspjeli ključna je uspješna fiskalna politika, a to znači razumno, zdravo i odgovorno upravljanje javnim financijama.

I upravo smo u tom smislu napravili takve iskorake koji su nam omogućili manevarski prostor da interveniramo u krizama.

Jer da nije bilo toga u godinama do početka korona krize bilo bi puno teže danas reagirati i ovako demonstrirati redistribucijsku snagu državnoga proračuna i pomoći svima kojima je potrebno.

Ostvarili smo i strateški cilj – ulazak u europodručje.

Od 5. rujna je započelo dvojno iskazivanje cijena. Ostalo je manje od 90 dana do kada će euro zamijeniti kunu.

U tijeku je javna informativna kampanja  o svemu tome.

Država u krizo djeluje pravodobno i sveobuhvatno

Mi smo u proteklom vremenu napravili iskorake i za ublažavanje posljedica energetske krize i inflacije, smanjivali stope PDV-a na pojedine proizvode, s 25 na 13, s 25 na 5, s 13 na 5 posto.

Novi paket mjera fiksirao je cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda, reguliramo i administrativno, kada je to nužno, i cijenu naftnih derivata, plina za kućanstva i električne energije za kućanstva – dakle, napravili smo sve da ljudima i jesen i zima budu mirniji.

Lakše je u ovakvim okolnostima inflatornih pritisaka kada unaprijed znate da vam ni cijena struje ni cijena plina neće rasti, a da cijena naftnih derivata ostaje na prihvatljivoj razini.

To je ogromna politička poruka da država u krizi djeluje pravodobno i sveobuhvatno.

Mi smo također u jesenskom paketu mjera učinili i iskorake kako bismo smanjili PDV za naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječki, ukinuli PDV za isporuku i gradnju solarnih ploča zbog poticanja niskougljičnih izvora energije.

Povećali smo i iznose neoporezivih primitaka, po radniku i do 19.000 kuna na godišnjoj razini.

Poslodavcima smo time omogućili gotovo 9 milijardi kuna dodatnih isplata i otvorili prostor za stimulaciju zaposlenih.

Kod mladih povećali smo njihov neoporeziv iznos primitaka  povećali s 15.000 kn na 24.000 kuna.

Vidjeli smo prije par mjeseci da he 150 tisuća mladih dobilo  povrat poreza, što je rezultat mjere poreznog rasterećenja mladih iz prvog dijela mandata.  

Najbolja i najcjelovitija dugoročna rješenja za radnike

Mi ćemo radi pravedne raspodjele tereta krize, Saboru uskoro predložiti Zakon o posebnom porezu na dobit, u ovim okolnostima, kako bi kriza bila izbalansirana, da imamo sredstava pomoći onima kojima je najpotrebnije, a nisu sami krivi za ovu krizu – ona je vanjska, horizontalna i ne znamo koliko će trajati. 

Za Nacionalni plan oporavka, kojeg smo zaista kvalitetno i na vrijeme napravili, s precizno definiranim reformskim koracima, mjerama, a i sredstvima koja dobivamo, mi smo tu među najbržima i najučinkovitijima.

Vrlo precizno, gotovo na svakoj drugoj sjednici Vlade i Užeg kabineta, prolazimo sve reforme koje resori trebaju napraviti kako bi ta sredstva bila doznačena i kako bi se natječaji raspisivali.

Mi smo u gospodarstvo do sada uložili 5 i pol milijardi kuna potpora.

Plan oporavka poduzetnicima je na raspolaganje stavio izravno 2 milijarde i 850 milijuna kuna za zelenu tranziciju, inovacije i digitalizaciju.

Nastavljamo s administrativnim rasterećenjem, koje je izrazito važno za naše gospodarstvenike.  

Predlažemo Zakon o trgovini, ne da bismo skrenuli pozornost, nego da bismo ispunili naše programsko obećanje, i to nakon pažljivo kalibrirane rasprave, s mogućnošću da 16 nedjelja ostane radno, ali da zato napravimo balans između privatnog i poslovnog života. I da njegujemo obiteljske vrijednosti jer znamo koliko ljudi želi neradnu nedjelju.

Mi ćemo isto tako napraviti i iskorake kroz Zakon o radu, gdje u dogovoru s našim socijalnim partnerima tražimo najbolja i najcjelovitija dugoročna rješenja.  

