Zajednička izjava predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Ukrajine Denisa Šmihala

Danas su u Zagrebu predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Vlade Ukrajine Denis Šmihal održali sastanak na visokoj razini kako bi potvrdili i dodatno produbili partnerstvo između svojih naroda. Ovaj posjet dolazi gotovo tri godine nakon početka nezakonite, ničim izazvane i neopravdane opće vojne invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, naglašavajući solidarnost Republike Hrvatske s Ukrajinom u suočavanju s aktualnim izazovima i izgradnji temelja za mir, stabilnost i prosperitet u budućnosti.

1. Predsjednici Vlada nedvosmisleno su osudili aktualni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, označivši ga kao otvoreno kršenje međunarodnog prava i izravnu prijetnju globalnoj i europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Obojica čelnika naglasila su da takvi postupci podrivaju načela suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i mira, koji su kamen temeljac međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Vlada Republike Hrvatske ponovno je izrazila solidarnost s Ukrajinom te pozvala međunarodnu zajednicu da se ujedini u zahtijevanju prekida ruske oružane agresije na Ukrajinu i pozivanju na odgovornost odgovornih osoba.
 
2. Predsjednici Vlada ponovno su potvrdili zajedničku predanost obnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini. Obojica su čelnika naglasila ključnu važnost provedbe Mirovne formule kao najboljeg i učinkovitog instrumenta za okončanje ruskog agresorskog rata i obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica. Vlada Republike Hrvatske iskazala je čvrstu potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u međunarodno priznatim granicama, uključujući njezino teritorijalno more. Vlada Republike Hrvatske nastavit će se zalagati za Ukrajinu na globalnoj sceni, uključujući i unutar međunarodnih organizacija, kako bi osigurala koordinirane napore u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira i pozivanju na odgovornost Ruske Federacije, kao agresora, za njezine zločine.
 
3. Predsjednici Vlada ponovno su potvrdili kako ne može biti pravednog i trajnog mira bez ponovne uspostave pravde i pozivanja Ruske Federacije na odgovornost za njezina djela počinjena protivno međunarodnom pravu u Ukrajini ili protiv Ukrajine. Naglasili su važnost daljnje uspostave međunarodnog kompenzacijskog mehanizma za osiguranje naknade štete, gubitaka i ozljeda uzrokovanih agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu za sve fizičke i pravne osobe, kao i za ukrajinsku državu. U tom kontekstu, Ukrajina i Republika Hrvatska nastavit će podupirati Registar štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu te će s partnerima raditi na uspostavi Povjerenstva za odštetne zahtjeve za Ukrajinu. Predsjednici Vlada su također istaknuli da je obveza Ruske Federacije nadoknaditi štetu, gubitke i povrede koje je prouzročila. Kako bi osigurali da Ruska Federacija plati za svoju agresiju, Ukrajina i Republika Hrvatska zajedno s drugim partnerima nastavit će istraživati ​​sve zakonite mogućnosti putem kojih bi se imobilizirana ruska državna imovina mogla prenijeti za potporu Ukrajini i pružanje naknade žrtvama.
 
4. Predsjednici Vlada razmotrili su napredak postignut u okviru Sporazuma o dugoročnoj suradnji i potpori između Republike Hrvatske i Ukrajine, potpisanog u Dubrovniku 9. listopada 2024. Obvezali su se na daljnje jačanje bilateralnih veza na ključnim područjima kao što su politička, gospodarska i sigurnosna suradnja i potpora, energetska sigurnost, obnova i oporavak. Ovaj sporazum predstavlja kamen temeljac partnerstva Hrvatske i Ukrajine, te su se obje strane suglasile oko važnosti njegove provedbe.
 
5. Ukrajina cijeni kontinuiranu političku i diplomatsku potporu koju Vlada Republike Hrvatske pruža Ukrajini, uključujući i kroz tri međunarodne konferencije koje je Hrvatska organizirala i bila domaćin s ciljem mobilizacije međunarodne potpore Ukrajini: Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme (Zagreb, 2022.), Prva međunarodna donatorska konferencija o humanitarnom razminiranju u Ukrajini (Zagreb, 2023.) i Treći samit Ukrajina - Jugoistočna Europa (Dubrovnik, 2024.). Vlada Republike Hrvatske će u listopadu 2025. nastaviti pružati političku i diplomatsku potporu Ukrajini organiziranjem Prve međunarodne konferencije o skrbi za ratne veterane, koja će se temeljiti na iskustvima iz prve ruke i stručnosti Hrvatske na ovom području.
 
6. Predsjednici Vlada potvrdili su značajnu prijetnju koju predstavljaju mine i neeksplodirana ubojna sredstva u Ukrajini kao rezultat aktualnog agresorskog rata Rusije. Republika Hrvatska svojim bogatim iskustvom u poslovima razminiranja podupire napore Ukrajine da osigura sigurnost svojih građana i uspostavi pristup kontaminiranim područjima za humanitarne i gospodarske potrebe. Dvojica čelnika dogovorila su daljnje proširenje postojeće sveobuhvatne suradnje u svim komponentama protuminskog djelovanja, uključujući kroz razmjenu stručnog znanja, pružanje tehničke pomoći i izgradnju kapaciteta.
 
