Odnos Vlade i Sabora

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, dok je Vlada nositelj izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj. Obje institucije imaju sjedište na Markovom trgu na Gornjem gradu u Zagrebu.

Nakon što Vladi povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru, te kad predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Saborom, Vlada postaje odgovorna Saboru koji nadzire rad Vlade. Nakon svečane prisege, predsjednik Sabora, supotpisuje s Predsjednikom Republike rješenje o imenovanju predsjednika Vlade, a s predsjednikom Vlade imenovanje članova Vlade. Svoju ostavku predsjednik Vlade također podnosi Saboru dok o prihvaćenim ostavkama pojedinih članova Vlade mora izvijestiti Sabor. 

Saborski zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima usmena ili pisana zastupnička pitanja. Najmanje jedna desetina saborskih zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade ili pojedinog njezinog člana, a najmanje jedna petina saborskih zastupnika može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini.
 

Vlada je obvezna na zahtjev Sabora ili na vlastiti poticaj, izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi (u cjelini ili u pojedinom području) o provedbi zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Neovisno o tome, predsjednik Vlade jednom godišnje, na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora, usmeno predstavlja Saboru godišnje izvješće Vlade, u kojem izvještava Sabor o uočenim pojavama, problemima i stanju u društvu, kao i o aktivnostima Vlade, a jednom godišnje na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora podnosi izvješće Saboru o održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini.

Sabor, odnosno njegova radna tijela, mogu tražiti izvješće i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih tijela državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni izvijestiti o pitanjima iz svog djelokruga i dostaviti podatke kojima raspolažu. Sabor može od Vlade tražiti i provođenje određenih radnji koje su u njezinoj nadležnosti.

Po pitanju europskih poslova, Sabor prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije, provedbu reformi i obveza prema Europskoj uniji te primjeni pravne stečevine Europske unije, dok Vlada redovito dostavlja Saboru popis svih prijedloga zakonodavnih akata i dokumente Europske unije, sva utvrđena stajališta Republike Hrvatske, obavješćuje Sabor o značajnijim izmjenama dokumenta Europske unije te o izmjenama stajališta Republike Hrvatske, informacije o postupcima protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava Europske unije, a na zahtjev Sabora i sve ostale dokumente i informacije.

Ukoliko nadležni saborski Odbor za europske poslove donese zaključak o stajalištu Republike Hrvatske, Vlada je dužna djelovati po njemu ili izvijestiti Sabor ako od njega odstupi. Uoči sastanaka Europskoga vijeća, Vlada dostavlja Odboru dnevne redove Europskoga vijeća, a nakon sastanaka Europskoga vijeća, predsjednik Vlade podnosi Saboru pisana izvješća. Na poziv predsjednika Sabora, predsjednik Vlade predstavlja stajalište Republike Hrvatske za sastanak Europskoga vijeća ili izvješće o održanim sastancima Europskoga vijeća. Osim toga, Vlada podnosi Saboru izvješća o kandidatima Republike Hrvatske za institucije Europske unije, a Odbor nakon saslušanja kandidata i rasprave o tome donosi mišljenje koje Vlada uzima u obzir pri donošenju konačne odluke.

Za ostvarivanje tih aktivnosti te za usklađivanje djelovanja predstavnika Vlade u Saboru, predsjednik Vlade određuje jednoga potpredsjednika Vlade, dok za potrebe predsjednika Vlade poslove koordinacije između Vlade i Sabora obavlja Ured predsjednika Vlade te za ta pitanja predsjednik Vlade imenuje savjetnika predsjednika Vlade.

Odnos Vlade i Hrvatskoga sabora uređuju i sljedeći propisi:

• Ustav Republike Hrvatske,
• Poslovnik Hrvatskoga sabora,
• Zakon o Vladi,
• Zakon o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade na Europskim poslovima,
• Poslovnik Vlade,
• Uredba o Uredu predsjednika Vlade.