Vrijeme jeftine energije iza nas, moramo se prilagoditi novom globalnom okviru

Energetika jer žila kucavica razvijenog društva, 99 posto svih aktivnosti koje postoje na svijetu su na temelju nekog energenta. Mi sami bez energenta možemo jako malo napraviti, s energentima možemo jako puno.

Upravo zato smo u ovim globalnim okolnostima svjesni da je vrijeme jeftine energije i energetske komocije iza nas. To vrijeme je prošlo.

U novim okolnostima moramo se prilagoditi novom energetskom globalnom okviru.

Upravo zato ono za što se zalažemo i što smo činili svo ovo vrijeme je da cijene za građane i gospodarstvo ostanu pristupačne, da imamo sigurnu opskrbu energentima, a da na europskoj razini pronađemo zajedničko rješenje za plin. To će biti tema u četvrtak i petak na Europskom vijeću.
Mi smo, primjerice, naložili INA-i da proizvodnju plina u Hrvatskoj poveća za 10 posto i da sav taj plin ostane u Hrvatskoj.

Međutim, vodimo računa sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj je samo četvrtina hrvatskih potreba – građana, industrije i gospodarstva.

Prema tome, moramo napraviti model i mehanizam kako da osiguramo energetsku sigurnost, a u kontekstu ispunjavanja klimatskih ciljeva.

I zato je u ovom procesu, kojim se bavimo na dnevnoj bazi, vrlo važno koristiti velika, javna poduzeća koja nam u ovom procesu pomažu, a to je, primjerice, Hrvatska elektroprivreda.

Nužan novi model upravljanja u INA-i

Vezano za INA-u – mi smo itekako i bijesni i nezadovoljni koja opterećuje i kompaniju i njenu reputaciju, reputaciju MOL-a, kao mađarskog partnera, i reputaciju Hrvatske.

I nije moguće da stvari ostanu onakve kakve su sada. Zato smo rekli da će ova afera biti ona točka prekretnica u kojoj je jasno dokazano da je model upravljanja neprihvatljiv.

Nije nikakva novost za hrvatsku javnost da je model upravljanja takav da je glavni i onaj koji odlučuje po pravnim sporazumima iz ranijeg vremena, mađarska strana.

Ne treba otkrivati toplu vodu 2022. da znamo nešto što je javno poznato godinama.

Međutim, ovakva situacija gdje nitko u vertikali to nije otkrio, nije otkrila ni policija ni DORH, otkrio je Ured za sprječavanje pranja novca naše Vlade, u Ministarstvu financija. I povezao što se događa. I novac je sačuvan, srećom.

O tome sam razgovarao i s mađarskim premijerom i oni itekako znaju da moramo nastaviti razgovore na drugim temeljima koji će ispuniti i hrvatske interese i pronaći rješenje za ovaj neodrživ trenutni model suradnje u okviru INA-e.

Hrvatska može biti regionalni energetski hub

Glede LNG-a, bilo je puno rasprave o tome.

Mi smo Vlada koja je okončala 40 godina akademske i stručne rasprave u energetskim krugovima – da ili ne. Rekli smo – da. Dali smo novac za to iz proračuna, dobili smo dio novca iz europskih fondova, a manji dio, 34, 35 milijuna, su riješile javne tvrtke. I sad ga imamo. Imamo LNG koji mnoge druge zemlje nemaju.

I još smo donijeli stratešku odluku da mu povećamo kapacitet s 2,9 na 6,1, a već postoje i okolišne dozvole – za dušebrižnike i one koji su bili protiv.

A tako smo isto donijeli odluku o izgradnji plinovoda, koji će Hrvatskoj omogućiti da bude zaista regionalni energetski hub. I da iskoristi prednosti kritične energetske infrastrukture koja je već tu i koju moramo unaprijediti.

A to se odnosi na sve naše susjede, to se odnosi i na susjede koji su istočno od nas, sjeverno i zapadno od nas. Jer interes postoji.

Mi ćemo nastaviti s našim naporima za suzbijanje globalnih klimatskih promjena.

Vrlo smo jasno i decidirano kazali okvir naših obaveza prošle godine u Glasgowu. Idući sastanak je za nekoliko tjedana u Egiptu.  

Precizno ciljani projekti za pomoć ravnomjernom regionalnom razvoju

U našem mandatu ostvarili smo suradnju bez presedana s jedinicama lokalne i područne samouprave.

