Prethodne Vlade

Prva hrvatska Vlada, na čelu sa Stipom Mesićem (tada HDZ) započela je prijelaz iz socijalističkog u demokratski višestranački sustav,  iz dogovornog u tržišno gospodarstvo.

Druga Vlada, na čelu s Josipom Manolićem (tada HDZ) donijela je novi Ustav RH, proglasila samostalnost i suočila se s oružanom pobunom dijela hrvatskih građana srpske nacionalnosti te  otvorenom agresijom JNA.

Treća hrvatska Vlada bila je Vlada nacionalnog jedinstva pod vodstvom Franje Gregurića, formirana je u ratnim uvjetima od predstavnika svih parlamentarnih stranaka i stručnjaka. Organizirala je obranu, skrbila za prognanike, uspostavila monetarnu samostalnost i izborila se za međunarodno priznanje Hrvatske.

Četvrta hrvatska Vlada na čelu s Hrvojem Šarinićem (HDZ) uvela je novi sustav lokalne i područne samouprave i započela s privatizacijom.

Peta Vlada, koju je vodio premijer Nikica Valentić (HDZ), provela je Stabilizacijski program kojim je zaustavljena hiperinflacija i uvedena kunu kao nova nacionalna valuta, a u njenom mandatu su provedene i oslobodilačke vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja kojima je oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske.

Šesta hrvatska Vlada formirana je nakon prijevremenih izbora 1995., a Zlatko Mateša (HDZ) postaje novi  premijer. Vlada započinje mirnu reintegraciju istočne Hrvatske, uvodi PDV, nastavlja s obnovom i privatizacijom, a Hrvatsku je uvela i u Vijeće Europe.

Sedmu hrvatsku Vladu 2000. formirala je koalicija SDP-a i HSLS-a s HSS-om, HNS-om, IDS-om i LS-om, a vodio ju je Ivica Račan (SDP). U njenom mandatu umjesto polupredsjedničkog uveden je parlamentarni sustav, a Hrvatsku je izvela iz svojevrsne međunarodne izolacije. Vlada je sklopila sporazum s MMF-om i započela s nepopularnim reformama.

Nakon što vladajuću koaliciju napuštaju dvije stranke (HSLS i IDS), Sabor je izglasao povjerenje osmoj hrvatskoj Vladi kojoj na čelu ostaje Ivica Račan. Do kraja mandata suzbila je nelikvidnost, pokrenula gospodarski rast, započela i gotovo dovršila gradnju autoceste Zagreb-Split, potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, te predala zahtjev za članstvom u Europskoj uniji.

Deveta hrvatska Vlada formirana krajem 2003. bila je također koalicijska (HDZ, HSLS, HSU, DC i nacionalne manjine), a  premijer je bio Ivo Sanader (HDZ).  Vlada je poboljšala suradnju s Haškim sudom, ubrzala povratak izbjeglih hrvatskih građana srpske nacionalnosti, smanjila nezaposlenost, a u njenom mandatu Hrvatska je dobila status kandidata i započela pregovore s EU (2005.).

I desetoj hrvatskoj Vladi na čelu je Ivo Sanader, a formirana se sklapanjem koalicije HDZ-a s HSS-om, HSLS-om, HSU-om, te zastupnicima manjina. Hrvatska je ušla u NATO savez 2009., a iste godine Ivo Sanader daje ostavku.

Premijerka je postala Jadranka Kosor (HDZ) koja jedanaestu hrvatsku Vladu vodi do kraja 2011. Zbog ekonomske krize njena Vlada uvodi krizni porez, povećava PDV i donosi Program gospodarskog oporavka, ali pokreće i borbu protiv korupcije. Vlada Jadranke Kosor sklopila je sa Slovenijom sporazum o arbitraži i tako osigurala nastavak i završetak pregovora s EU. Na kraju mandata potpisan je i pristupni ugovor između Hrvatske i EU.

Koalicijska Vlada Zorana Milanovića (SDP, HNS, IDS i HSU) dvanaesta je hrvatska Vlada, a on je bio deseti hrvatski premijer. U mandatu ove Vlade, Hrvatska je postala punopravna članica EU.

Reformska Vlada (Domoljubna koalicija i Most) trinaesta je hrvatska Vlada, a Tihomir Orešković bio je jedanaesti hrvatski predsjednik Vlade.

Četrnaesta Vlada Republike Hrvatske, predvođena Andrejem Plenkovićem, dvanaestim predsjednikom Vlade, obnašala je dužnost od listopada 2016. do srpnja 2020. Tijekom tog mandata hrvatsko je gospodarstvo počelo bilježiti ubrzan rast, a odgovorno upravljanje javnim financijama rezultiralo je smanjenjem proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Time je Hrvatska izišla iz postupaka prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža. U istom razdoblju kreditni rejting zemlje podignut je na investicijsku razinu te je nastavio stabilno rasti. Kraj mandata obilježen je suočavanjem s posljedicama globalne pandemije bolesti Covid-19 - najveće zdravstvene krize u posljednjih stotinu godina.

Petnaestu Vladu Republike Hrvatske, također pod vodstvom Andreja Plenkovića, obilježava razdoblje od srpnja 2020. do svibnja 2024. U tom se mandatu Hrvatska dublje integrira u Europsku uniju pristupanjem Schengenskom prostoru te uvođenjem eura kao službene valute. Izgradnjom Pelješkog mosta povezan je hrvatski teritorij na jugu. Kao odgovor na energetsku krizu izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu, Vlada donosi niz mjera i paketa pomoći građanima i gospodarstvu. Unatoč izazovima, ostvaren je znatan rast plaća i mirovina, a gospodarstvo je nastavilo snažno napredovati.