Zmajlović za Jutarnji list: Zaštita okoliša i gospodarski razvoj mogu ići zajedno, i to smo u ove tri godine dokazali

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ovaj je tjedan donio konačnu odluku da ipak neće biti gradnje hidroelektrane Ombla. Najmlađi ministar u Milanovićevoj Vladi na čelo Ministarstva došao je prije više od tri godine, nakon odlaska Mirele Holy. Naslijedio je njezinu ekipu, a i uteg stranačkog kolege koji je pristao preuzeti resor za koji se Holy gradila cijelu karijeru. Zmajlovićev mandat na neki je način obilježilo upravo nadmetanje s Holy: bivšom stranačkom kolegicom, danas predsjednicom stranke ORaH. Ovaj intervju vodili smo u uredu ministra Zmajlovića na vrhu Zagrebtowera, nebodera koji će – htio on to priznati ili ne – također obilježiti njegov mandat. Riječ je o preseljenju Ministarstva u neboder u privatnom vlasništvu. No, ministar Zmajlović ovih dana preskače aferu Zagrebtower te donosi ključne odluke, a i iznosi podatke koji ovaj put idu njemu u korist.

Očekujete li negodovanja i pritiske zbog odluke da se ne gradi HE Ombla?

- Netko će biti jako zadovoljan, a netko nezadovoljan. Meni je važno da sam omogućio da struka u miru, unatoč silnom medijskom pritisku, donese stručno utemeljenu odluku.

Jeste li obavijestili premijera Zorana Milanovića o toj odluci? Kakva je bila njegova reakcija?

- Stav je ove Vlade, koju predvodi premijer, da zaštita okoliša i gospodarski razvoj mogu ići zajedno, i to smo u ove tri godine dokazali. Kad to nije moguće, ako neki zahvat nije moguć bez trajnog oštećenja za okoliš, onda se ne smije realizirati. Samo kada govorimo o prevladavajućem javnom interesu mogući su kompromisi. No, budući da bi hidroelektrana na Ombli pridonosila energetskom sustavu sa samo 1,3 posto, a ne mogu se isključiti štete za prirodu, teško da bi se takav javni interes mogao argumentirati i dokazati. Ovom odlukom dokazali smo da ne podliježemo pritiscima ili lobiranjima, nego preispitujemo je li nešto moguće bez ugrožavanja prirode ili, pak, nije moguće ni uz najviše ekološke standarde. Tako postupamo uvijek,a tako ćemo postupiti i ako nakon faze istraživanja na red dođe,primjerice, odlučivanje o eksploataciji plina ili nafte.

Vidite li se još jedan mandat na čelu Ministarstva?
- Apsolutno treba nastaviti sve projekte koje smo počeli. Trebale su nam tri i pol godine da uvedemo red, i to nakon desetljeća kaosa i nereda koji je ostao iza HDZ-ovih vlada. No, ima tu još puno posla, a u ovom trenutku samo SDP-ova Vlada to može realizirati.

Računa li i premijer Milanović na vas, naravno ako opet sastavite Vladu?

- To ne ovisi samo o meni, ali uvjeren sam da će Vladi predvođenoj SDP-om politika zaštite okoliša biti visoko na listi prioriteta, ugrađena u sve druge politike, a tko će biti ljudi koji će je nositi, ovisi i o nizu drugih okolnosti. Vlastite ambicije
fokusirao sam na ovo što radim kako bih što bolje odradio ovaj posao.

Na koja ste postignuća ostvarena u prethodne tri godine ponosni?