Sustavan dijalog, podrška projektima, decentralizacija, fiskalna decentralizacija, unaprijed dogovori o ključnim zakonskim aktima, investiranje u sve dijelove Hrvatske, Projekt Slavonija, Projekt Sjever, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Banovina – sve su to precizno ciljani projekti da pomognemo onima kojima najviše trebamo pomoći pa smo ispravili i statističke karte i regionalne karte potpora. Jer nije isto ako investitor dolazi u Zagreb ili ako dolazi, na primjer, u Vukovar ili Ilok. Nije isto. I to se riješilo.

Revitalizacija otoka - kroz Nacionalni plan razvoja otoka do 2027. smo osigurali 150 milijuna eura.

Moramo pomoći i onima kojima nije sve nadohvat.

Daljnja ulaganja u infrastrukturu brdsko-planinskih područja i potpomognutih područja.

Potpisali smo prije nekoliko dana Partnerski sporazum od 9 milijardi eura s Europskom komisijom.

To me dovodi i do turizma o kojem smo nešto rekli. Za sada 17,8 milijuna dolazaka i skoro i 102 milijuna noćenja.

Ulaganja u turizam i sport

Strategija razvoja održivog turizma do 2030.  je, pod konceptom održivosti, vani. A prvi puta smo izdvojili smo sredstva i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i kroz Višegodišnji financijski okvir za ulaganja u turističku infrastrukturu i sportsku infrastrukturu. To prije nismo imali. To su iskoraci gdje smo prepoznali potrebe na terenu.

Mi smo itekako sportska nacija. Vidim da je ovdje itekako pozdravljen, gotovo konsenzusom, novi Zakon o sportu, koji je stvorio pravni temelj za ulaganja u sportsku infrastrukturu, uključivši stadione. Ne jedan, nego više njih. To uključuje i Maksimir. To uključuje i Poljud. Da ne bi netko mislio da ćemo financirat samo jedan. Dapače. Ali u dogovoru, i sa jedinicama lokalne samouprave i sa klubovima i sa sponzorima. I sa FIFA-om i sa UEFA-om. Koncept blending financiranja sportske infrastrukture.

Ulaganja u znanost i obrazovanje

Sabor je prihvatio Zakon i znanosti i visokom obrazovanju Znanost i obrazovanje, što mislim da je sjajno, koji je isto tako dobio veliku potporu.

Ulaganje u obrazovanje predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta svake nasije, a i nas.

Mi smo osigurali dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama, 17.500 mjesta kroz kohezijski program, povećali STEM stipendije.

Želimo da obrazovanje bude takvo da općim obrazovanjem naši mladi izlaze spremni za tržište rada, bilo naše, bilo globalno.

Ali smo uočili da postoje nejednakosti među mladima i odlučili smo, u dogovoru sa stručnjacima, poslati jednu važnu poruku za sve roditelje i za sve učenike.

Vlada će u proračunu za iduću godinu planirati da država financira jedan obrok dnevno, u svim školama, osnovnim školama od prvog do osmog razreda, deset kuna. Svi oni koji to već rade, mogu dodati na to, ali ne želimo da više bude ijedno dijete u osnovnoj školi koje, ne zbog sebe nego zbog okolnosti u svojoj obitelji, možda nema sredstava da financira obrok. I još ćemo to napraviti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri jede hrvatska hrana. To će nas koštati 550 milijuna kuna, ali je to obrok za 311 tisuća djece u osnovnim školama, a njih je 80 tisuća skoro u siromaštvu. To su naše realnosti.

Prepoznali smo taj problem, pripremali smo ovu mjeru i ona će biti, ne sada u rebalansu, nego u proračunu za koji tjedan.

To je ujedno i demografska mjera, mjera koja će omogućiti da u našoj školi od najmanjega trenutka svi oni koji se razvijaju, koji formiraju svoje ličnosti i svoje karakter i svoje obrazovanje dobiju osjećaj da su dio iste ekipe. To je jako bitna poruka za naše društvo.

Osigurali smo i 2 milijarde i 300 milijuna kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova.

Bolji položaj učitelja i nastavnika

Dakle, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u sljedećih nekoliko godina napravit ćemo najveće investicije u vrtiće, u osnovne i u srednje škole, ikada.

A sve ide prema tome da imamo jednosmjenski sustav nastave, koji će omogućiti kvalitetnije obrazovanje naših učenika.

