Zdravorazumska podrška misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini

Slika /Vijesti/2022/12 prosinac/14 prosinca/e294298f-d313-4a4d-877f-d7e9652e24d3.jpg

Premijer Andrej Plenković izrazio je uvjerenje da će Bosni i Hercegovini biti dodijeljen status kandidata na sastanku ministara za europske poslove. "Želimo na ovaj način, pogotovo nakon izbora 2. listopada, poslati jedan snažan signal i za brzo formiranje vlasti na svim razinama i za daljnje poduzimanje reformi i da pomognemo Bosni i Hercegovini da ide naprijed prema Europskoj uniji", poručio je istaknuvši da će, ako se sutra potvrdi davanje kandidatskog statusa, to biti izvrsna i poticajna poruka prema toj zemlji.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u Bruxellesu na sastanku na vrhu EU – ASEAN.

Sastankom na vrhu čelnika i čelnica država članica EU-a i ASEAN-a, koji se održava prvi put na toj razini, obilježava se 45 godina diplomatskih odnosa, a bit će prigoda za ponovnu potvrdu predanosti EU-a i njegovih država članica strateškom partnerstvu EU-a i ASEAN-a. Poslužit će kao politički forum na kojem će EU i ASEAN pokazati zajedničku predanost međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, poštovanju međunarodnog prava i promicanju učinkovitog multilateralizma.

Uoči sastanka, premijer Plenković u izjavi za novinare istaknuo je da je ASEAN važna regionalna organizacija koja okuplja zemlje koje su ekonomski sve snažnije te na globalnoj razini predstavljaju važnu grupaciju u trgovinskom smislu.

Teme o kojima će se razgovarati, dodao je, bit će globalni mir i sigurnost, povezanost, borba protiv klimatskih promjena, trgovina, aktualna pitanja u regiji.

Europsko vijeće o Ukrajini, energetskoj politici, BiH

Što se tiče sutrašnjeg sastanka Europskoga vijeća, premijer Plenković kazao je da su na dnevnom redu tri do četiri uobičajene teme – situacija u Ukrajini, energetska politika, pitanje sigurnosne i obrambene politike te još nekoliko tema od transatlantksih odnosa do referiranja na teme sa sastanka ministara za europske poslove gdje će, prema svemu sudeći, Bosni i Hercegovini biti dodijeljen status kandidata.

"Mi smo se snažno i kontinuirano godinama zalagali za to i vjerujem da će ta odluka sutra u zaključcima biti potvrđena", kazao je premijer Plenković.

Pojasnio je, na upit novinara, i inicijativu Hrvatske i Grčke o Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da je prvi summit između zemalja Europske unije i država jugoistočne Europe održan upravo u Zagrebu 2001., a drugi takav sastanak bio je u Solunu.

Ta dva sastanka bila su referentna, istaknuo je, u smislu davanja stvarne perspektive članstva u Europskoj uniji za sve države regije.

"Želimo na ovaj način, pogotovo nakon izbora 2. listopada, poslati jedan snažan signal i za brzo formiranje vlasti na svim razinama i za daljnje poduzimanje reformi i da pomognemo Bosni i Hercegovini da ide naprijed prema Europskoj uniji", poručio je istaknuvši da će, ako se sutra potvrdi davanje kandidatskog statusa, to biti izvrsna i poticajna poruka prema toj zemlji.

Što se tiče kosovskog podnošenja zahtjeva za članstvo, premijer Plenković kazao je kako je o tome razgovarao s premijerom i predsjednicom Kosova prošloga tjedna tijekom boravka u Tirani na sastanku na vrhu zemalja EU-a i zapadnog Balkana, te dodao da je to logičan korak kosovskih vlasti, nakon kojeg slijedi uobičajena procedura.

Potrebno limitirati cijenu plina

Govoreći o dogovoru oko cijene plina, premijer Plenković ponovio je hrvatski stav da je potrebno tu cijenu limitirati. Prijedlog Komisije ocijenio je, kao i većina drugih zemalja, previsokim te da treba ići prema rasponu između 150 i 180 eura po megavatsatu.

To je, istaknuo je, glavna  tema jer utječe na sve države članice. U listopadu je, podsjetio je, postignut načelan dogovor na Europskom vijeću.

"Želimo da poruka koju ćemo poslati bude ohrabrujuća, dobra i umirujuća, otprilike na tragu onoga što Hrvatska radi u pogledu cijene plina, struje i naftnih derivata, samo na razini cijele Europske unije", rekao je.

