Želimo jačati gospodarsku suradnju Hrvatske i Luksemburga, osobito u IT sektoru, energetici i obrambenoj industriji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s predsjednikom Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga Lucom Friedenom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Dvojica premijera razgovarala su o globalnim pitanjima, o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini, daljnjem proširenju Europske unije, a u fokusu razgovora o bilateralnim odnosima bilo je jačanje gospodarske suradnje, osobito u IT sektoru, energetici, obrambenoj i financijskoj industriji. Premijer Frieden izrazio je snažnu potporu Luksemburga hrvatskom članstvu u OECD-u. 

Hrvatska i Luksemburg imaju jako dobre i prijateljske političke odnose, istaknuo je premijer Plenković dodajući da u Luksemburgu živi i radi oko tri tisuće Hrvata koji su odlično integrirani u sve aspekte društva.

Što se tiče gospodarske suradnje, naveo je da je Luksemburg u proteklim godinama jedan od većih ulagača u Hrvatsku putem svojih kompanija, dok se daljnji napredak suradnje očekuje osobito u IT sektoru, energetici i obrani.

Jedna od mogućnosti za produbljivanje gospodarske suradnje je i financijska industrija, koja čini trećinu luksemburškog gospodarstva, a Luksemburg je prema kriteriju BDP per capita najrazvijenija zemlja svijeta, dodao je.

Premijer Frieden je istaknuo da je napredak koji je postignut u gospodarskoj suradnju uvelike zahvaljujući jedinstvenom tržištu.  

Pokušat ćemo povezati naše tvrtke u raznim područjima, uz potporu naših gospodarskih komora, u cilju daljnjeg jačanja gospodarskih odnosa između dvije zemlje, dodao je.

Bilo je riječi i o proširenju Europske unije, a premijer Frieden nakon posjeta Zagrebu putuje u posjet Podgorici, kako bi neposredno stekao uvid u spremnost kandidata za buduće članstvo.

Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe na putu prema članstvu u Europskoj uniji, naravno uz uvjet ispunjavanja svih kriterija, poručio je premijer Plenković.

Moramo nastaviti financijski pomagati Ukrajinu, zalažući se za postizanje trajnog i pravednog mira

Hrvatski je premijer podsjetio da su prije nekoliko dan, sudjelujući na međunarodnoj konferenciji u Beču,  on i premijer Frieden zajedno telefonski razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, u vezi tada predstavljenog mirovnog plana, a i danas su razgovarali o planiranoj financijskoj pomoći Ukrajini u razdoblju 2026. - 2027.

Nekoliko je opcija na stolu kako osigurati otprilike 130 milijardi eura za financiranje ne samo obrambenih potreba Ukrajine, nego i cijelog ekonomskog, državnog i financijskog krvotoka.

Što se tiče podrške Ukrajini, premijer Frieden istaknuo je da je način na koji će se okončati rat u Ukrajini važan za sve. Stoga je poštivanje međunarodnog prava ključno načelo budućeg mirovnog sporazuma koji mora osigurati trajni mir i ukrajinski suverenitet.

„Moramo potvrditi načelo da se granice ne mogu mijenjati silom, a međunarodno pravo najjače je oružje, posebno za manje zemlje“, poručio je.

O svemu što se tiče europske sigurnosti mora se pregovarati uz prisutnost Europe, i naravno, uz prisutnost Ukrajine naglasio je zahvalivši i svima ostalima na naporima koje ulažu za okončanje rata i uspostavljanje mira, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Jednako tako, dodao je, moramo nastaviti financijski podupirati Ukrajinu te izrazio nadu da će se uskoro kroz raspravu o opcijama koje je ponudila Europska komisija pronaći najbolje rješenje.

Frieden: Hrvatska policija obavlja sjajan posao u čuvanju vanjske granice EU-a   

Luksemburški premijer Frieden istaknuo je da je jedan od razloga ovog posjeta rasprava o tome kako učiniti Europu boljom, konkurentnijom i sigurnijom, a o tome, dodao je, ne treba razgovarati samo s neposrednim susjedama, već sa svih 27 država članica.

Glas hrvatskog premijera je glas koji se čuje u Europi, zahvaljujući njegovoj osobnosti, znanju i iskustvu, istaknuo je govoreći o svom iskustvu sudjelovanja na sastancima Europskog vijeća. Stoga mu je, dodao je, važno čuti njegova stajališta o izazovima s kojima se suočavamo u Europi.