To naravno podrazumijeva i bolji materijalni status naših učitelja i nastavnika, o kojima itekako vodimo računa. I danas popodne će se voditi razgovori sa predstavnicima sindikata i državnih i javnih službi kako bi iznašli rješenje koje je jako važno za njihov bolji položaj u okviru ovakvih ekonomskih, financijskih i socijalnih okolnosti u kojima se nalazimo.

Iskoraci u izdvajanju za kulturu

Kada je riječ o kulturnom stvaralaštvu, mi smo u našem mandatu dosegli da na kulturu izdvajamo 1 posto državnog proračuna. To sigurno nije dovoljno, ali smo vratili na 1 posto.

Zaokružili smo zakonodavnu i institucionalnu reformu.

Radimo na projektu digitalizacije kulturne baštine, usvojili smo Zakon o audio-vizualnim djelatnostima.

Kroz Plan oporavka ulažemo u kulturne i kreativne, a donijeli smo i Zakon o elektroničkim medijima.

Digitalizacija je proces u koji svaka država mora biti uključena stoga je u javnu raspravu prošloga tjedna upućena Strategija digitalne Hrvatske do 2030.

Želimo dodatno razvijati digitalne javne usluge, štedjeti našim građanima i vrijeme i novac, povećati broj digitalnih usluga na portalu e-Građani, smanjiti što više administrativne poslove, koristiti što više elektroničku osobnu iskaznicu i na taj način približiti se normalnom načinu djelovanja u trećem desetljeću 21. stoljeća.

Od početka mandata sektoru poljoprivrede 35 milijardi kuna

Poljoprivreda je žila kucavica našega društva,  proizvodnja i dostupnost hrane su ključ.

I upravo zato kako bismo ostvarili cilj prehrambene samodostatnosti od početka mandata u sektor poljoprivrede isplatili 35 milijardi kuna. To je gotovo pet puta više nego u razdoblju od 2013. do 2015.

U prošloj godini poljoprivredna proizvodnja porasla je 13 posto. Ove godine smo usvojili, to jest vi,  Strategiju poljoprivrede do 2030. godine. Cilj je tržišno orijentirana poljoprivredna gospodarstva, omogućiti nova zapošljavanje, omogućiti prehrambenu sigurnost.

Mi smo, i kroz Plan oporavka i kroz mjere koje stalno donosimo, ciljano sada pomagali pojedinim sektorima u poljoprivredi jer oni prvi osjete efekte ove krize, a to radimo kroz dijalog, i s proračunskim sredstvima i sa sredstvima iz odgovarajućih europskih fondova. 

Čak imamo i inicijative za reformu Zajedničke ribarstvene politike, primjerice, kako bi još više mogli pomoći ribarima, ne samo mi, nego i drugi na razini Europske unije.

Osnaživanje države preduvjet pravednijeg društva

Mi smo, poštovani zastupnici, kazali da nam je za Hrvatsku u ovom četvrtom desetljeću samostalnosti izrazito važno da imamo jake i snažne institucije i da gradimo pravednije društvo.

Upravo je osnaživanje države i  povjerenja u  institucije i preduvjet pravednijeg društva. A to se može samo na način da dobro pazimo na ustavno načelo trodiobe vlasti, da se osigura  nesmetan rad pravosudnih tijela i policije, da se stvori kvalitetan zakonski okvir za borbu protiv korupcije, da se osigura tajnost istraga, da se ojačaju kapaciteti USKOK-a i DORH-a i da im se omogući da neovisno rade te da svi znaju da nema nedodirljivih.

Nastavljamo raditi na jačanju učinkovitosti pravosuđa

Stoga i nastavljamo raditi na jačanju učinkovitosti pravosuđa. U prilog tome je i činjenica da je broj neriješenih predmeta na kraju prvog polugodišta ove godine za 5 posto manji nego u istom razdoblju lani, da smo prosječno skratili trajanje sudskih predmeta za osam dana, da smo u našem prvom mandatu, odnosno do prvog kvartala 2020. smanjili broj neriješenih predmeta za 98 tisuća, to je gotovo 20 posto i da nastavljamo poboljšavati  zakonodavni okvir i jačati administrativne kapacitete u pravosudnim tijelima.

Stoga su izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, Zakona o parničnom postupku, reforma kaznenoga postupka, a tu su, naravno, i prateća ulaganja u pravosudnu infrastrukturu, kao i uvođenje elektroničke komunikacije.