7. Predsjednici Vlada razgovarali su o kritičnoj važnosti osiguravanja energetske sigurnosti usred ruskih terorističkih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Republika Hrvatska pridonosi naporima Ukrajine da diversificira opskrbu energijom, obnovi i ojača oštećenu energetsku infrastrukturu te promiče održiva i ekološki prihvatljiva energetska rješenja. Predsjednici Vlada suglasili su se produbiti suradnju u energetskom sektoru i koordinirati dugoročne napore za oporavak koji će poboljšati energetsku neovisnost i otpornost Ukrajine.
 
8. Predsjednici Vlada naglasili su važnost održavanja međunarodnog pritiska na agresora, povećanja sankcija, posebice protiv ruske takozvane flote plovila u sjeni kako bi se spriječilo kršenje sankcija i povećala cijena agresorskog rata protiv Ukrajine za Moskvu i pružanje sveobuhvatne potpore obrani, oporavku i dugoročnoj otpornosti Ukrajine u skladu s konceptom „mira kroz snagu”, uključujući provedbu Plana pobjede Ukrajine.
 
9. Predsjednici Vlada složili su se kako je ruska flota u sjeni sredstvo za zaobilaženje sankcija. Uz njezinu pomoć Ruska Federacija financira rat protiv Ukrajine i oštećuje podvodnu infrastrukturu zemalja NATO-a. S obzirom na mogućnosti Republike Hrvatske kao pomorske države, čelnici dviju Vlada odlučili su istražiti mogućnosti stvaranja mehanizma - Zajedničke radne skupine, u kojoj bi bili predstavnici nadležnih tijela Ukrajine i Hrvatske - za praćenje djelovanja ruske flote u sjeni i promptno obavještavanje o njima.
 
10. Predsjednici Vlada naglasili su stratešku važnost inicijative “Žito iz Ukrajine” kao vitalnog doprinosa globalnoj sigurnosti hrane, posebno za ranjive regije. Prepoznajući ulogu Ukrajine kao ključnog izvoznika poljoprivrednih proizvoda te strateški položaj i stručnost Hrvatske, predsjednici Vlada dogovorili su produbljivanje suradnje u poljoprivredi. Ova će suradnja uključivati ​​zajedničke inicijative za povećanje poljoprivredne produktivnosti, promicanje održivih poljoprivrednih praksi i istraživanje mogućnosti za zajednička ulaganja i razmjenu tehnologije kao i korištenje hrvatske infrastrukture za transport ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na svjetska tržišta. Obje su države ponovile svoju predanost rješavanju problema globalne nesigurnosti hrane uzrokovane ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine i osiguravanju daljnjeg uspjeha inicijative.
 
11. Predsjednici Vlada razgovarali su o prisutnosti ukrajinskih državljana u Republici Hrvatskoj pod privremenom zaštitom zbog aktualnog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Vlada Republike Hrvatske ponovno je potvrdila svoju spremnost podržati ove osobe kroz njihov poboljšani pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju pod jednakim uvjetima kao i za hrvatske građane. Obje su se strane obvezale razmjenjivati ​​najbolje prakse i jačati politike integracije kako bi se osigurala dobrobit raseljenih Ukrajinaca uz očuvanje njihova kulturnog identiteta. Ukrajina je izrazila zahvalnost Vladi Republike Hrvatske na gostoprimstvu i solidarnosti u ovom izazovnom vremenu.
 
12. S obzirom na akutne demografske izazove s kojima se suočavaju dvije nacije, čelnici su se složili da rješavanje ovog pitanja zahtijeva sveobuhvatne strategije i međunarodnu suradnju. U tu će svrhu Republika Hrvatska i Ukrajina intenzivirati razmjenu stručnog znanja i najboljih praksi na području obiteljske politike, strategija rasta stanovništva, programa povratka, interakcije s dijasporom i inicijativa za zadržavanje mladih. Predsjednici Vlada su istaknuli potrebu za održivim demografskim politikama kako bi se osigurala dugoročna vitalnost i otpornost njihovih nacija.
 
13. Vlada Republike Hrvatske je ponovila svoju nedvosmislenu potporu težnjama Ukrajine za pristupanjem Europskoj uniji i NATO-u. Oslanjajući se na iskustva Hrvatske s integracijom u EU i NATO, Vlada Republike Hrvatske obvezala se pružiti tehničko stručno znanje, političko savjetovanje i diplomatsku potporu kako bi se ubrzao napredak Ukrajine prema punopravnom članstvu. Čelnici su istaknuli važnost usklađivanja ukrajinskih reformskih napora sa standardima EU-a i NATO-a i naglasili da je budućnost Ukrajine unutar europske i euroatlantske zajednice. Obje su se strane suglasile poboljšati bilateralnu suradnju kako bi prevladali sve izazove na tom putu, dodatno učvršćujući ulogu Ukrajine u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
 
14. Susret je zaključen ponovnom potvrdom nepokolebljive solidarnosti između Republike Hrvatske i Ukrajine. Ova zajednička izjava odražava zajedničku viziju Republike Hrvatske i Ukrajine da osiguraju budućnost izgrađenu na miru, sigurnosti i konačnoj pobjedi demokratskih vrijednosti.

Pisane vijesti