- Na ostvarenja u svim područjima, u gospodarenju otpadom, energetskoj učinkovitosti i zaštiti prirode. Važno nam je da smanjujemo pritisak na okoliš, odnosno potrošnju energije, ali istodobno gledamo da projekti budu usmjereni na kreiranje novih radnih mjesta. Ta radna mjesta koja su s jedne strane u funkciji razvoja, a s druge strane u funkciji zaštite okoliša, nazivamo zelenim radnim mjestima. Kroz sve te aktivnosti u više od tri godine kreirano je 11 tisuća radnih mjesta. Najviše ih je kreirano kroz energetsku obnovu obiteljskih kuća, stambenih zgrada, škola, vrtića i javnih zgrada, i to tako da svaka kuna koja je uložena u energetsku obnovu, primjerice, obiteljske kuće čuva radna mjesta u građevinskom sektoru koji je resor s najvišim multiplikatorom na gospodarstvo. Najveći smo pomak napravili upravo energetskom obnovom, u tri godine pokrenuli smo više od dvije milijarde kuna investicija, a to čuva ili otvara radna mjesta. Metodologija Europske komisije govori da se na svakih milijun eura uloženih u energetsku obnovu stvara 20 direktnih zelenih radnih mjesta.

Natječaj za obnovu obiteljskih kuća za ovu godinu je završen, koliko ste prijava primili?

- Za ovu je godinu poziv zatvoren. Kolika je promjena napravljena u odnosu na prijašnje godine, najbolje govori podatak da je lani, dok je to provodila lokalna uprava, sklopljeno samo 1500 ugovora, a ove smo godine primili više od 12 tisuća prijava za obiteljske kuće. Kriterije zadovoljava oko 80 posto od ukupno prijavljenih, no važno je napomenuti da novac nije osiguran samo za ovu godinu, nego je osiguran iz EU fonda za sedam godina, pa će se i sljedeće godine moći ostvariti ta sredstva.

Ministarstvo potiče kupnju hibridnih automobila. Zadovoljava li danas standard života u Hrvatskoj tu akciju?

- To je naša obveza i mi kao država moramo smanjivati štetne emisije u prometu,a jedna od mjera je da mijenjamo strukturu voznog parka u Hrvatskoj. Električna vozila imaju nula emisije CO2, a s obzirom na to da su ta vozila u startu skuplja, država potiče njihovu nabavu. Za nabavu takvih vozila dodijeljeno je oko 15 milijuna kuna poticaja prošle i gotovo 18 milijuna ove godine. U Hrvatskoj je 2012. bilo registrirano 13 električnih automobila i 354 hibridna, a 2014. registrirana su 74 električna i 873 hibridna. Razvija se i mreža punionica, cijela ekonomija se transformira, a važno je i to što subvencioniramo i javni prijevoz na prelazak s dizela na plin, na čišće energente. Ne pomažemo samo ekologiju, nego otvaramo i nova radna mjesta, stvaraju se nova zanimanja, netko ta vozila i punionice treba održavati.

Gospodarenje otpadom je jedan od najkontroverznijih sektora u resoru. Vaša prethodnica Holy spominjala je čak i prijetnje zbog najava o uvođenju reda. Je li vama netko prijetio?

- Gospodarenje otpadom zatekli smo u apsolutnom neredu i kaosu. Hrvatska je imala obvezu do 2010. godine sagraditi centre za gospodarenje otpadom, male tvornice u kojima se otpad obrađuje, ali to nije ispunjeno. Bio je to preduvjet iz pristupnog ugovora i preduvjet da sustav profunkcionira i prestanemo odlagati otpad na tristotinjak neuređenih odlagališta po Hrvatskoj. Ali, zatekao sam kaos na odlagalištima i nijedan centar. Ono što možemo danas konstatirati jest da smo ove godine pred otvaranjem dva takva centra, Marišćine i Kaštijuna, koji su zajedno vrijedni više od pola milijarde kuna i pokrivat će potrebe pola milijuna građana u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Marišćina za četiri dana kreće s radom. Do kraja godine još će četiri centra početi s radovima,a ukupno ih je u planu 13. U tri godine je u opremu za razvrstavanje otpada investirano više od pola milijarde kuna. Kad zbrojite sve što je uloženo u osam godina prije, dva mandata prethodnih vlada, dobijete 235 miijuna kuna. Dakle, mi smo u tri godine uložili dvostruko više nego HDZ u osam godina. To su tektonski pomaci.