Konkurentnost Europe izrazito je važna jer osigurava prosperitet za sve građane, smatra Frieden i dodaje kako je to lakše postići zajedno, nego svatko posebno za sebe. Isto vrijedi i za sigurnost, dodao je.

U tom je kontekstu istaknuo zadovoljstvo što je Hrvatska članica Schengenskog prostora istaknuvši kako hrvatska policija obavlja odličan posao u čuvanju vanjske granice EU-a.

Izrazivši snažnu potporu Schengenu dodao je kako se nada da će se uskoro ukinuti privremene restrikcije na unutarnjim granicama koje su neke članice uvele.

Hrvatska i Luksemburg članice su i eurozone, dodao je, te izrazio potporu Hrvatskoj na putu prema članstvu u OECD-u.

Ukrajina je pristala na proces koji vodi do mira, važno je kakav će taj mir biti

Novinare je zanimalo koja su očekivanja dvojice premijera od aktualne diplomatske inicijative pokrenute od strane SAD-a, a vezane uz mirovni plan za Ukrajinu. 

Premijer Plenković istaknuo je da treba voditi računa, prije svega, o trajnom i pravednom miru koji bi osigurao suverenost i teritorijalni integritet Ukrajine.

Kada bi Ukrajina ostala bez čak pet svojih regija, Krima, Donjecka i Luhanska te Zaporožja i Hersona, upozorio je, agresija koja traje već gotovo četiri godine bila bi nagrađena.

„Herojski napor Ukrajine u biti ne brani samo svoju zemlju nego de facto štite i slobodu cijele Europe“, poručio je i dodao da se zato i nastoji naći rješenje kako pomoći.

Moramo dobro vidjeti što je to što Ukrajina želi, naglasio je i razumjeti dokle u ovom trenutku Ukrajina može i želi ići.

„Ukrajina je pristala na taj proces koji bi trebao dovesti do mira, međutim jako je važno kakav će taj mir biti“, kazao je, i za samu Ukrajinu, ali i za to kakav će se signal poslati za slične situacije diljem svijeta.

Premijer Frieden složio se s razmišljanjem premijera Plenkovića istaknuvši kako bi Europa morala biti proaktivnija, a ne samo reagirati na prijedloge drugih.

„Pozdravljamo svaku inicijativu koja može osigurati postizanje mira, ali Europa ne treba čekati da drugi preuzmu inicijative. Mi smo snažan kontinent, utemeljen na vladavini prava, ovo se događa na našem kontinentu i stoga trebamo blisku koordinaciju između sebe kako bismo osigurali da se europski glas čuje“, poručio je.

Dodao je kako treba izbjeći uspostavljanje pogrešnih presedana jer će se na sporazum koji se postigne i na način na koji se postigne gledati u budućim krizama.

„Poštujemo temeljna načela Povelje UN-a, uključujući suverenost nacije i teritorijalni integritet, kao ključne elemente trajnog i pravednog mira“, kazao je Frieden i dodao kako Rusija mora razumjeti da sila ne može biti alat kojim će se preoblikovati europski kontinent.

Pitanje zamrznute ruske imovine kao reparacijskog zajma za Ukrajinu

Osvrnuli su se i na mogućnost da se zamrznuta ruska imovina koristi za reparacijski zajam za Ukrajinu, čemu se najviše protivi Belgija, gdje je deponirana većina tih sredstava.

Frieden je kazao da razumije zabrinutost Belgije te da bi se ona trebala uzeti u obzir, ali da službeni dokumenti Europske komisije o rješavanju tog pitanja još uvijek nisu predstavljeni i da će se o tome raspravljati na kolegiju povjerenika u narednim danima.

"Moramo osigurati da je to nešto što je pravno održivo i nešto što neće ugroziti financijsku stabilnost europodručja, no posve razumijem argument da bismo trebali pokušati kazniti agresora Rusiju i vidjeti kako možemo primijeniti dodatan pritisak na nju tako da joj kažemo da bi imovina koju ima u Europi mogla biti cijena koju mora platiti za odštetu u Ukrajini", rekao je Frieden.

Premijer Plenković je rekao da postoji jako puno slojevitih tema, među kojima je i ugled Europske unije u smislu destinacije za treće države koje polažu svoje novac na račune različitih banaka, zbog čega pravna podloga iskorištavanja zamrznute imovine mora biti čvrsta i stabilna.

"Vode se razgovori, naša je intencija pomoći Ukrajini, ali to treba učiniti na način koji neće dovesti do destabilizacije, a posebno ne financijske destabilizacije onih država gdje se većina fondova nalazi", kazao je.



Pisane vijesti