Iduća godina bit će izazovna za sve, kazao je premijer Plenković. Što se tiče Hrvatske, kazao je kako je 2022. bila godina isporuke, ne samo u pogledu ostvarivanja članstva u Schengenu i europodručju, dovršetka Pelješkog mosta, već i u očuvanju stabilnosti i socijalne kohezije kroz niz mjera potpore građanima i gospodarstvu vrijednih 26 milijardi kuna te kroz ostale aktivnosti, poput dogovora sa sindikatima javnih i državnih službi o povećanju osnovice.

Vlada se pokazala u kriznim situacijama

Očekuje se rast BDP-a od 6 posto, dodao je, što će uz povijeni kreditni rejting omogućiti Hrvatskoj snažniju ekonomsku poziciju za ponovno interveniranje Vlade.

Globalni trendovi su, kazao je, očekivani, ali u tu situaciju Vlada ulazi puno spremnija i iskusnija. Podsjetio je da je u sedam godina mandata bilo nebrojeno puno kriznih situacija u kojima je Vlada pokazala da zna očuvati radna mjesta, pomoći gospodarstvu, održati smjer zemlje dobrim, ostvariti strateške ciljeve i ne dozvoliti socijalnu frakturu. "S takvim okvirom politike i političkom stabilnošću u stanju smo nositi se sa svim izazovima", poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na američki zakon o smanjenju inflacije, rekavši novinarima da se o tome neformalno razgovaralo na sastanku EU-med 9 u Alicanteu. Smatra da su Amerikanci željeli zaštiti svoju ekonomiju te u potpunosti nisu bili svjesni kako će se to što rade odraziti na europsku ekonomiju.  Rekao je da postoji dijalog, te da su transatlantski odnosi jedna od tema Europskoga vijeća. "Poanta Europske unije je da svi igramo po istim okolnostima", dodao je.

Još jednom snažna podrška misiji vojne pomoći Ukrajini

Upitan o podršci u Saboru o obuci ukrajinskih vojnika, predsjednik Vlade je kazao da se trenutno vode razgovori na temelju kojih pojedine političke stranke zauzimaju svoja stajališta. "Stvar je i dalje zdravorazumska", dodao je, istaknuvši da će se u sutrašnjim zaključcima Europskoga vijeća još jednom potvrditi važnost misije vojne pomoći Ukrajini.

Ocijenio je da je riječ o vrlo bitnoj platforma za pomoć, osobito u vrijeme ciljanih napada Rusije tijekom zimskih mjeseci kako bi se demoraliziralo Ukrajince i život u Ukrajini učinilo što težim, uzevši za primjer destrukciju energetsko-elektronske mreže.

Smatra da izjašnjavanje o obuci ukrajinskih vojnika ne bi trebao biti preveliki zalogaj za bilo koju političku stranku u Hrvatskoj, dodavši da se u konačnici radi o stavu cijele Europske unije. "Teret odgovornosti za tih 101 nije na parlamentarnoj većini nego na onima koji dvoje", poručio je Plenković.

Negirao je da je ovdje riječ o odmjeravanju snaga između Vlade i predsjednika Republike. 

"Mi imamo svoju politiku koja je u hrvatskom nacionalnom interesu, koja je principijelna, konzistentna i na tragu zdravog razuma i logične pozicije Hrvatske s obzirom na naše iskustvo i naš snažan međunarodni položaj", naglasio je.    
   
Čestitam Veterinama! Ovo je fascinantan uspjeh hrvatskog nogometa
 
Premijer Plenković se osvrnuo i na jučerašnju utakmicu Hrvatske i Argentine. Od srca je čestitao izborniku Zlatku Daliću, kapetanu Luki Modriću i svim igračima.
 
"Ovo što su priredili naši reprezentativci je fascinantan uspjeh hrvatskog nogometa i ove sjajne generacije", poručio je.
 
Premijer smatra da je iznad svih mogućih očekivanja to što je hrvatska reprezentacija drugi put zaredom među četiri najbolje ekipe u svijetu, istaknuvši da se tu nalaze zasluženo. 
 
Čestitao je Argentini na pobjedi, kazavši da su jučer bili bolji.
 
Predsjednik Vlade se jutros čuo s izbornikom Dalićem, kojem je još jednom čestitao na uspjehu i ohrabrio ga. "Vjerujem da će vrlo brzo konsolidirati igrače i staviti fokus na utakmicu za treće mjesto. I jednim sportskim fair playom, s puno respekta prema protivniku, ali i vjerujući u sebe i imajući na umu očekivanja cijeloga naroda učiniti maksimalan napor da u subotu budu bolji", zaključio je.  



Pisane vijesti