Iskorjenjivanje korupcije jedna od temeljnih zadaća Vlade

Nekoliko riječi o borbi protiv korupcije. Njeno je iskorjenjivanje jedna od temeljnih zadaća kojoj je Vlada posvećena već šest godina.

I upravo u tu svrhu, ciljanim mjerama, unaprjeđivanjem zakonskog okvira, jačanjem pravosudnih tijela radimo na suzbijanju korupcije.

Donijeli smo novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kojeg su pozitivno ocijenili Vijeće Europe  i Europska komisija. Izradili i Akcijski plan za sprječavanje korupcije.

Prva smo Vlada koja ima propisana etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti

Pokazali smo to i time što smo izmijenili Zakon o Vladi, samoinicijativno ukinuli imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela, a paralelno s tim usvojili i Kodeks ponašanja za državne dužnosnike. Prva smo Vlada koja ima propisana etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti.

Radimo i na jačanju transparentnosti putem izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nasilje u obitelji nedopustiva pojava, u borbi protiv tog fenomena poduzeli smo niz mjera

Mi se ujedno i borimo i protiv nasilja. Nasilje u obitelji je ozbiljan problem u hrvatskom društvu i nedopustiva pojava koja pogađa brojne obitelji, ponajprije žene i djecu.

I mi smo u vezi tog fenomena poduzeli dosta mjera. U dogovoru s ključnim akterima civilnog društva strože propisali sankcije za kaznena i prekršajna djela nasilja. Danas je puno više kaznenih postupaka nego u odnosu na ranije kada je bilo više prekršaja. Revidirali smo odredbe  o izricanju mjera opreza, uveli  specijalizacije sudaca za kaznena djela nasilja te stručna usavršavanja na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

S 1. ožujka ove godine osnovani su obiteljski odjeli na koje se raspoređuju suci specijalizirani za obiteljsku granu sudovanja.

Osiguran je rad Nacionalnog pozivnog centra 24 sata dnevno, provodimo medijsku kampanju protiv sprečavanja nasilja u obitelji i protiv žena. Izradili smo prijedlog Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja. Nastavljamo i s izobrazbom stručnjaka koji se bave pitanjem nasilja.

Broj blokiranih smanjen za gotovo sto tisuća

Mi smo u našem mandatu napravili velike iskorake za blokirane. Kao što znate, 2018. donijeli smo reformu i njihov broj je tada smanjen za gotovo 100 tisuća. Dug blokiranih građana iznosio je 30 milijardi kuna, smanjen je za 12 milijardi kuna. Danas je broj blokiranih za 9 tisuća manji nego prije pandemije. A to se, naravno, odnosi i na povezani novi sustav određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Razvijamo zelenu infrastrukturu, nastavljamo sa subvencioniranjem stambenih kredita

Učinili smo napore i u pogledu prostornog uređenja i graditeljstva, unaprijedili regulatorni okvir, razvijamo zelenu infrastrukturu, nastavljamo sa subvencioniranjem stambenih kredita. U provedbi te mjere od 2017. do danas odobreno je 27.800 zahtjeva, a od toga, u ovoj godini je odobreno preko 5.800.

Ulaganja  u cestovnu, lučku i željezničku infrastrukturu 25 milijardi kuna

U prometu su napravljena ogromna ulaganja i ogromni vidljivi iskoraci. Ne samo Pelješki most, koji će ostati kao trajna uspomena prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Tu su, naravno, i investicije    u cestovnu, lučku i željezničku infrastrukturu, ukupno 25 milijardi kuna.
Dovršit će se puni profil Istarskog ipsilona i drugu cijev tunela Učka. Bit će gotova praktički za godinu dana.

Nastavili smo s programom sufinanciranja prijevoza redovitih učenika srednjih škola. Od 1. listopada je krenuo projekt povoljnijeg željezničkog prijevoza za 113 tisuća studenata.

Donosimo i Strategiju razvoja željezničkog sustava, elektrificiramo željezničke pruge, a u infrastrukturnom smislu prometno povezivanje Luke Rijeka, i cestovno i željeznički, dovršetak paneuropskog koridora Vc, dakle koridora kroz Baranju, dovršetak i ulaganja u idućem desetljeću 3 milijarde eura u željeznice, koje su zaista bile zanemareni oblik prometa u proteklih 30-ak godina ostaju važan prioritet.

