Vlada: smanjenje vodnog doprinosa, naknada za šume

ZAGREB, 28. svibnja 2010.(Hina) - Hrvatska vlada predložila je danas smanjenje naknade za općekorisne funkcije šuma kao i vodnog doprinosa za 25 posto, smanjenje članarina za turističke zajednice za također oko 25 posto, a javna poduzeća zadužila da broj zaposlenih smanje za pet posto.

Vlada je, naime, predložila izmjene nekoliko zakona, kao i uredbe kojima bi se te naknade smanjile.

Premijerka Jadranka Kosor istaknula je kako će se mnoge mjere iz programa gospodarskog oporavka početi primjenjivati početkom srpnja ove godine što bi, kaže, moglo dovesti do gospodarskog opravka.

Navela je pritom kako je hrvatski BDP u prvom tromjesečju ove godine pao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali i da je to najmanje zabilježen pad otkako smo ušli u krizu.

"To nam daje za pravo tvrditi da ćemo, uz ostvarenje svih mjera, do kraja godine imati rezultata", rekla je Kosor ponavljajući kako te mjere treba provesti bez ostatka, bez straha i zadrške.

Vlada je na današnjoj sjednici uredbom odlučila o 25 postotonom smanjenju vodnog doprinosa koji investitori plaćaju za gradnju građevina.

Time će se davanja po toj osnovi smanjiti za godišnje oko 135 milijuna kuna, rekao je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić.

Vlada je predložila i izmjene Zakona o šumama kojima bi se naknada za općekorisne funkcije šuma smanjila za 25 posto, s 0,7 na 0,0525 ukupnog prihoda i time obveze gospodarstvenika smanjile za 115 milijuna godišnje.

Zakonskim izmjenama Vlada je predložila promjene kod obveznika plaćanja članarine turističkim zajednicama za oko 5 posto te smanjenje stope članarine za 20 posto, pa će tako ukupno smanjenje biti oko 25 posto.

Time će gospodarstvenici godišnje uštedjeti oko 50 milijuna kuna.

Prošlotjednim smanjenjem spomeničke rente i sada smanjenjem naknade za šume, vodnog doprinosa i članarine turističkim zajednicama gospodarstvo će na godišnjoj razini uštedjeti 400-500 milijuna kuna, kaže Pankretić.

Vlada je danas zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da putem svojih predstavnika u tvrtkama u državnom vlasništvu i javnim ustanovama (kao HRT, Fina, Hrvatske vode) pokrene donošenje plana smanjenja broja zaposlenih za pet posto.

Uprave i nadzorna tijela dobila su rok od 60 dana za izradu analize i kriterija za smanjenje broja zaposlenih, a u daljnjih 120 dana trebali bi provesti program zbrinjavanja, istaknuto je na sjednici, uz napomenu da se zaključak ne odnosi na javna poduzeća koja su već smanjila broj zaposlenih za pet posto.

Premijerka Kosor podsjetila je da je Vlada još ranije zatražila da javna poduzeća smanje masu plaća za 10 posto te onima koji to nisu učinili poručila da to učine ili će morati otići.

Kosor je istaknula i kako su vidljivi pomaci vezano za probleme neplaćanja javnih poduzeća - njihove su obveze trenutno 852 milijuna kuna, što je 50 posto manje nego krajem prošle godine.

Definitivno možemo reći da državne tvrtke i proračun nisu izvor nelikvidnosti, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Potkrijepio je to i podacima da od ukupno 29.306 insolventnih osoba, njih 83 posto nema zaposlenih ili ima jednog do pet zaposlenih, a od ukupno 24 milijarde kuna neplaćenih obveza na takve se tvrtke odnosi 19 milijardi kuna.

Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, a koje omogućuju da potpore dobiju i poslodavci koji su dogovorili podmirenje nepodmirenih javnih obveza.

Također se omogućuje da se, uz potporu do 20 posto razlike doprinosa na plaće prije i nakon skraćivanja radnog vremena, dobije i potpora do 20 posto i za razliku plaće.

Za provedbu tog zakona, kako je istaknuto, do kraja ove godine trebat će pet milijuna kuna.

U sklopu provedbe programa gospodarskog oporavka Vlada je danas izmijenila i Odluku o uvjetima korištenja službenih automobila, mobitela, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica te pravo na zrakoplovne karte prvog razreda ograniči samo na ministre.

Vlada je osnovala i radne skupine za izradu strategije upravljanja javnim dugom 2011.-2013. te za izradu zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Taj bi se zakon, najavila je Kosor, donio prije donošenja proračuna za 2011. godinu. Želimo da on na neki način bude temelj za proračun 2011., kazala je.



Pisane vijesti