Vlada povećava kupovnu moć građana: Veći prihodi u 2015. godini za više od milijun hrvatskih građana

Slika /Vijesti/2014/Listopad/29 listopad/Mnistar Lalovac.JPG

Ministar financija Lalovac istaknuo je, da su unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, osigurane najosjetljivije skupine stanovništva, što znači redovnu isplatu plaća, mirovina te socijalnih davanja.

S današnje 189. sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna. Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da se smanjuje projekcija gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji. Prihodi državnog proračuna smanjeni su ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego što je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razini središnje države. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno slabije od očekivanja. Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna. Nadalje, pojasnio je ministar Lalovac,  znatno bolji rezultati od planiranih očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna. Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih. Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna. Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna. Ministar financija izvijestio je da proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna. Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a. Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je, da su unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, najosjetljivije skupine stanovništva osigurane, što znači redovnu isplatu plaća, mirovina i socijalnih davanja.
 
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ministar financija Lalovac naglasio je da svi porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu sami odlučiti hoće li ili ne primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Radi olakšavanja određenih postupaka fizičkim osobama koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost (obrtnici) podiže se prag obveznog ulaska u sustav plaćanja poreza na dobit temeljem ostvarenih primitaka, sa 2 milijuna kuna na 3 milijuna kuna. Omogućava se i izvršavanje promjene načina oporezivanja fizičkim osobama koje obavljaju određenu samostalnu djelatnosti (dobit ili dohodak) kao i poreznog razdoblja u roku od 3 godine. Također, izvršavaju se izmjene u uvjetima i načinu korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit koji će se primijeniti u postupku podnošenje prijave poreza na dobit za 2015. tijekom 2016. godine, na način da istu mogu koristiti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju izvršili investicije u dugotrajnu imovinu, a ne oni koji su svoje investicije odgodili ili su smanjili broj radnika. Nadalje, propisuje se obveza zadržavanja radnika dvije godine nakon reinvestiranja dobiti. Zbog izmjena u uvjetima i načinu korištenja predmetne porezne olakšice procijenjeno je povećanje prihoda Državnog proračuna s osnove poreza na dobit u 2016. godini za 500 milijuna kuna.

Vlada je raspravljala i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim bi se iznos osobnog odbitka povećao s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Radi se o izmjenama koje će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine, pojasnio je ministar Lalovac. Jedna od izmjena je i ukidanje olakšice za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna. Očekuje se da će radi ukidanja navedene olakšice povećati prihodi od poreza na dohodak za ukupno oko 30 milijuna kuna. Također, izmjenama je predviđeno da se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8.800 kuna podigne na 13.200 kuna. „Marginalna stopa poreza na dohodak od 40 posto ostaje na veće prihode i dalje je jedna od najviših u Europi i počinje se primjenjivati na srednji sloj. Tu smo i dalje porezno opterećeno gospodarstvo, pokušali smo to ublažiti“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da se ovo nisu radikalne promjene. Kazao je da nam deflacija predstavlja problem. „Nema inflacije, a mala inflacija je poželjna i daje vjetar u leđa. Deflacija destimulira ljude da ulažu. To ljude motivira da novac čuvaju, a novac koji se čuva i ne ulaže nije koristan novac. Zato želimo ljude potaknuti da više ulažu i zato smo uveli porez na štednju koji je manji nego u Europi“, rekao je premijer Milanović. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je da se ovdje radi o ozbiljnoj reformi poreznog sustava. „U pripremi smo cijelog paketa mjera za kompenzaciju troškova koje će imati lokalna samouprava ovom reformom. Pola će troškova snositi država, a pola lokalna samouprava“, kazao je ministar Grčić i naglasio: „Povećavamo kupovnu moć naših građana. Više od milijun naših građana imat će veće prihode u 2015. godini“.