Prijetnji, dakle, nije bilo?

- Uh, ne, nisam se našao u takvoj situaciji. Mislim da su prijetnje u slučaju moje prethodnice bile čisti PR jer ona nije donijela niti jednu odluku koja bi je dovela u situaciju da joj se prijeti. Ni ona, ni njezini suradnici. Temeljne odluke se nije tada usudio donijeti tadašnji predsjednik Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, njezin pomoćnik Davor Škrlec. Doslovno se nije usudio. A riječ je o cijenama po kojima se prodavao ambalažni otpad te njihovo usklađivanje s tržišnim cijenama jer se ta ambalaža prodavala po četiri do pet puta nižim cijenama od tržišnih, što znači da su u godinama prije toga ekstra profiti, koji nisu bili stečeni u tržišnim uvjetima, završavali na računima pojedinaca. Taj sustav trebalo je prekinuti, i to sam napravio kad sam došao za ministra i kad je Fond preuzeo sadašnji direktor: donijeli smo odluke po kojima se cijene usklađuju s kretanjima na tržištu. Na taj način izbili smo oko 50 milijuna kuna koji su dotad nepravedno završavali u rukama pojedinaca, i to samo kad govorimo o ambalažnom otpadu. Jer, to je novac građana koji je dotad završavao u rukama nekolicine s njima se čak kao skrivenim vlasnicima javno u medijima povezuju i bivši HDZ-ovi ministri ili bivši direktor Fonda, koji je pod optužnicama. U mom resoru ukinuto je 130 milijuna kuna parafiskalnih nameta na godišnjoj razini. Te odluke su donesene u mandatu ove Vlade. Svatko vidi da je HDZ taj sustav koristio kao kasicu-prasicu,bankomat, i kroz otpad i kroz takozvane sanacije koje su sada predmet istraga Državnog odvjetništva.

Kako je okončana drama u Zagrebu s odvozom glomaznog otpada? Jeste li danas zadovoljni načinom na koji se to radi u metropoli?

- Gradu Zagrebu se 15 godina gledalo kroz prste, a Jakuševec nije imao dozvole. Kad smo pokrenuli akciju Velika čistka, krenuli smo s inspekcijskim nadzorima prema svim gradovima i općinama. Dakle, s jedne strane batinom i sankcijama, a s druge strane smo financirali nabavu opreme do 80 posto. Svima, pa i Zagrebu, jer nije bilo nijednog razloga da se Zagrebu gleda kroz prste. I Zagreb je dobio zabranu odlaganja svih vrsta otpada, osim miješanog, dok se ne legaliziraju. Dakle, do zabrane je došlo samo zbog nemara gradske uprave jer su se nakon toga uskladili. Danas odlagalište ima sve potrebne dozvole, a s otpadom postupaju na zakonom propisani način.

Pratite li plan bušenja Jadrana?

- Naravno, ali tek smo u fazi izrade plana istraživanja. Istraživanja treba provesti po najvišim standardima. Želimo da se ti postupci provedu s najmanje rizika za okoliš, a tek onda kad utvrdimo čime raspolažemo, možemo govoriti hoće li netko dobiti dozvolu za eksploataciju.

Podržavate li osobno taj projekt?

- Da, podržavam istraživanja jer kao odgovorno društvo želimo znati čime raspolažemo. Ako utvrdimo da su to značajne količine i da se isplati, tek tada možemo razgovarati o eksploataciji plina ili nafte. Za to se onda rade procjene utjecaja na okoliš za svako pojedino polje. Tamo gdje je to moguće bez štete za okoliš, može se eksploatirati, a na poljima gdje se utvrdi da to nije moguće, jednostavno nema eksploatacija. Kao što na Ombli nema gradnje hidroelektrane.
 
Razgovarala Vanja Nezirović 
 

Vijesti iz medija | Okoliš