Poduzimamo sve da se obnova ubrza

Kad je riječ o obnovi potresom pogođenih područja, poduzimamo, i to svi nadležni ministri, da se ta dinamika obnove ubrza.

Prioritet je sada ubrzati konstrukcijsku obnovu i izgradnju zamjenskih kuća i dati poticaj za proces samoobnove.

Trenutno je u funkciji između 200 i 300 gradilišta, obnovljeno je ukupno 3.624 obiteljske kuće, a za nekonstrukcijske radove pružena je novčana pomoć za 2.563. Na 541 kući se izvode  radovi. Izgrađuje se 16 višestambenih zgrada na području Banovine.

Cilj je da se iskoriste sva sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije. O tome imamo redovite kontrole i u pogledu zdravstva, obrazovanja i prometne infrastrukture. I na taj način da se da poticaj ubrzanju obnove koja je jedna od tema s kojom se i ova Vlada mora baviti, i to na način da se ublaže posljedice potresa i u Zagrebu i u Petrinji.  

Hrvatska prepoznatljiva kao sigurna i utjecajna država

Zadnji dio ovog izvješća odnosi se na sigurnosni i vanjski aspekt naših aktivnosti.

Mi želimo da Hrvatska kontinuirano jača svoj međunarodni položaj – i regionalno, i europski, i globalno. 

Smatram da smo danas i globalno prepoznatljivi, i kao sigurna i kao utjecajna država, koja ostvaruje sve svoje strateške ciljeve, koja baš ovom politikom modernog suverenima stavlja u funkciju ono što nam je bitno za nacionalni razvoj, a što nam bez takvog međunarodnog položaja bi zasigurno bilo teže i zahtjevnije.  

Mi smo danas s iskustvom Domovinskog rata izvoznica mira, stabilnosti i donator humanitarne pomoći.

Premda toga ponekad nismo svjesni, mnoge zemlje vide Hrvatsku kao primjer transformacije u protekla samo tri desetljeća našeg postojanja kao međunarodno priznatoga subjekta.

Branitelji su kamen temeljac hrvatske državnosti

Hrvatski branitelji su kamen-temeljac hrvatske državnosti, zaštita njihovoga dostojanstva i digniteta Domovinskog rata bila je i uvijek će biti srž politike naše Vlade, jer drugačije ne može ni biti.

Mi smo primjerice otvorili Veteranski centar u Šibeniku, završili izgradnju centara u Sinju i Petrinji, a uskoro se  dovršava još jedan u Daruvaru. I tu povezujemo temelj hrvatske države i današnju europsku sadašnjost na najbolji mogući način. I reakcije branitelja na to su izrazito pozitivne.

Ne prestajemo tragati ni za sudbinom 1830 onih koji se još uvijek vode nestalima jer to dugujemo njihovim obiteljima i njima. 

Nastavljamo s dodjelom stanova, stambenih kredita, financijskih potpora, a pružamo i potporu osnaživanju rada braniteljskih udruga i zadruga.

Proračun za obranu 7 milijardi i 600 milijuna kuna

U pogledu obrane smo napravili ogromne iskorake. Imamo najveći proračun uopće, 7 milijardi i 600 milijuna kuna, to je preko 2 posto BDP-a.

To odražava naš stav da u ovakvim globalnim okolnostima Hrvatska mora imati odgovarajuće  obrambene sposobnosti kako bi štitila sebe, svoj narod, svoje granice. 

Ulažemo u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, podižemo standarde, uvjeta života i rad njenih pripadnika.

Vodimo računa o strateškoj autonomiji Europe u pogledu obrambenih sposobnosti, ali isto tako smo čvrsto privrženi vrijednostima i sinergiji i suradnji u okviru NATO-a.

Nismo oklijevali kao mnogi u podršci Finskoj i Švedskoj da postanu članice NATO-a i time postaju dio kišobrana kolektivne sigurnosti članka 5. Washingtonskoga ugovora.

Projekt naše Vlade je nabava višenamjenskog borbenog aviona Rafale. Rafali će ovdje biti za nešto više od godinu dana i tim sposobnostima Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u potpunosti mijenja svoj karakter i osnažuje obrambene sposobnosti zemlje.