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o kaznenom postupku. Potreba za predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvjetovana je sadržajnim usklađivanjem sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova koji stupa na snagu 1. travnja 2015. godine. Zamjenica ministra pravosuđa Artuković Kunšt pojasnila je da se navedenim Zakonom nastoje otkloniti nedostaci u postojećem ustroju sudske mreže i to na način da se postojeća pravosudna mreža znatno racionalizira. Zakon uvodi i niz novina, a jedna od najvažnijih je i da od 1. travnja 2015. svaki županijski sud postaje nadležan za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima. Predloženim rješenjem (nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta i propisivanjem opće nadležnosti svih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima) nastoji se ujednačiti sudsku praksu na cijelom području Republike Hrvatske, što je bio osnovni cilj koji se želio postići ustanovljavanjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Zamjenica ministra pravosuđa kazala je da bi ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prouzročilo i znatne troškove po državni proračun, pojasnivši da u ovom trenutku nema uporišta za to. Nadalje, kako bi se omogućila neometana primjena rješenja predviđenog Zakonom o područjima i sjedištima sudova u predmetima iz kaznene grane sudovanja, omogućit će se prisutnost stranaka sjednici vijeća suda drugog stupnja putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj), čime će se ujedno smanjiti i troškovi drugostupanjskog kaznenog sudovanja, u prvom redu troškovi dovođenja okrivljenika koji se nalaze u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora na sjednicu vijeća. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Milanović naglasio je da se radi o reformi, a ne samo o izmjeni. „Ovo je reforma jer tu nema povratka. Ovo je vrijednosno opredjeljenje u cilju veće transparentnosti i povjerenja građana prema postupku i otklanjanja bilo kakvih manipulacija u okviru istog suda. Ne znaš gdje će završiti predmet kod kojeg suca i na kojem sudu, a kvaliteta usluge je ista ili bolja. Nitko više ovo neće moći vratiti na staro u demokratskoj državi“, rekao je premijer Milanović.

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež. Potreba za predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež uvjetovana je sadržajnim usklađivanjem sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova, koji stupa na snagu 1. travnja 2015. godine. „U cilju racionalizacije maloljetničke grane sudovanja, kao i poboljšanja kvalitete sudovanja u ovoj grani, predloženo je ukidanje odjela za mladež pri Općinskim sudovima u Gospiću, Čakovcu, Koprivnici, Požegi, Virovitici i Zlataru, čime se maloljetničko sudovanje koncentrira u sjedište pojedinog pravosudnog područja s ciljem dodatne specijalizacije sudaca koji rade na maloljetničkim predmetima“, pojasnila je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.
 
Obrazlažući Odluku o nastavku postupka prodaje dionica društva Imunološki zavod d.d., Zagreb, javnim prikupljanjem ponuda, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je kako se njome u potpunosti definira postupak, „pa i kako bi današnja Uprava imala autoritet i čistu sliku prema financijskim, poslovnim te zdravstvenim institucijama, za organiziranje i isplatu zaostalih plaća i daljnje poslovne aktivnosti tijekom postupka ulaska ulagača i investitora u Imunološki zavod“. Podsjetio je da je 5. svibnja objavljen javni poziv te da je pristiglo osam pisama namjere, od čega tri od stranih ulagača i investitora. „Smatram da se ovom odlukom raščišćava situacija oko rada Imunološkog tijekom procesa ulaska strateškog partnera“, zaključio je ministar.
 
Usvojena i Odluka o pružanju humanitarne pomoći područjima zapadne Afrike, ugroženima virusom ebole, putem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).  „Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a po prvi put je jednu nevojnu situaciju proglasila prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti“, kazao je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović te dodatno naglasio kako se Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija bore s najvećom mirnodopskom prijetnjom s kojom se UN suočio otkad postoji.  „S obzirom da Hrvatska nema kapaciteta za pružanje pomoći u vidu zračnog prijevoza zaraženih osoba, uplatit će financijska sredstva u iznosu 300 tisuća kuna za pružanje medicinske pomoći na području zapadne Afrike, kao odgovor na hitan poziv za pomoć upućen od UN-a i WHO-a“, istaknuo je zamjenik Klisović. Predsjednik Vlade Zoran Milanović podsjetio je da se o problemu epidemije ebole govorilo i na Europskom vijeću u Bruxellesu  na traženje Velike Britanije. „Neke države su dale malo više novaca, 100 milijuna eura je dala Velika Britanija i 25 milijuna eura Danska, ali sve je to nedovoljno da bi se riješio ključni javno-zdravstveni problem, a to je prevencija i obrazovanje i edukacija ljudi. No, izgleda da tu nekakvih rezultata ima u zadnje vrijeme“, dodao je predsjednik Vlade. Ministar zdravlja Siniša Varga pohvalio je Ministarstvo unutarnjih poslova na uspješno odrađenoj vježbi koja je  pokazala da su granična policija, sanitarna inspekcija, carinici, velikogorička Hitna medicinska pomoć te Klinika za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" u potpunosti spremni reagirati na pojavu bilo kakve teške zarazne bolesti.
 

Pisane vijesti