Doći će i opremit će se vozila Bradley koje smo dogovorili sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Ulažemo u sustav protuzračne obrane i o tome ste mogli pročitati nešto, a isto tako idemo i s planom modernizacije Hrvatske ratne mornarice s jednim višenamjenskim borbenim brodom.

Ulazak u Schengen, pristupanje Američkom Programu izuzeća

Hrvatska policija, koja skrbi o sigurnosti, ne samo javnoga reda i mira, nego se bori protiv kriminala, bori se da naše granice budu sigurne, da nema nezakonitih migracija i pomaže nam u ostvarivanju drugog dubljeg strateškog cilja, a to je integracija u schengenski prostor, je također naš prioritet.  
 
U potpunosti smo ispunili sve kriterije za primjenu schengenske pravne stečevine. Ključne zadnje odluke očekujemo u sljedećim tjednima. Doslovno, idućega tjedna na odgovarajućem odboru Europskoga parlamenta, za par tjedana na Plenarnoj sjednici, a nakon toga i na odgovarajućoj formaciji Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe.  

Mi smo, kao što znate ispunili uvjete i za pristupanje Američkom Programu izuzeća, a predani smo i pristupanju Global Entry Programu kojim će hrvatski građani moći ući u SAD bez granične kontrole. Toliko su naši filteri koje imamo na ovom području uvaženi da ćemo ući u jedan uži krug zemalja kada je riječ o sigurnosnim kriterijima Sjedinjenih Američkih Država. Za ilustraciju, taj su sporazum osim Hrvatske potpisale samo Njemačka, Ujedinjena Kraljevina i Švicarska. Samo da shvatimo u kojem smo krugu, nije nebitno.

Razvijamo i opremamo sustav civilne zaštite

Razvijamo i opremamo sustav civilne zaštite, sustav upravljanja rizicima, ulažemo u hrvatsko vatrogastvo, izuzetno cijenimo sve njihove napore u protupožarnoj zaštiti.

Krenuli smo u proces nabave 2 višenamjenska helikoptera za potrebe civilne zaštite, HGSS-a i hitnih medicinskih letova.

Mi smo također u procesu dogovora na razini Europske unije o nabavi dodatnih kanadera. Znate i sami da su postojale tehničke prepreke i da se jedno vrijeme nisu ni proizvodili. Sada smo u poziciji da budemo među zemljama koje će ih nabaviti i to koristeći zajedničke javne nabave na razini Europske unije.
A u ovom kontekstu želim reći da smo upravo kroz ove službe koordinirali prihvat izbjeglica iz Ukrajine, osobito tijekom proljeća i ljeta.

Vanjskopolitičko djelovanje iskoristili za rješavanje nacionalnih prioriteta

Kad je riječ vanjskopolitičkim prioritetima, tu bih kazao da se oni oslanjaju na naše ekonomske i energetske  interese i na nastojanje da iskoristimo svoje vanjskopolitičko djelovanje kako bi pomogli rješavanju nacionalnih prioriteta. To je upravo ono što smo činili zadnjih nekoliko godina i to prilično uspješno.

Ušli smo u EuroMed 9, krug zemalja članica Europske unije na Mediteranu u kojem ni Hrvatska ni Slovenija nisu bile do prošle godine. Izrazito bitno da razumijemo širu mediteransku politiku i zbivanja u našem neposrednom okruženju.
 
Godinama se zalažemo za prava Hrvata u BiH


S interesom smo pratili i zalagali se za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, stalno, kontinuirano, ne jednom, ne dvaput, ne triput, ne odjednom, ne da smo se sjetili, nego godinama. I uspjeli smo. Nismo do kraja, ali smo uspjeli puno toga, nametnuli to kao temu, uvrstili konstitutivne narode u Strateški kompas, dignuli temu na Europskom vijeću, angažirali europsku i američku diplomaciju, angažirali najveću razinu Europskoga vijeća, predsjednika EV-a, da se bavi temom Bosne i Hercegovine. I kad to sve nije uspjelo jer se nije htjelo u političkim strankama u Bosni i Hercegovini, osigurali da Hrvatima ruku pruži, u smislu njihovih prava i jednakosti kao konstitutivnog naroda, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, koji je na kraju jedini mogao pomoći i pomogao je. To se ništa nije dogodilo slučajno. Ništa od toga se nije dogodilo slučajno. I važno je da to uvažimo.

Želimo podržati Bosnu i Hercegovinu u stjecanju statusa kandidata. Ako to bude moguće već i na sastanku Europskog vijeća u prosincu jer smatramo da je to dobro i za sve narode u Bosni i Hercegovini, i za Bošnjake, i Srbe i Hrvate i vjerujem da će, što je bliže Bosna i Hercegovina Europskoj uniji, biti bolje riješena i otvorena pitanja koja imamo i da će Hrvati biti u stvarnom pogledu jednaki.   

Neprihvatljivo ponašanje Srbije. Proces suđenja hrvatskim pilotima za nas ne postoji

Nije nam prihvatljivo ponašanje Srbije kada je riječ o hrvatskim pilotima. To smo jasno rekli. Smatramo da je ovaj proces, prije svega politički motiviran proces, i da nikako ne pridonosi povjerenju. Dapače. Udaljava nas jedne od drugih. I ta pitanja moramo rješavati. A i ono što smo rekli, za hrvatske pilote, a i za nas kao državu taj proces ne postoji.  

Mi ćemo u mjesecima koji su pred nama riješiti i dugoočekivani Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Sjedinjenim Američkim Državama. To je pitanje o kojem sam govorio i s našim Hrvatima prije nekoliko dana kada smo imali susret s Hrvatskom bratskom zajednicom. 

Pred Hrvatskom jako puno izazova

I polako dolazimo do zaključka. Imamo jako puno izazova, jako puno kriza, imamo puno pokušaja da se destabilizira i politički kontekst u Hrvatskoj, ali i da se odvuče fokus na one teme kojima se treba baviti pravosuđe s onih tema kojima se treba baviti Vlada, Hrvatski sabor.

Mi se moramo baviti gospodarstvom, socijalnim standardom, snaženjem institucija, neovisnim pravosuđem. I moramo Hrvatsku čvrsto ukorijeniti u srž članica Europske unije jer ćemo samo tako realizirati sve ono što smo planirali godinama i biti bolje uključivije društvo, društvo u kojem će se pripadnik svih nacionalnih manjina osjećati dobro, osjećati sigurno, osjećati ugodno u Hrvatskoj i moći ostvariti sva svoja prava, a u kojem će, naravno, Hrvati kao narod biti zadovoljni. Imamo još puno posla pred nama.

Ovo izvješće danas želim rezimirati s nekoliko novih poruka: poruke o 311 tisuća djece koja će imat plaćen obrok u školama od 1. siječnja, odnosno od početka drugog polugodišta, s minimalnom plaćom koja će biti 700 eura bruto, s reguliranjem rada trgovina nedjeljom uz 16 radnih nedjelja, s nastavkom ozbiljne reforme zdravstva, s daljnjim ulaganjima u obnovljive izvore energije i energetsku samodostatnost te dogovorom da svi zajedno omogućimo da prosječna plaća do kraja mandata ove Vlade dođe na razinu od 8200 kuna.

To zahtjeva puno truda, puno rada, puno kreativnosti, puno predanosti, to zahtjeva i demokratsku kontrolu i uvažavanje kritika i sugestija, i iz oporbe i bilo koga u javnom prostoru, dapače. Ali smatram da smo put koji smo zacrtali poprilično dobro do sada i realizirali. Nismo realizirali sve. S nekim elementima nismo zadovoljni. Ali ima puno elementa gdje smo na neki način bili brži i od onih zacrtanih rokova koje smo sami sebi dali.

Njegujmo demokratsku kulturu i međusobno uvažavanje

Izazova je puno. Razgovarao sam s ministrom Primorcem koji je jučer došao iz Washingtona. Obavijestio nas je o ozračju u središtu međunarodnih financijskih institucija, i MMF-a i Svjetske banke, i globalna predviđanja za iduću godinu nisu optimistična. Ona će se u manjoj ili većoj mjeri reflektirati i na nas. I zato ovaj rast koji ćemo ostvariti ove godine od 5,7 posto po nama, a možda bude i kako kažu i ove međunarodne organizacije, će biti rast koji će nam čuvati stabilnost i  ekonomsku i financijsku snagu u idućoj godini koja neće biti ni malo jednostavna.

I zato je važno da svi sagledamo realnosti u kojima funkcioniramo, da učinimo maksimalne napore njegujući i gradeći demokratsku kulturu i međusobno uvažavanje što se više može, uključivši i u Hrvatskom saboru.        
Hvala vam lijepa."



Pisane vijesti